U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju
Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.
Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.
Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.
ODT u Bijelom Polju, tokom 2024. godine, formiralo je 69 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Ukupnim brojem formiranih predmeta obuhvaćena su 72 lica, od čega 68 muškaraca i četiri žene. Oštećena lica u navedenim predmetima u većini slučajeva su supružnici osumnjičenih, dok su u nekoliko predmeta bili njihovi roditelji pa čak i njihova maloljetna djeca, saopštili su nedavno iz tog tužilaštva. To je značajno više predmeta, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 13.
Rad kolašinskog ODT prošle godine obilježio je, generalno, porast broja predmeta za 30 odsto, a među njima i onih formiranih za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Kako je Monitoru kazala rukovoditeljka ODT Maja Šćepanović, za to krivično djelo prijavljena su ukupno 22 lica, a godinu ranije 14.
“Kao mogući razlog broja prijava prepoznaje se i to što su žrtve ohrabrene za prijavljivanje ovih djela. Analizom predmeta koji su u radu kod ovog tužilaštva, kao dominantan uzrok vršenja krivičnih djela prepoznaje se zloupotreba alkohola. Od donošenja uputstva Vrhovnog državnog tužilaštva za postupanje u predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, tužilaštvo saslušava žrtvu krivičnog djela, a da pritom policija ne prikuplja potrebna obavještenja. To značajno doprinosi kvalitetnom radu u ovim predmetima, obzirom da tužilaštvo ima primarni kontakt sa žrtvom krivičnog djela”, objašnjava tužiteljka.
Prema njenim riječima, takav način rada omogućava potpuna saznanja o vrsti, trajanju i uzroku nasilja. Šćepanović tvrdi da će se “na taj način, hitnim postupanjem i saslušanjem žrtve, izbjeći najveći izazov, da se žrtva pod pritiskom porodice ili sredine obeshrabri i uskrati svoj svjedočeći iskaz”.
Preciznija analiza povećanog broja predmeta, ipak, biće data izvještajem o radu ODT. Šćepanović poručuje da je jako bitno transparentno i ažurno izvještavanje o aktivnostima, koje se odnose na postupanja u vezi sa krivičnim djelima porodičnog nasilja. Objašnjava da se zbog saznanja da se na takvim predmetima posvećeno radi, a nasilnici sklanjaju iz porodica, žrtve ohrabruju da prijave slična djela.
U beranskom ODT prošle godine, kako tvrde, u odnosu na 2023. godinu, nije povećan broj prijavljenih za porodično nasilje. Ipak, u tom tužilaštvu prepoznaju izazove koji bi žrtve mogli spriječiti da prijave nasilnike.
“Izazov koji je obično prisutan u malim sredinama je činjenica da se ljudi dobro poznaju međusobno. To bi moglo predstavljati i eventualnu prepreku u prijavljivanju krivičnog djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, kako bi žrtve izbjegle potencijalnu osudu i komentare sredine u kojoj žive. Međutim, kroz institucionalnu zaštitu koju pruža državnotužilačka organizacija žrtvama predmetnog krivičnog djela, kao i žrtvama drugih krivičnih djela, nastoji se pokazati da će one u potpunosti biti zaštićene, a da će tužilaštvo svoje postupke i odluke isključivo zasnivati na poštovanju Ustava i zakona”, kazali su Monitoru u beranskom ODT.
Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković, prema ocjeni u mnogim tužilaštvima na sjeveru, napravio je važan korak u borbi protiv porodičnog nasilja izdavanjem obavezujućeg Uputstva u cilju unapređenja sudske prakse i zaštite žrtava. Uputstvo je usklađeno sa međunarodnim standardima i izrađeno je nakon detaljne analize dosadašnje prakse državnih tužilaštava. Fokusira se na unapređenje konzistentnosti i efikasnosti pravosudnog odgovora na jedan od najznačajnijih društvenih problema u Crnoj Gori danas.
Biljana Braithwaite, programska direktorica AIRE centra na Zapadnom Balkanu, u oktobru prošle godine, ocijenila je da je Uputstvo “ključan preduslov za osiguranje da žrtve porodičnog nasilja dobiju zaštitu i pravdu koju zaslužuju”.
Ključne odredbe tog Uputstva su hitno saslušanje žrtve, bez njenog prethodnog saslušanja od strane policije ukoliko je to moguće, kako bi se izbjegla kašnjenja, te obezbjeđivanje da se ne susretne sa osumnjičenim u prostorijama tužilaštva… Takođe, i procjena rizika, to jest obaveza tužioca da pribave podatke o riziku za žrtvu, ranijim prijavama nasilja, kao i sve prethodno izrečene zaštitne mjere. Marković je obavezao i da su “u slučajevima gdje postoje razlozi za pritvor, tužioci obavezni da predlože njegovo određivanje ili, ako je prikladno, predlože mjere nadzora”. Predviđena je i zaštita djece koja su prisustvovala nasilju ili su bila žrtva/svjedok, to jest, njihovo saslušanje s posebnom pažnjom prema Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
Pored standardizacije postupanja u slučajevima nasilja u porodici, Uputstvo predviđa redovne kvartalne izvještaje sa ažuriranim podacima o predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici koji će se dostavljati VDT.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice