Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POLITIČKO ZAPOŠLJAVANJE U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA: Nema hljeba bez partije

Objavljeno prije

na

Vijest da je Vlada, prošle nedjelje, za vršioca dužnosti direktora Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Crne Gore imenovala Jusa Ajanovića prošla bi neopaženo da se pomenutom DPS kadroviku u Pljevljima ne sudi kao jednom od aktera afere Snimak. Ajanović se tereti da je kao direktor Centra za socijalni rad u Pljevljima i Žabljaku kupovao glasove za DPS kroz isplatu jednokratnih socijalnih naknada od 50 eura za 395 građana uoči parlamentarnih izbora 2012.

,,Prije svega zaposlimo svoje ljude”, lajtmotiv je afere Snimak, koji je izgovorio poslanik DPS-a Zoran Jelić. Afera koja je prošle godine podigla prašinu u javnosti samo je dokazala ono što se u Crnoj Gori odavno zna – da državnog posla bez DPS/SDP knjižice nema.

Dugogodišnji direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić (sada tu funkciju obavlja njegova supruga Vukica), na sastanku vrha svoje partije potanko je objasnio kako funkcioniše sistem u kome jedan DPS zaposleni donosi ovoj partiji četiri glasa na izborima.

,,U Crnoj Gori umjesto uputa sa biroa važnija je članska karta DPS-a. Poznato je da ono što svi znaju ne treba dokazivati. Afera Snimak je samo potvrdila tu opštepoznatu stvar. Nije ni čudo da nam tako ide kada je za zapošljavanje potrebna članska karta, a ne profesionalne reference”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, direktor SNP-a.

Tužilaštvo, anketni odbor, upozorenja iz Evropske komisije Evropske unije… sve je uzaludno – afera Snimak još nije dobila pravosudni epilog. A partijski akteri ovog skandala napreduju u službi. Jedan od njih Zoran Vukčević nakon afere nagrađen je za partijski samoprijegor tako što je postavljen za predsjednika odbora direktora Investiciono razvojnog fonda. Važnu rolu u aferi Snimak imala je i Daliborka Pejović, koja je i sa mjesta predsjednice Montenegro Airlinesa (MA) nastavila raniju praksu – pokušala je da izigra zabranu zapošljavanja u izbornom periodu tako što je samo dva dana prije formalnog raspisivanja izbora otvorila konkurs za 12 radnih mjesta u toj kompaniji.

MA je samo jedna od državnih firmi protiv kojih je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) prije nedavnih lokalnih izbora podnijela prijave zbog kršenja zabrane zapošljavanja. Pored nacionalne avio kompanije, prema podacima MANS-a, partijskog zapošljavanja bilo je spuškom zatvoru, ministarstvima, osnovnim školama, domovima zdravlja… I pored toga što novi Zakon o finansiranju političkih partija ne dozvoljava zapošljavanje u vremenu prije izbora, Zavod za zapošljavanje je uredno omogućio oglašavanje radnih mjesta u državnim organima.

Monitor je pokušao da iz Zavoda za zapošljavanje dobije odgovor da li su imali primjedbi na zapošljavanje po političkoj osnovi u dosadašnjem radu, ali na pitanja nam nije odgovoreno. Odgovori nijesu stigli ni iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao ni iz dvije vladajuće partije – DPS-a i SDP-a. Odgovorili su iz Uprave za kadrove: ,,Na osnovu evidencija i podataka sa kojima raspolažemo, nije bilo žalbi kandidata na sprovedeni postupak oglašavanja i selekcije od strane Uprave za kadrove, koje se odnose na primjedbe o zapošljavanju u državnim organima po političkoj osnovi”, kazao je za naš list Đuro Nikač, pomoćnik direktorice Uprave za kadrove.

Tokom prošle godine najmanje 476 osoba zaposleno je u državnoj upravi, u skladu sa novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Prema izvještaju za prošlu godinu, koji je uradio Institut alternativa, više od polovine ovih radnih mjesta popunjeno je internim oglašavanjem, a rang liste za izbor kandidata, u najvećem broju slučajeva, sastojale su se samo od jednog kandidata.

,,Zakon je na nekim mjestima nedorečen, jer ostavlja mogućnost starješini organa da ne izabere prvorangiranog kandidata, ali ne precizira posebne razloge zbog kojih se može izabrati i drugi kandidat sa liste. Otud je u praksi zabilježen i slučaj da Ministarstvo odbrane nije izabralo prvorangiranu kandidatkinju na radno mjesto u Misiji Crne Gore pri NATO-u u Briselu uz obrazloženje da će se složenost i obim poslova koje ona obavlja na postojećem radnom mjestu ‘dodatno povećavati u budućnosti'”, kaže za Monitor Milena Milošević, istraživačica javnih politika iz Instituta alternativa.

Kada dođe novi starješina ili ministar, zapošljavanje se pojača. Tako je Raško Konjević u prvoj godini ministarskog mandata uspio da u

MUP-u zaposli preko 500 osoba na određeno vrijeme. A zakon propisuje zapošljavanje na određeno vrijeme samo u izuzetnim slučajevima. Crna Gora je i bez ovog najnovijeg talasa zapošljavanja u policiji, tokom 2013, država koja ima najviše policajaca po glavi stanovnika u Evropi. Izvjesno je da će više od trećine novozapošljenih službenika MUP-a ostati bez posla, jer ne ispunjavaju zakonske uslove za poslove koje obavljaju. Očigledno je da su, bar kratkoročno, bili važniji partijski uslovi.

Možda je razlog velikog zapošljavanja u MUP-u i taj što je ovo jedno od tri ministarstava kojima rukovodi SDP. U ostalih 13 rukovodioci su DPS-ovi kadrovi. No, za SDP kadrove rezervisani su i Aerodromi Crne Gore, mnoge državne uprave, ali i bordovi direktora i upravni odbori.

Za male stranke u vladajućoj koaliciji ostaju baš mrvice. Lider Liberalne partije Andrija Popović je javno prijetio da će njegova stranka razvrgnuti koaliciju sa DPS-om, zbog toga što on predugo čeka da bude imenovan za direktora Uprave za mlade i sport. U Bošnjačkoj stranci i Forci, tokom prošle godine, javno su poručivali DPS-u: ,,Tražimo radna mjesta na svim nivoima, procentualno onom što nam pripada”.

Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a, za Monitor kaže da političko zapošljavanje u državnim institucijama i javnim preduzećima ima višestruke negativne efekte i po institucije i po vladavinu zakona u državi: ,,Nažalost, kako afera Snimak nije imala odgovarajući epilog u tužilaštvu i sudstvu, politička elita je nastavila da brutalno zloupotrebljava zapošljavanje u državnoj upravi kako bi ucjenom pokušala da ostvari što bolji politički uticaj na birače”.

MANS je prije ovogodišnjih lokalnih izbora sakupio podatke o brojnim slučajevima partijskog zapošljavanja u državnim i lokalnim institucijama. Zapošljavanje DPS-u lojalnih kadrova obavljano je posredstvom Zavoda za zapošljavanje, Uprave za kadrove i ministarstava i putem sezonskog zapošljavanja, stručnog osposobljavanja visokoškolaca, programa zapošljavanja srednjoškolaca…

Nije malo ni privatnih firmi koje uoči izbora pripomognu da se za DPS kadrove nađe posao: trgovinski lanac Laković, kompanija Franca, zatim kompanije Duška Kneževića, Dragana Brkovića, Veselina Barovića, Zorana Bećirovića i ostalih tajkuna koji su u sprezi sa vlasti.

Opozicija je ranije upozoravala i na čitav alternativni model nezakonitog zapošljavanja u državnim ustanovama i kompanijama, na tzv. ,,preuzimanje” osoba koje su već zaposlene u nekoj privatnoj firmi. A tokom trajanja afere Snimak objelodanjeno je i da su državni mediji Pobjeda i RTCG zapošljavali pripravnike koje je Zavodu za zapošljavanje dostavio podgorički odbor DPS-a.

Zbog negativne selekcije i partijskog i rođačkog zapošljavanja nikako da se, kako to traže iz EU, poboljšaju administrativni kapaciteti i otpočne odlučnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. ,,Kada su u pitanju institucije kao što su policija, tužilaštvo i sudstvo opipljiv je nedostatak volje za borbu protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti koja takve kadrove i instalira na tako važne pozicije. Bez depolitizacije institucija koje su najpozvanije da ključne reforme poguraju naprijed, ne može se očekivati odlučnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kaže Milovac.

U tom svjetlu slikovita je i prijava aktuelne predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kao jedinog kandidata za mjesto koje već pokriva. ,,Osim političke podobnosti, zaista ne vidim šta bi to preporučilo Medenicu za još jedan mandat na čelu crnogorskog sudstva. Za sada, kako svi možemo da vidimo, na sceni je puka rotacija potrošenih, ali nesporno odanih kadrova koji i dalje pretenduju na važne državne funkcije”, kaže Milovac.

Sistemom u kome moraš nekog poznavati ili imati partijsku knjižicu da bi došao do kore hljeba, kreiran je ambijent u kome su i mladi svjesni da se bez veze ne mogu zaposliti.

,,Ova vlast je poistovjetila sebe sa državom, a to je najviše izraženo kod politike zapošljavanja. Grubo zvuči, ali je zaista tako, podijelili su atare, pa se zna gdje prednost imaju SDP-ovci, a gdje DPS-ovci. Nažalost, mladi ljudi su diskriminisani ukoliko nisu partijski podobni i maltene možete biti Ajnštajn, ali bez partijske knjižice DPS-a ili SDP-a ne možete se zaposliti”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, poslanica DF-a i univerzitetski profesor.

Ni Univerzitet Crne Gore, koji bi trebalo da bude autonoman, nije ostao imun na političku preraspodjelu unutar vladajuće koalicije. Od vremena rektorovanja Ljubiše Stankovića UCG je bio bastion SDP-a, pa su shodno tome u Rektoratu uhljebljenje nalazili SDP kadrovi. Dolaskom Duška Bjelice na čelo Upravnog odbora UCG i izborom Radmile Vojvodić za rektora, UCG je vraćen pod okrilje DPS-a.

,,Ono što je mnogo dalekosežniji problem jeste da je DPS partijskim zapošljavanjem ovih razmjera suštinski obesmislio proces obrazovanja, jer više nije bitno šta znaš. To je veliko opterećenje za obrazovni sistem, ali i za tržište rada, koje će neka nova vlast morati rješavati, prije svega aktivnom ekonomskom politikom i apsolutnim otklonom od partijskog zapošljavanja”, kaže za naš list Srđan Perić, politički direktor Pozitivne.

Dok se to ne desi, onima koji traže posao ostaje preporuka jednog od ovdašnjih internet blogera: ,,U Crnoj Gori do sada su registrovane dvije firme koje pružaju usluge posredovanja u zapošljavanju – to su DPS Crne Gore i SDP Crne Gore”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo