Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poruka s vrha

Objavljeno prije

na

Samo dva dana nakon što je obznanjeno da se Milo Đukanović vraća na funkciju premijera, mediji su javili da crnogorsko tužilaštvo ispituje poslovanje nikšićke kompanije Neksan Miodraga Dake Davidovića.

Moguće da ta dva događaja nijesu u direktnoj vezi, ali nije zgoreg podsjetiti kako je Igor Lukšić svoje premijerske dane započeo aferom Zavala i hapšenjem visokih budvanskih funkcionera, među kojima je bio i brat potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića, Dragan. Hapšenja su izvršena u trenu kada je valjalo popraviti statistiku vezanu za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na borbu Crne Gore protiv visoke korupcije i kriminala, na čemu su briselski zvaničnici u to vrijeme posebno insistirali. Godinu i po potom, uknjižena je prva presuda zbog korupcije na visokom nivou.

Da se selektivno sprovodio zakon, bilo je očigledno. Dok su optuženi za korupciju zbog divlje gradnje na Zavali izvedeni pred sud, divlje sagrađena Avala, budvanski hotel koji je privatizovala kompanija Beppler i Jacobson koja se povezuje sa Đukanovićima, ostala je netaknuta. Mediji su pisali da je hapšenjima navodno prethodila svađa Đukanovića i Marovića.

Zanimljivo je da je samo desetak dana prije akcije tužilaštva Davidović u državnoj Pobjedi, koju kontroliše Đukanović pominjan kao jedan od ,,donatora izvjesnog Mirka Vuletića Kujavskog” kog Pobjeda optužuje za ,,blaćenje Crne Gore u inostranstvu”. Blaćenje Crne Gore u inostranstvu u međuvremenu su dvorski intelektualci predstavili kao najteže djelo izdajstva.

Pobjeda je optužila Davidovića da je pomogao Vuletića sa 30 hiljada eura, koliko je Neksan uplatio na račun Vuletićeve nevladine organizacije kao donaciju, a što je ujedno bio i najveći iznos koji je na račun donacija uplaćen Vuletiću.

„Neki od vodećih crnogorskih poslovnih ljudi davali su novac koji je, a da je moguće da to nijesu ni znali, bio iskorišćen za blaćenje Crne Gore u inostranstvu. Oni su, naime, uplaćivali značajne svote izvjesnom Mirku Vuletiću Kujavskom, koji redovno po Njemačkoj iznosi najgrublje neistine na račun naše zemlje”, pisala je Pobjeda. Ovaj Glas režima poznat je po sličnim ,,istraživanjima”, nerijetko sa očiglednim potpisom policijskih službi.

I kao kao što je ćutao Svetozar Marović, sada ćuti Daka. Davidović je danima nedostupan medijima. Nije odgovarao ni na poruke i pozive Monitora.

Ovoga puta, ćuti i tužilaštvo, odakle još nije saopšteno o kakvoj se istrazi radi.

Dan objavio je da tužilaštvo ispituje ,,samo ugovore za isporuku goriva Rudnicima boksita”. Taj list podsjeća da je Neksan snabdijevao nikšićki Rudnik gorivom do prije dvije godine i da je nedavno predstavnik Udruženja inženjera Boksita Radivoje Knežević izjavio je da je spornih 1,59 miliona eura, zbog kojih je CKB banka zatražila stečaj u Rudniku, bivši direktor Igor Kisenkov prebacio na račun Neksana po osnovu izmirenja duga za gorivo.

Tužilaštvo je još ranije imalo razloga da ispita poslovanje Neksana.

Vijesti su prije godinu i po opširno pisale o ulozi koju je Neksan imao u fiktivnom izvozu nafte i naftnih derivata iz Crne Gore u periodu od 2006. do 2009. godine, čime je crnogorski budžet oštećen za najmanje 20 miliona eura. Neksan je, prema pisanju Vijesti, jedna od kompanija, uz kotorski Jugopetrol, cetinjski Montenegro bonus i druge, koja je učestvovala u fiktivnom izvozu naftnih derivata na Kosovo. Tužilaštvo je saopštilo da i oni provjeravaju navode Vijesti. Na tome je ostalo.

Uslijedio je stečaj u Željezari, i Davidović je opet postao partner vlasti u ,,spašavanju”. Poznato je da je Davidović do sada tri puta ,,spašavao” Željezaru. Proljetos je Vladi ponudio da spasi i Rudnike Boksita, KAP i Duvanski kombinat. Od tog se posla na kraju odustalo.

Zanimljivo je da je Davidović uspješno poslovao sa državom, iako je u javnosti poznat kao oponent aktuelnoj vlasti. Nedavno se pojavila i Fejsbuk stranica Miodrag Daka Davidović za gradonačelnika Nikšića, na kojoj Davidović kritikuje lokalnu vlast i predlaže se za gradonačelnika.

Davidović, inače kum Momira Bulatovića, bio je načelnik CB Nikšić tokom devedesetih i ministar u Karadžićevoj ratnoj Vladi. Prema tvrdnjama Novaka Kilibarde i tonskim zapisima sa sajta Tribunala u Hagu bio je uključen u vojne aktivnosti koje su prethodile krvavom raspadu SFRJ.

Davidović je 1997. godine, dok se cijepao jedinstveni DPS, uhapšen zbog šverca cigareta Duvanskog kombinata. Osumnjičen je da je oštetio državnu kasu za 10,5 miliona njemačkih maraka. Bulatović ga je međutim abolirao tokom posljednjih dana svog predsjedničkog mandata. Bulatović je tada tvrdio da je Davidović uhapšen kako bi bio kompromitovan kao glavni svjedok za dokazivanje njegovih optužbi o ućešću najvećih državnih funkcionera u švercu duvana.

Neksan je nastavio da raste i kada je kum pošao iz politike. U međuvremenu su kumovi pokidali sve međusobne odnose. Davidovićevo preduzeće se bavi građevinskim poslovima, proizvodnjom vina, viskija i rakije i prodajom nafte i goriva. Planira izgradnju fabrike za preradu mlijeka u rodnom kraju gdje je, uz prisustvo patrijarha SPC Irineja i Matije Bećkovića pustio u rad, ,,manastirski kompleks koji čine hram Svetog Save, kapela, zvonik, ljetnja pozornica, konak sa kelijama i riznicom sa gostoprimnicom, bibliotekom, kuhinjom, kancelarijama, zimskom kapelom…”.

U Budvi , u neposrednom zaleđu Kraljičine plaže, Davidović gradi Spa centar koji njegova građevinska kompanija radi za potrebe zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan. Prema podacima iz Uprave za nekretnine, Neksan je gradio stambene zgrade na Zabjelu, od 7.548 kvadratnih metara, i u Nikšiću, gdje posjeduje poslovno stambeni kompleks od 21.755 kvadratnih metara . To preduzeće vlasnik je i ogromnog zemljišta u Nikšiću, u Rubežama od 228.414 kvadratnih metara

Davidovićev Neksan, prema katastarskoj evidenciji, posjeduje i oko 20 hiljada kvadratnih metara zemljišta u Kotoru, od čega je dio na samoj obali, pod teretom morskog dobra. To zemljište je pod hipotekom zbog kredita uzetog kod Hipo Alpe Adria banke od 1.700.000.

U Budvi Neksan je izgradio šestospratnu zgradu koja je pod teretom zbog dva miliona eura kredita kod Podgoričke banke. Prema Upravi za nekretnine Davidovićevo preduzeće izgradilo je i sedmospratnu zgradu u Podkošljunu u Budvi, koja je pod teretom zbog kredita od tri miliona eura koliko se Neksan zadužio kod Komercijalne banke AD Budva.

Davidović je tamo komšija sa Milom Đukanovićem, koji, poznato je, posjeduje zemljište u Podkošljunu. Đukanović je to zemljište kupio skupa sa kumom Vukom Rajkovićem, od kredita od pet miliona eura, a kako su pisali mediji, planirao je tamo da izgradi turističko-stambeni kompleks, sličan onom na rtu Zavala.

Hoće li se pokvariti komšijski odnosi, nije sigurno. No, s obzirom na ćutanje tužilaštva, sve su prilike da se radi tek o upozorenju.

Nije sigurno jedino da li je poruka upućena samom Davidoviću, kao finansijeru kritičara vlasti i opozicije ili je to poruka samoj opoziciji. Kao upozorenje da se statistika za poglavlja 23 i 24 ne mora popravljati samo hapšenjima i istragama protiv onih koji važe za bliske vlasti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

text-align: justify;

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo