Kako snijeg polako kopni tako je sve očiglednija šteta koju je napravio širom Crne Gore. Mnogo je onih koji se hvataju za glavu razmišljajući kako će da nadoknade gubitke koje im je nanijelo nevrijeme. Ipak, još dugo se neće znati ni visina šteta ni ko ih je sve pretrpio. U Uniji poslodavaca nisu optimisti. Procjenjuju da će saniranje posljedica vremenskih nepogoda i vanredno stanje imati negativan uticaj na crnogorsku ekonomiju. Da bi se šteta nekako popravila moraće se odvojiti neplanirana novčana sredstva, što će otežati ionako tešku situaciju privrednika u Crnoj Gori.
„Jasno je da je sektor poljoprivrede u najvećoj mjeri ugrožen. Poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori, prema trenutnim podacima, pretrpjeće veliku štetu i zato naredni period treba iskorititi da se na što bolji način kreira politika pomoći kako bi se ovaj sektor pomogao i kako ne bi trpio posljedice štete koje bi mogle biti višegodišnje”, kažu u Uniji poslodavca.
Prema njihovim podacima, pod snijegom je stradalo oko 90 odsto plastenika što će uzrokovati i urušavanje gotovo kompletne plasteničke proizvodnje u Crnoj Gori.
Upozoravaju da bi se moglo desiti da Crna Gora bude prinuđena da uvozi još veću količinu poljoprivrednih proizvoda. Osim što će to dodatno povećati ionako prevelike količine uvozne hrane, skočiće i cijene poljoprivrednih proizvoda, što nikome neće lako pasti.
Nevrijeme je, prema dostupnim procjenama, uništilo blizu 300.000 metara kvadratnih folije na plastenicima u Zeti, Malesiji, Bjelopavlićima i Ulcinju, a šteta na usjevima je još neprocijenjena. I biće još neko vrijeme.
Predstavnici četiri udruženja proizvođača iz Podgorice, Danilovgrada i Ulcinja upozoravaju da će biti izgubljeno oko tri miliona eura roda, ukoliko država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, ne pomogne proizvođačima da što prije obnove foliju na plastenicima.
Poljoprivrednici u Zeti još nisu dobili ni centa od procijenjenih 550.000 eura štete od poplava krajem 2010. godine. Isplaćeno im je tek deset odsto od procijenjenih 1.800.000 za štetu od prošlogodišnjeg grada. Pitanje je kada će na red doći isplata februarske štete.
No, nisu poljoprivrednici jedini koji imaju takve probleme. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić upozorava i na štete u turizmu, transportnim uslugama, aviosaobraćaju, drumskom i željezničkom transportu… Izgubljeno je i puno radnih dana, mnogi privrednici koji imaju kredite teško će moći da ih otplaćuju ovoga mjeseca ukoliko im je biznis stao zbog vanrednog stanja. No, to pitanje niko i ne pominje.
,,Kompleksnost uticaja vremenskih neprilika i mogućnost da se one negativno odraze na ekonomiju bilo koje zemlje zahtijevaju ozbiljnu studiju o eventualnim uticajima klimatskih promjena na privredu Crne Gore”, tvrdi Kostić.
Kostić očekuje i da će ostanak u okvirima zaduživanja planiranog budžetom predstavljati poseban izazov, imajući u vidu situaciju u regionu, Evropi i svijetu.
,,Narastajuća potreba za socijalnim izdacima biće jedan od djelova tog problema”, kazao je Kostić.
Sa budžetom biće dosta problema. Što zbog saniranja ogromnih šteta od nevremena, što zbog rupa koje su u njemu počinjene ljudskom rukom.
Marijana BOJANIĆ