Povežite se sa nama

OKO NAS

PORED DVANEST MALIH ELEKTRANA U ANDRIJEVICI SELA BEZ STRUJE: Povratak na gasnjače

Objavljeno prije

na

Mještani seoskih područja, posebno u pasivnim potkomovskim selima, struje imaju jedva za sijalicu. Vraćaju se lampama, a struju plaćaju kao da žive u Parizu. Dok se milioni eura iz malih elektrana slivaju u džepove jednog čovjeka

 

Grupa mještana iz andrijevičkih sela uputila je dopis Vladi i Elektroprivredi Crne Gore zahtijevajući da im se obezbijedi urednije snadbijevanje električnom energijm. Radi se o potrošačima iz sela Кonjuhe, Кošutiće, Đuliće, Кuti, Cecuni, Božiće, Bojoviće, Gornje Luge, Ulotina, Gračanica, Andželati, kao i o stanovnicima jednog dijela naselja koji se nalaze blizu Andrijevice.

Njihova domaćinstva svakodnevno, u različitim terminima, ostaju bez struje i to pričinjava ozbiljne probleme.

„I pored određenih radova na elekto mreži, mi i dalje imamo lošu snabdjevenost električnom energijom. Posebno je problematično to što dolazi do čestih ispada na dalekovodnom sistemu koji vodi ka selima Potkomovlja i Gornjim Lugama zbog čega često ostajemo u mraku i to u momentima kad su vremenske prilike potpuno stabilne” – pišu mještani andrijevičkih sela.

Oni tvrde da se dešava da za dvadeset i četiri sata struja nestane i po deset puta, zbog čega nijesu u stanju da organizuju normalan život.

„S druge strane određene firme i pojedinci užurbano rade na izgradnji malih elektrana na našim rijekama, iako lokalno stanovništvo nije dobilo nikave garancije da će nakon realizacije tih projekta imati jeftiniju i kvaliteniju struju”– navodi se u dopisu.

Potrošači sumnjaju da do čestih ispada na elektro mreži dolazi zbog dotrajalosti, tehničke neispravnosti elektro infrastrukture, ali i priključenja malih hidroelektrana na tako lošu mrežu.

„Opravdano sumnjamo, a to su nam potvrdili i neki stručnjaci, da upravo te nove elektrane izazivaju česte prekide, jer postojeća elektromreža ne može na adekvatan način da primi struju koja se tamo proizvodi. To samo po sebi govori da u ovu problematiku treba da se uključe stručnjaci kadri da ove probleme otklone što prije” – ističe se u dopisu.

U planskim dokumentima koji se tiču Prostornog plana regiona Bjelasice i Кomova navodi se da je kao razvojna šansa i mogućnost ovog dijela Crne Gore prepoznata potreba izgradnje malih hidroelektrana.

U tim dokumentima navedeno je da izgradnja malih elektrana može da doprinese zaustavljanju iseljavanja lokalnog stanovništva.

Mještani, Potkomovlja tvrde da je izgradnjom malih elektrana, pored oštećenja postojeće infrastrukture, u potpunosti narušen prirodni ambijent i da nije zaustavljena izražena migracija stanovništva.

„Кutska i Mojanska rijeka, sa svojom okolinom, predstavljale su prirodni biser. Međutim, izgradnjom elektrana nad ovim rijekama je napravljen ekološki zločin, jer su njihova korita i cijela okolina potpuno devastirani. Izgradnja elektrana ničim nije zaustavila odliv lokalnog stanovništva” – kaže stanovnik sela Košutići Mileta Đerković.

On, kao i drugi stanovnici Andrijevice, ističe da nije dobro što se neko odlučio da ukine poslovnicu elektriprivrede u Andrijevici.

„Elektro mreža u Potkomovlju iziskuje ozbiljniju sanaciju. O tome govore i česti kvarovi. Neko se u takvoj situaciji drznuo da praktično ugasi poslovnicu u Andrijevici, gdje je nekad radilo više od deset električara. To je čudno, jer se zna  da se na području Andrijevice nalazi razgranata mreža potrošača. Zbog toga, kad se desi neki ispad, moraju da dolaze ekipe iz Berana da bi otklonile kvar. Od CEDIS-a tražimo da intenziviraju rad poslovnice u Andrijevici i da u njoj uposle dodatnu ranu snagu kako bi električari brže i efikasnije intervenisali na terenu” – kaže Đerković.

Potpredsjednik opštine Veselin Raketić (DF) kaže da su mještani u pravu i da se elektro mreža u Andrijevici i selima prema Plavu, do Ulotine, nalazi u katastrofalnom stanju.

„To je osamnaesti vijek. Povratak na lampe gasnjače. Stubovi padaju sami od sebe, od starosti, a oni bez srama pričaju o nekakvim miševima koji ulaze u trafostanice i navodno uzrokuju elektro ispade” – kaže Raketić.

On tvrdi da su i neki odbrnici DPS zbog toga bilo vrlo kritički nastrojeni prema Elektroprivredi i CEDIS-u.

„Prvo o ćemo uputiti zahtjev CEDIS-u i Elektroprivredi da se, ako ne poslovnica, varati makar jedan električar u Andrijevicu koji bi bio dežurni dvadeset i četiri sata. Zamislite sadašnju situaciju, crkne osigurač, mi moramo uputiti zahtjev u Berane, pa treba da prođe dva dana da oni krenu u popravku. Sirotinji po selima trune hrana u zamrzivačima” – kaže Raketić.

Dopisom Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS-u) obratio se i predsjednik opštine Željko Ćulafić.

„Česti ispadi na mreži dovode do oštećenja na električnim uređajima mještana. Sve se ovo dešava iako je na području Andrijevice sagrađeno desetak mini hidroelektrana i što su, kako se plasira u javnosti, značajna sredstva uložena u cilju poboljšanja elektrosistema” – navodi se u dopisu koji je Ćulafić uputio CEDIS-u.

On je pozvao odgovorne u CEDIS-u da ga obavijeste o preduzetim aktivnostima.

Pitanje je šta će biti sa malim hidroelektranama nekoliko firmi u kojima vlasništvo u cjelini ili djelimično ima brat bivšeg gradonačelnika.

„Ne želimo da se ponašamo revanšistički. Taj problem je u nadležnosti nove Vlade. Koliko sam čuo, najavljuje se zabrana dalje izgradnje malih elektrana. A  kada bude donesen novi zakon o porijeklu imovine, i pitanje Mašovića će sigurno doći na dnevni red” – kaže Raketić.

Pored dvanaest malih elektrana na teritoriji andjevičke opštine, mještani seoskih područja, posebno u pasivnim potkomovskim selima, struje imaju jedva za sijalicu. Vraćaju se lampama, a struju plaćaju je kao da žive u Parizu. Dok se milioni eura iz malih elektrana slivaju u džepove jednog čovjeka.

     Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo