Povežite se sa nama

Izdvojeno

POLITIKA ZARADA I ZAPOŠLJAVANJE U ENERGETSKOM SEKTORU: Nebo dalo, a uprava dijeli

Objavljeno prije

na

Novom sistematizacijom u EPCG-u se uvodi administracija Odbora direktora sa sedam izvršilaca, Sekretarijat izvršnog direktora sa 11 zaposlenih, tim za internu reviziju brojaće desetoro, a EPCG će dobiti i ,,urednika vizuelnog identiteta”. Ukupno, više od 1200 radnih mjesta. U vrijeme primopredaje vlasti bilo ih je 950

 

Elektroliza u Kombinatu aluminijuma ne radi (jedva simbolično, u pogonu je još 10-ak ćelija), vode u akumulacijama je dovoljno, a kupci struje ne pitaju za cijenu. I eto nenadane dobiti na računima Elektroprivrede.

,,Prema nacrtu bilansa stanja i uspjeha EPCG je u 2021. ostvarila dobit od preko 45 miliona eura”, pohvalio se neki dan, na Radiju Crne Gore, predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović. ,,To je nacrt, ali ako se to i desi, to će biti najveća dobit koju je EPCG ostvarila u svojoj istoriji”.

Đukanović je objasnio i tajnu poslovnog uspijeha. ,,Da je u januaru radio KAP, EPCG bi poslovala sa gubitkom i morala da uvozi struju. U sadašnjoj situaciji (izvozom struje po aktuelnim berzanskim cijenama – prim. Monitora) EPCG će u januaru ostvariti dobit od 20 miliona eura. To nije dobit EPCG. To je dobit građana”.

Pošto su i radnici EPCG-a građani, red je da prvi osjete benefite. Zato je Odbor direktora  kompanije donio odluku da se zaposlenima, od januarske plate, zarada poveća za 12,44 odsto. Plus povećanje od 17 do 20 odsto koje svima sljeduje nakon ukidanja plaćanja obaveznog zdravstvenog osiguranja. Tako će radnicu EPCG-a, nalik ljekarima i medicinskom osoblju, a za razliku od, recimo, učitelja i nastavnika,  kući nositi za približno trećinu veću platu. Makar dok bude dovoljno kiše i visokih cijena na berzama električne energije.

Prema obavještenju Odbora direktora koje je poslato radnicima, zarade neće biti povećane jedino predsjedniku borda i izvršnom direktoru, dok će plate predstavnicima menadžerskog tima biti povećane od 2,5 do deset odsto u zavisnosti od obračunskog koeficijenta.

Odbor nije pomenuo dokument pod nazivom Politika naknada EPCG, koji je još na snazi, prema kome se naknade (zarade) menadžmenta ne određuju po osnovu zakona i kolektivnog ugovora, već ,,posebnim ugovorima i odlukama nadležnih organa na osnovu ove politike”. O čemu odlučuje izvršni direktor. Prema tom dokumentu, predsjedniku borda svakog mjeseca pripadaju četiri prosječne zarade isplaćene u EPCG prošlog mjeseca. Članovima borda tri, ili jedna ako nije profesionalno angažovan… A tek bonusi za ,,projektovane ili bolje poslovne rezultata…”. Do dvanaest prosječnih plata. U Elektroprivredi, a ne na nivou države gdje je prosječna zarade skoro upola manja.

Stvari, još jesenas, nijesu izgledale tako idilično. Prema novembarskom izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija (MIK), EPCG je u prvih devet mjeseci prošle godine poslovala uz dobit tek nešto veću od 400 hiljada eura. Što, opet, čelnicima EPCG-a nije bila prepreka da bjesomučno zapošljavaju nove radnike (menadžere). Uz pristojnu prosječnu zaradu od 930 eura (prije pomenutih povišica). Broj zaposlenih u EPCG-u tokom devet mjeseci prošle godine povećan je za blizu 200. Svaki sedmi radnik u kompaniju je došao od jauara do septembra 2021. Trend novih zapošljavanja je nastavljen.

Onda je, izvozeći struju po basnoslovnim cijenama, EPCG u četvrtom kvartalu uvećala godišnju dobit za više od 100 puta. Riječ je, podsjetimo, o preliminarnim rezultatima. Ali, pretpostavimo, to će biti tu negdje i u zvaničnim finansijskim iskazima. Ako ni zbog čega drugog a ono zato što EPCG ima više nego dovoljno menadžera, njihovih savjetnika i pomoćnika, da bi relativno tačno izračunali ostvareni poslovni rezultat.

Na vijest o povećanju zarada u Elektroprivredi, najglasnije su reagovali u Pljevljima. Iz sindikata tamošnjeg Rudnika uglja podsjetili su korporativnu centralu u Nikšiću da je pljevaljski Rudnik u vlasništvu EPCG-a, pa zahtijevali da i oni dobiju istovjetnu povišicu. Što se nadovezalo na ljetošnje zahtjeve da se ujednače plate u Elektroprivredi i Rudniku.

Pljevljaci su Nikšićanima prećutali da je uprava Rudnika, krajem prošle godine, na prijedlog Sindikata donijela odluku o jednokratnoj isplati bonusa svim zaposljenima u kompaniji. U iznosu od 8,5 do 4,5 obračunskih vrijednosti koeficijenta, zavisno da li ste menadžer ili običan rudar. Odnosno, prema sadašnjoj vrijednosti obračunskog koeficijenta (u Rudniku se nadaju njegovom povećanju od januara) u pitanju je iznos od 500 do 1.000 eura.

Jednako je zanimljivo da su iz uprave Rudnika svoju Odluku prećutali i resornom Ministarstvu kapitalnih investicija. Iz koga, nezvanično, za Monitor kažu da je isplata bilo kakvih bonusa prije eventualne odluke Skupštine akcionara –  nezakonita. I da je zbog toga ta Odluka već ,,stavljena van snage”.

Prema novembarskim podacima MIK-a, Rudnik je, uz EPCG, bio među državnim kompanijama koje su u devet mjeseci prošle godine najviše zapošljavale. Sljedstveno tome, i povećavale troškove za zarade zaposlenih a smanjivale dobit, u odnosu na prethodnu 2020.

Pad prihoda i dobiti (za 3,9 miliona ili 52 odsto) Rudnika u periodu januar-septembar prošle godine u analizi MKI-a objašnjavaju padom proizvodnje zbog produženog godišnjeg remonta Termoelektrane. A doprinijeli su  ,,neplanirani zastoji i ograničenja u isporuci uglja” i veći troškovi zarada i naknada zarada (za 800 hiljada eura)  ,,uslijed većeg broja zaposlenih i većih troškova otpremnina”.

Tako smo saznali da je svaki peti zaposleni u Rudniku sa radom počeo tokom prošle godine. Prethodno su iz Stranke pravde i pomirenja saopštili da je od 350 navozapošljenih u Rudniku uglja samo jedna osoba po nacionalnosti Bošnjak, spočitavajući  upravi na čelu sa Milanom Mijom Lekićem (kadar DF-a) nesposobnost i nacionalizam. ,,Uvjerili su se Pljevljaci u menadžerstvo trenutnog generalnog direktora prilikom njegovog rukovođenja pljevaljskim Vodovodom kada je to preduzeće politikom koju sada vodi u Rudniku doveo pred bankrot a radnike na nivo socijalne potrebe”.

Ljutili se, ne ljutili, zapošljavanje u energetskom sektoru biće nastavljeno. O tome svjedoči novi akt o sistematizaciji radnih mjesta u EPCG-u, koju je Odbor direktora usvijo na sjednici prošlog petka.

Prema tom dokumentu, koji još nije zvanično objavljen, u Elektroprivredi je ,,sistematizovano” 1.214 radnih mjesta. Okruglo 300 više u odnosu na posljednji podatak o broju zaposlenih koji se nalazi na sajtu EPCG-a (914, podatak je iz septembra 2019). Ako ste, nedovoljno upućeni, pomislili da je EPCG u međuvremenu otvorila novu elektranu – nijeste u pravu.

Kompanija će, brojčano, ojačati na drugim pozicijama. Tamo gdje to nije već urađeno, pa se novom sistematizacijom samo verifikuju pozicije osmišljene tokom prošle godine.

Novom sistematizacijom se, na primjer, uvodi administracija Odbora direktora sa sedam izvršilaca, koji će biti na raspolaganju Đukanoviću i sekretaru društva Darku Janičiću. Tu su savjetnik za saradnju sa međunarodnim organizacijama i renomiranim kompanijama, savjetnik za tehnička pitanja, stručni saradnik za operativnu podršku, stručni saradnik organa društva, saradnik za administrativno-tehničke poslove i podršku, referent za to isto i, konačno, administrativno tehnički sekretar. Malo li je?

Da se izvršni direktor Nikola Rovčanin ne bi osjećao zapostavljeno, i on dobija Sekretarijat izvršnog direktora sa 11 zaposlenih. Tu su: asistent, koordinatori za odnose sa državnim institucijama i energetskim subjektima; za investicije i finansije; strategiju i upravljanje poslovnim rizicima; pa stručni saradnici: za upravljanje operativnim rizicima (dva izvršioca); za zaštitu životne sredine (u EPCG-u već postoji Služba zaštite na radu i zaštite životne sredine); za medije (postoji korporativna služba za odnose sa javnošću i marketing), za administrativno tehničku podršku, pa još poslovni sekretar i administrativno-tehnički sekretar. Treba li podsjećati – kabinet Zdravka Krivokapića imao je 12 ministara.

I pomenuta služba za odnose sa javnošću i marketing takođe broji 11 izvršilaca. Od šefa, preko specijalista za eksternu i internu komunikaciju, urednika on lajn medija, do novinara (2 izvršioca), specijalista za marketing (2 izvršioca) i urednika vizuelnog identita.

Novina je i Tim za monitoring (nijesmo uspjeli shvatiti njegovu namjenu) dok je već postojeći Tim za internu reviziju ojačan na 10 izvršilaca. Tako, redom, do 1.214.

Samo da kiša podrži. I energetska kriza u Evropi. Biće posla i para za lojalne. Država će, na ime dividende, dobiti ono što preostane.

 Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo