Najavljena odluka nove vlade o odlaganju popisa podrazumijeva izbor novih opštinskih popisnih komisija, uz učešće predstavnika opozicije u njima, i nove konkurse za instruktore i popisivače. Gubljenje vremena i uzaludno trošenje novca moglo se izbjeći da je odlazeća vlada imala minimum obzira prema javnom interesu
Mandatar je najavio da će, u dogovoru sa članicama novoformirane većine, odložiti popis za 30 dana, kako bi se omogućilo da taj posao dobije „apsolutni legitimitet“ kroz unaprjeđenje transparentnosti i inkluzivnosti i prihvatanje uslova nacionalnih savjeta manjinskih naroda i opozicije.
Obećano treba obaviti u tri poteza. Naophodno je da se završi postupak konstituisanja parlamenta. Da parlament izabere vladu. Da novoizabrana vlada, praktično u prvim minutima svog mandata, izmijeni Uredbu o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.
Nije skroz izvjesno da će taj posao biti završen prije 1. novembra, kada je popis trebalo da počne, shodno Uredbi odlazeće vlade. Oni su odluku donijeli u tenhičkom mandatu, uoči raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, svjesni da ona nosi mnogo rizika koji su se, većinom, obistinili. Može se desiti da dolazeća vlada, ili čak Skupština, mora usvojiti odluku o prekidu već započetog popisa, čime bi se, vjerovatno, zašlo u sivu zonu poštovanja zakona i propisa.
Početkom nedjelje Monstat je obavio trodnevnu obuku instruktora, prijavljeni popisivači će biti obučavani tokom vikenda (28.-29. oktobar), a onda će se sve to baciti u vodu. Najavljena odluka o odlaganju popisa podrazumijeva izbor novih opštinskih popisnih komisija, uz učešće predstavnika opozicije u njima, i nove konkurse za instruktore i popisivače. Gubljenje vremena i uzaludno trošenje novca moglo se izbjeći da je odlazeća vlada, odnosno njen predsjednik, pokazala minimum odgovornosti prema onome što zovemo javni/državni interes.
Od druge polovine septembra svjedočili smo zajedničkom pozivu nacionalnih savjeta manje brojnih naroda da se odloži popis, odluci dijela parlamentarne i vanparlamentarne opozicije (DPS, SD, SDP…) da započne kampanju bojkota, upozorenjima iz više opština da na njihovoj teritoriji nema uslova za održavanje novembarskog popisa, argumentovanim primjedbama iz nevladinog sektora te, konačno, rezoluciji Evropskog parlamenta kojom je Crna Gora pozvana da popis odloži i sprovede „čim se politilčki zastoj u zemlji okonča“ .
Premijer Dritan Abazović je sve to ignorisao. Nijesu ga pokolebale ni primjedbe njegovih ministara kako nije euroatlanski ignorisati odluke Evropskog parlamenta.
Umjesto racionalnog sagledavanja činjenica, dobili smo neosnovan napad na dolazećeg premijera i njegove saradnike. „Još nijesu ni sjeli u fotelje, a već su oštetili budžet za najmanje 700.000 eura“, saopštili su iz GP URA aludirajući na nezvaničnu procjenu da će odlaganje popisa uvećati njegove troškove za 600-700 hiljada. Premijer i URA su prećutali da je dobar dio tih troškova napravljen ove nedjelje, nakon što je najavljeno da popisa u novembru neće biti. Troškovi nepotrebne obuke mogli su se izbjeći, da se čelnici odlazeće izvršne vlasti nijesu inatili sa realnošću.
Zanimljivo, od tridesetak normativnih i političkih prioriteta pobrojanih u Sporazumu o formiranju odlazeće, 43. vlade, Abazović je dao sve od sebe da ispuni dva: tzv Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i popis. Prvi je realizovao kršeći Sporazum sa koalicionim partnerima (način glasanja u vladi) zbog čega je izgubio podršku parlamenta. Insistirajući na popisu, dodatno je polarizovao javnost, a društvo doveo na prag svojevrsnog vanrednog stanja, u kome dio građana i lokalne samouprave pod kontrolom opozicije ignorišu ili otvoreno sabotiraju odluke izvršne vlasti. Istovremeno, u drugom planu je ostalo sve ono što nas je moglo primaći stanju normalnosti i približiti EU..
Ako u cijeloj priči ima nešto dobro, to je onda spoznaja da uzurpacija vlasti uz nipodaštavanje javnosti i ignorisanje institucija ne daje rezultate na duži rok. Može to biti dobar nauk i dolazećoj većini i opoziciji.
Nakon što je najavljena odluka o jednomjesečnom odlaganju popisa, iz DPS-a se čuje kako to, može biti, nije dovoljno vremena za ispunjenje njihovih zahtjeva. Prije mjesec, kada su saopštili svoj spisak sa 17 želja, tvrdili su kako je moguće sve to oposliti do 1. novembra. Sada su dužni , kao i svi ostali, da ulože ozbiljan trud kako bi se stvorili preduslovi za normalan popis. Alternativa je produbljivanje krize i nastavak razaranja Crne Gore.
Zoran RADULOVIĆ