Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PONOVO ISTRAŽUJU UBISTVO DUŠKA JOVANOVIĆA: Mrlja nezadovoljene pravde

Objavljeno prije

na

Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušava svjedoke i bezbjednosno interesantne osobe kako bi se došlo do novog traga u istrazi. U više navrata tokom proteklih 17 godina predstavnici tužilaštva i policije komentarisali su kako je slučaj „operativno“ riješen, ali da nemaju dovoljno dokaza kako bi ubistvo Jovanovića dobilo i sudski epilog

 

Dvadesetak minuta prije ponoći 27. maja 2004, glavni urednik lista Dan izašao je iz redakcije i krenuo ka svom automobilu u Ulici 13. jula. Kada je sjeo u vozilo, prišao mu je golf tamne boje sa zatamnjenim staklima i iz automatskog oružja pucano je na njega. Prošlo je 17 godina od noći u kojoj je ubijen Duško Jovanović. Ne zna ko mu je i zbog čega oduzeo život.

Predstavnici države su povodom posljednje godišnjice (27. maja) ubistva Duška Jovanovića najavili ponovno otvaranje istrage. Za sada je jedino, i to kao saučesnik, osuđen Damir Mandić u maratonskom suđenju od 11 godina (tri puta mu je suđeno). U oktobru 2015. godine, krivično vijeće Višeg sudau Podgorici osudilo je Damira Mandića na jedinstvenu kaznu od 19 godina zatvora zbog saizvršilaštva u ubistvu  Duška Jovanovića, pokušaja ubistva njegovog tjelohranitelja Milorada Mirovića (ranjen prilikom pucnjave na Jovanovića) i otmice Miodraga Nikolića (za koju je prethodno gonjen), koja je već pravosnažna presuda od 27. decembra 2006. Još se ne zna ko je pucao, a ko je naručio ubistvo.

Više tužilaštvo u Podgorici ponovo je otvorilo istragu ubistva Jovanovića. Oni su nekoliko puta ranije otvarali istragu, koja je, kako su saopštavali, završavala u  „ćorsokaku“. Istražni organi su ponovo saslušavali svjedoke iz tog predmeta,  i više bezbjednosno interesantnih osoba iz kriminalnog miljea. Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, biće saslušane i neke osobe koje su tada bile uključene u istragu ili su obavljale odgovorne funkcije u bezbjednosnom sektoru.

„Više državno tužilaštvo u Podgorici je u predmetu formiranom povodom ubistva D.J., a u cilju potpunog rasvjetljavanja istog, u toku aprila i maja mjeseca 2021. godine, obavilo saslušanje određenih lica, te preduzima druge mjere i radnje za koje se ukaže potreba”, saopšteno je iz podgoričkog Višeg tužilaštva.

U više navrata tokom proteklih 17 godina predstavnici tužilaštva i policije komentarisali su kako je slučaj „operativno“ riješen, ali da nemaju dovoljno dokaza kako bi ubistvo Jovanovića dobilo i sudski epilog. „Operativno“ bi značilo da su istražni organi posredstvom neformalno prikupljenih dokaza i svjedočenja rasvijetlili neko krivično djelo, ali da ta saznanja i dokazi nemaju pravnu snagu i  ne mogu biti upotrijebljeni u sudskom postupku.

Ponovna istraga mogla bi biti i put da se identifikuju odgovorni za brojne propuste u istrazi ubistva Jovanovića. Propuste je identifikovala porodica pokojnog Jovanovća i njihov pravni zastupnik, ali i Komisija za praćenje istraga napada na novinare i imovinu medija. Od izgubljenih službenih zabilješki, zakašnjelih reakcija, pa sve do nesaslušavanja svjedoka bili su propusti na koje je ukazivano.  Niko nije snosio odgovornost.

Predsjednik Komisije Mihailo Jovović kazao je da će na licu crnogorskog društva i države stajati mrlja nezadovoljene pravde dok se ne otkriju svi koji su naložili i na bilo koji način učestvovali u ubistvu Duška Jovanovića. On tvrdi da postoje sumnje da je bivša vlast u najmanju ruku ometala istragu i pokazala nespremnost ili nesposobnost da taj monstruozni slučaj razriješi. Zbog toga je, kaže, na novim strukturama u policiji i tužilaštvu da se ozbiljno i bez odlaganja pozabave ovom istragom, kao i utvrđivanjem odgovornosti svih koji su doprinijeli da dosadašnja istraga bude nedjelotvorna.

„Kada je Komisija prije nekoliko godina predložila Vladi angažovanje stranog eksperta za pomoć u njenom radu i radu državnih organa, imala je u vidu među prioritetnim slučajevima i ubistvo Jovanovića. Od toga nije bilo ništa. Članovi Komisije su u nekoliko navrata ukazivali na moguće pravce u istrazi, razgovarali sa potencijalnim svjedokom, ukazivali na famoznu službenu policijsku zabilješku o priznanju jedinog osuđenog, ali ni to nije dovelo do pomaka u istrazi niti je utvrđena bilo čija odgovornost za neznanje ili korupciju”, rekao je on.

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da istragu o ubistvu Jovanovića treba dovesti do kraja. „To mora kad tad da dođe u sudski proces i dobije epilog koji će dokazati ko je i zbog čega to uradio”, rekao je Krivokapić.

I potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je prilikom obilježavanja godišnjice stradanja Jovanovića obećao da će nastojati da se rasvijetli ovaj zločin. On smatra da slučaj i nakon toliko godina može biti riješen. „Imamo ambiciju, počeli smo određene aktivnosti, ne želim da otkrivam detalje ali mislim da i ova priča može konačno dobiti epilog“ kazao je Abazović.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da će se usvajanjem novog Zakona o unutrašnjim poslovima i novom sistematizacijom formirati posebna jedinica u okviru Uprave policije, koja će se baviti starim, aktuelnim i novim slučajevima napada na novinare.

„Teško je i nezahvalno obećati bilo šta. Ne mogu da garantujem rezultate, ali mogu da istaknem iskrenu i veliku volju da dođemo do njih. Ubistvo Duška Jovanovića je i naša međunarodna obaveza, a rad na njemu će pokazati koliko smo istinski spremni da mijenjamo stvari“, kazao je Sekulović.

Na neriješeno ubistvo Jovanovića nas u svakom izvještaju opominje međunarodna zajednica. Jovović smatra da bi bilo dobro i da Evropska unija rješavanje tog ubistva, kao i drugih slučajeva teškog nasilja nad novinarima, i formalno postavi kao uslov pristupanja Crne Gore.

„Možda će to doprinijeti da ova ili svaka buduća vlast uradi sve što je moguće i konačno saopšti porodici Duška Jovanovića, novinarskoj zajednici i društvu ko je i zašto naložio a ko ubio vlasnika i glavnog urednika Dana”, kazao je Jovović.

Slavica Jovanović, supruga pokojnog urednika Dana, poručila je da će ostati istrajna u traganju za pravom istinom. „Moje je pravo da to očekujem i tražim. I od toga neću odustati dok sam živa. Jedino se plašim, još od ranije, da to ubistvo postane predmet političke trgovine“, kazala je Jovanović.

Otkad su 30. avgusta osvojili vlast, nova vladajuća koalicija, kao prioritet pominje i rješavanje ubistva Duška Jovanovića. Vidjećemo da li je ovog puta riječ o iskrenoj namjeri ili se stvara privid da se nešto istražuje, kao prethodnih 17 godina.

 

Izgubljene zabilješke

Istragu je pratilo niz kontroverzi. Dugo su se u javnosti kao saizvršioci pominjali Vuk Vulević i Armin Muša Osmanagić, međutim DNK vještačenje nije našlo njihove tragove u automobilu niti na oružju. Istražni organi su čekali tri godine prije nego su njihov DNK materijal poslali na vještačenje u Vizbaden.

Najkontroverznije su bile zabilješke o iskazima svjedoka koje nijesu propisno zavedene ili su se izgubile na putu između policije i tužilaštva. Postoji prva zabilješka o iskazu Damira Mandića u policiji nekoliko dana poslije ubistva, prema kojoj je on tvrdio da je Jovanovića ubio Vuk Vulević, da mu je on naložio da zapali automobil, ali da on to nije uradio. Zabilješka nije evidenirana niti potpisana i nije utvrđeno da li je dostavljena tužilaštvu. Kasnije nije korišćena u postupku.

Druga zabilješka se ticala zabilježenog iskaza svjedoka koji je navodno vidio da iz automobila korišćenog prilikom atentata istrčavaju i Mandić i Vulević. Vjerodostojnost ove zabilješke nije potvrdio svjedok čiji je iskaz u njoj navodno zabilježen, kao ni zvaničnici Službe državne bezbjednosti (SBD), koji su o zabilješci navodno bili obaviješteni. Nikada nije pokrenut ni postupak protiv službenika koji je objelodanio tu zabilješku. Više tužilaštvo osporilo je vjerodostojnost zabilješke koju je, po sopstvenim tvrdnjama, taj službenik sačinio.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo