Na sva zvona je objavljeno: Socijalni savjet je dao pozitivno mišljenje na Predlog izmjena i dopuna zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, kojim je regulisana visina primanja osobama koje dobijaju određenu naknadu od države. Nije lako prevesti, ali ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović pojasnio je da su, recimo, do sada postojale kategorije invalida koje ne primaju ništa ili koji su primali 33, a sada će primati 58 eura. I tako do penzije – puna kapa.
Predloženim izmjenama predviđeno je da visina novčane naknade za sve osobe koje primaju naknade od Zavoda za zapošljavanje iznosi 40 odsto minimalne zarade. Unija slobodnih sindikata tražila je 80 odsto i nadala se da će se naći na 60. Uzalud. Druga sindikalna centrala – SSSCG – zadovoljna je.
Dok se Socijalni savjet usaglašavao da bude kako Vlada kaže, ministar je objasnio da podaci govore da u Crnoj Gori ima oko 36 hiljada nezaposlenih, koji primaju razne vrste novčane naknade. Koji i čiji podaci to govore, nije precizirao.
Tradicionalno, u Crnoj Gori postoje dvije vrste podataka o broju nezaposlenih. Jedne objavljuje Zavod za zapošljavanje, druge Monstat. Razlikuju se za dvadesetak hiljada.
Prema najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori nezaposlenih je 29,8 hiljada. Stopa nezaposlenosti je 12,9 odsto.
Podaci iz Ankete o radnoj snazi Zavoda za statistiku kažu da nezaposlenih ima 50,3 hiljade, a da ih je u Zavodu za zapošljavanje registrovano preko 44,2 hiljade. Stopa nezaposlenosti, prema Monstatu, je 20,7 odsto. Na primorju ona iznosi 12,5, u središnjem regionu 18,3, a na sjeveru 35,3 procenata. Stopa nezaposlenosti mladih koji imaju od 15 do 24 godine je 37,3 procenta, učešće dugoročno nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih je 80,3 odsto.
Monitor godinama piše o tome kako poreski obveznici plaćaju činovnike u dvije institucije koje, o tako važnoj stvari kao što je broj nezaposlenih, objavljuju drastično različite podatke. Uz broj nezaposlenih registrovanih u Zavodu za zapošljavanje, Monstat objavljuje da su podaci dobijeni iz odgovora ispitanika, ali naglašava da “u svakom regionu registrovani nezaposleni odgovaraju broju lica koja ostvaruju zdravstveno osiguranje kao nezaposleni i registrovani su kod Fonda zdravstva”. Na pitanje kako neko može imati zdravstveno osiguranje kao nezaposleni, a da nije zvanično nezaposlen, to jest da ga Zavod za zapošljavanje kao takvog ne poznaje, nikad nije stigao kvalifikovan odgovor nadležnih.
Pijačni pristup utvrđivanju broja nezaposlenih znači dubok, sistemski problem, koji ukazuje na neodgovornost u razmjerama koje se graniče sa kriminalnom. Ukoliko ne znamo koliko nezaposlenih u državi imamo, kako možemo znati koliko radnih mjesta treba otvoriti, koje su prioritetne oblasti u kojima treba ulagati u nove kadrove… Nikako.
Naravno, postoji i treći način da se sagleda broj nezaposlenih – pogledati oko sebe. Nije precizno, ali je vrlo uvjerljivo.
Ovih dana pedesetak radnika nikšićke Željezare ostalo je bez posla. Prethodno smo se Turcima obradovali ko braći rođenoj. Novi vlasnik Željezare, turski Toščelik, najavio je da će za tri godine broj radnika sa sadašnjih 308 povećati na 550. Polako.
Iz Vlade su saopštili da Toščelik nije otpustio radnike već pokrenuo proceduru zapošljavanja, ako se zna da su u Željezari kroz postupak stečaja svi ostali bez posla. „Turski investitor je ponudio zaposlenja za preko 260 radnika koji su bili radno angažovani u Željezari u stečaju. Prema sadašnjim potrebama, Toščeliku je potrebno samo oko 130 radnika do pokretanja ozbiljnije proizvodnje, ali su, na inicijativu Vlade, ipak odlučili da zaposle preko 260 radnika i, što je veoma važno, da sa njima sklope ugovor na neodređeno vrijeme”, saopštili su iz Vlade. Kada je uveden stečaj, Željezara je brojala 1.412 radnika. Fala Vladi.
Bivši zaposleni će, kaže Vlada, biti tretirani kao tehnološki višak, biće im obezbijeđena otpremnina i sva pripadajuća prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu po osnovu nezaposlenosti.
Navikli smo. Iz vrtloga propalih privatizacija, strateških partnerstava, investicionih planova i Kajmanskih ostrva isplivaju ljudi sa milionima, vilama i jahtama, Donjim i Gornjim Goricama. One druge, sa bijednim otpremninama i radnim knjižicama, mutna voda vuče na dno. I uglavnom se niko ne buni, jer uvijek može i gore. U zemlji u kojoj je riječ radnik pretvorena u sinonim za riječ prosjak, niko više ne primjećuje da je otpremnina zakonsko pravo zaposlenih koje im niko ne može oduzeti, ne vladin poklon.
Važno je da mi imamo najnoviju strategiju. Krajem prošle godine Vlada je usvojila Nacionalnu strategiju zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2012 -2015. godine. Ona predstavlja, zapisano je, nastavak prethodne Strategije. ,,Baš kao i prethodna, i ova Strategija je zasnovana na sveobuhvatnoj i međusektorskoj definiciji politike zapošljavanja, koja obuhvata kako mjere na strani ponude, tako i mjere na strani potražnje, razvojne ciljeve zapošljavanja i opšteg razvoja ljudskih resursa.”
Prema nalazima Strategije, glavni krivac za nezaposlenost u Crnoj Gori je, normalno, globalna ekonomska kriza. Premda, zabilježeni su i uspjesi: veća fleksibilnost na tržištu rada, osnovane su dvije nove institucije – Agencija za mirno rješavanje radnih sporova u cilju pojednostavljivanja i smanjenja troškova rješavanja radnih sporova, kao i Fond rada u cilju zaštite radnika za čijim radom je prestala potreba. Uprkos tim dirljivim naporima ovdje je i dalje lakše proglasiti čovjeka tehnološkim viškom nego kupiti burek.
Skroz je odlično napisana Strategija. Ima i ciljeve, i prioritete i indikatore i stimulisanje generisanja zaposlenosti poboljšanjem biznis okruženja i sve. Uključuje i ocjenu Ministarstva finansija da će ukupna vrijednost domaće proizvodnje do 2015. godine rasti po stopi od 2,5 do četiri odsto i to ,,prije svega zahvaljujući prilivu stranih direktnih investicija i povećanju kreditne aktivnosti bankarskog sektora”. Jedan od ciljeva je da se dogodine ostvari budžetski i suficit javnog sektora. Svijet je lijep, kada sanjamo, kaže stari muzički hit.
Veseljko KOPRIVICA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice