Malo ko je, osim samih Albanaca, tokom usaglašavanja novog izbornog zakonodavstva posljednjih godina, obraćao pažnju na upozorenja da ukidanje posebne izborne jedinice za Albance može narušiti pravo tog naroda da u parlamentu ima svoje zastupnike. Nova izborna pravila prisilila su političke predstavnike Albanaca da sklapaju različite saveze, najčešće sa samo jednim zajedničkim ciljem – doći do mandata. Sad gledamo posljedice: svađu među albanskim političarima oko „rotacija” poslanika na koje su prinuđeni jer su osvojili svega dva poslanička mandata.
Koalicije su bile neminovne što se jasno vidi na primjeru Demokratske unije Albanaca, koja je sa oko 2800 glasova ostala bez poslaničkog mjesta. Predstavnicima Albanaca ne može se zamjeriti ni to da nijesu ispravno predvidjeli sopstvene domete – predizbornim sporazumima uredno su predvidjeli mogućnost da, ako ne bude mandata koje će dijeliti, dijele vrijeme jednog mandata.
Od posljednjih parlamentarnih izbora u oktobru su prošle dvije godine i očekivalo se da lideri Demokratskog saveza u Crnoj Gori i Građanske inicijative, Mehmet Bardhi i Vaselj Siništaj na poslaničkim mjestima zamijene poslanika Albanske alternative Nika Đeljošaja, odnosno potpredsjednika Force Gencija Nimanbegua. Zasad – ništa. Oni koji su zasjeli u poslaničke klupe, neće da se maknu.
Predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi u izjavi za Monitor objašnjava da je uoči izbora 2012. njegova partija razgovarala o sporazumu sa Demokratskom partijom Fatmira Đeke svjesna činjenice da po novom Zakonu o izboru odbornika i poslanika ni jedna partija koja okuplja Albance ne može samostalno dobiti mandat. Nakon što su se dogovorili da mandate i finansijska sredstva dijele na pola, iz Demokratske partije su ih obavijestili da već imaju sporazum sa Albanskom alternativom, tako da su na kraju koalicioni sporazum potpisala tri subjekta: Demokratski savez, Demokratska partija i Albanska alternativa.
Precizirano je da prvi mandat tokom prve dvije godine koriste Demokratska partija i Albanska alternativa – po godinu svaka od njih – a da naredne dvije godine poslaničko mjesto pripada DS u CG.
„Mandat se obračunava od dana objavljivanja zvaničnih rezultata izbora. Nakon isteka dvije godine, poslanik koji je koristio mandat daje ostavku kako bi korišćenje mandata nastavio drugi sa izborne liste”, piše u Sporazumu.
Sporazum tri albanske partije predat je Državnoj izbornoj komisiji i na osnovu tog dokumenta, u skladu sa zakonom, potvrđena je izborna lista Albanske koalicije. Osvojili su jedan mandat, koji je za početak pripao nosiocu liste Fatmiru Đeki.
Da se može desiti da zaškripi u poštovanju sporazuma vidjelo se još kad je, nakon lokalnih izbora u Ulcinju, Fatmir Đeka izabran za predsjednika opštine Ulcinj, pa je podnio ostavku na poslaničku funkciju. Državna izborna komisija dodijelila je mandat Niku Đeljošaju iz Albanske alternative, petom na izbornoj listi, uz obrazloženje da su konsultovali predizborni sporazum.
„DIK nije imala pravo da me preskače. Kako su mogli da odrede kandidata koji je bio na petom mjestu izborne liste, a da ne traži saglasnost onoga ko je bio drugi” kaže Mehmet Bardhi i naglašava da „niko živ iz DS u CG nije mislio da će se desiti da neko ne poštuje sporazum”. On primjećuje da je kontradiktorno da koalicioni sporazum bude uslov za priznavanje izborne liste dok Ustav propisuje da mandat pripada poslaniku, ali, kako kaže, to je neka druga priča.
„Koalicioni sporazum je o jasan. Nik Đeljošaj uzurpira to mjesto već dva mjeseca. Krajem decembra poslao sam im zahtjev da poštuju sporazum i ispune sve odredbe. Očekujem čak i danas da budu razumni”, kaže Bardhi.
U međuvremenu je Demokratska partija Fatmira Đeke pozvala poslanika Nika Đeljošaja da podnese ostavku. Kazali su i kako su odlučni da u potpunosti realizuju potpisani sporazum sa Albanskom alternativom i Demokratskim savezom u Crnoj Gori. „Uvjereni smo da se samo na taj način može osnažiti naš savez, povjerenje među nama i onih koji su nam dali glasove”, istakli su iz DP.
,,Ne postaje se poslanik preko medija, praveći cirkus”, kazao je Nik Đeljošaj koji još sjedi na poslaničkom mjestu. Upućeni smatraju da njegovo ponašanje urušava povjerenje među političkim predstavnicima Albanaca.
Problematičan je i drugi mandat koji albanski predstavnici imaju u parlamentu. Vaselj Siništaj, nosilac liste Građanske inicijative sa izborne liste Albanske koalicije ,,Forca za jedinstvo”, pozvao je nedavno Novu Demokratsku Snagu – Forca i poslanika Genci Nimanbegua da ,,napokon podnese ostavku i omogući obavljanje poslaničke funkcije kandidatu Građanske inicijative”, prenio je portal Ul-info.com.
,,Podsjećam vas, da ste već 60 dana nezakonito, mimo Političkog sporazuma i Aneksa istog, uzurpirali mjesto u poslaničkim klupama”, kazao je Siništaj u otvorenom pismu. Upozorio je da ovakvo ponašanje nanosi ,,ogromnu štetu pokušaju ujedinjenja albanskih nacionalnih subjekata” i naglasio da Forca ne treba da zaboravi da će izbora opet biti. Na kraju otvorenog pisma Siništaj je poručio Nimanbeguu da ne dozvoli da nadležni sud presudi ko je u pravu a ko ne, jer tada, kaže, svi postaju gubitnici.
Slično upozorenje upućuje i Mehmet Bardhi. ,,Posljedice mogu biti ozbiljne, prije svega po Albance u Crnoj Gori, ali i po kompletan izborni sistem. Ako se potpisani dokumenti ne poštuju – ko će biti spreman da potpiše neki budući sporazum”.
Sve dok dosezanje mandata bude početak i kraj politike, uključujući i sklapanje koalicija, DPS može mirno da spava. S vremena na vrijeme, DPS-ovi koalicioni partneri iz manjinskih partija glasnu se kako su nezadovoljni načinom na koji ih tretira veliki partner. Razlog za to, po pravilu su neke funkcije ili radna mjesta koja im DPS nije obezbijedio ili neki slični dometi borbe za demokratiju.
Iako rutinski uspijeva da nametne sliku kako je nadmoćno pobijedio na izborima, DPS u parlamentu ima ,,samo” 30 poslanika. Koaliciji oko te partije pripada još osam mandata SDP-a i jedan Liberalne partije. HGI ima jedan, Bošnjačka stranka tri mandata, dvije albanske koalicije po jedan mandat. Ukupno – 45. Za argument manjinskih partija da im je DPS ,,prirodni saveznik”, ako ništa drugo, postoji jedan krupan argument – opozicija premalo čini da bi takvu sliku promijenila.
Zbog toga se previranja u albanskim partijama ne mogu posmatrati kao dio procesa koji bi mogao uticati na klimanje vlasti u Crnoj Gori. Pred liderima albanskih partija je, za početak, naizgled jednostavan zadatak da shvate da su zajedno jači i da zajedništva nema bez povjerenja.
Naravno, od nedostatka povjerenja ne ,,pate” samo albanske partije. Već se godinama mjeri vrijeme otkako je u modu ušlo da čovjek spuštajući papir u glasačku kutiju više ne zna za šta je glasao. Gledali smo u Nikšiću, potom u Podgorici, ovih dana u Herceg Novom. Proklamovani cilj ,,povjerenje u izborni sistem”, ne da nam je daleko, nego Crna Gora hita u sasvim drugom smjeru.
Miloš BAKIĆ
DPS-OVO OSVAJANJE HERCEG NOVOG
Izborov izvor
Crnogorska vladajuća partija osvojila je i ‘,,posljednji opozicioni bastion” kako je prethodnih godina karakterisan Herceg Novi, gdje je državna opozicija, predvođena SNP-om, vladala više od 14 godina. Na decembarskim vanrednim lokalnim izborima DPS je, od 34 odbornička mjesta, osvojila 13 mandata, a većinu je napravila potpisavši sporazum sa Građanskom listom ,,Izbor” koja je osvojila devet mandata u novom sazivu lokalnog parlamenta.
O toj, sada realizovanoj koaliciji, govorilo se i prije izbora kao unaprijed dogovorenoj. U predizbornoj kampanji, a i prije toga, DPS i ,,Izbor” nijesu se međusobno napadali niti ozbiljno sukobili u javnim nastupima, što nije bio slučaj u odnosima sa koalicijom koju je predvodila SNP. Tu je i činjenica da su se o koaliciji dogovorili u samo dva sastanka.
I dalje se nagađa da li je ,,Izbor” „projekat DPS-a” za preuzimanje vlasti, naročito nakon što je vladajuća partija toj grupi građana prepustila mjesto predsjednika opštine. To niko nije očekivao, pošto je DPS u Herceg Novom osvojio najviše mandata.
Po dogovoru u prve dvije godine mandata ,,Izboru” bi pripalo mjesto gradonačelnika, a DPS-u mjesto predsjednika Skupštine i potpredsjednika opštine. Kako su objavili mediji, kandidat DPS za mjesto potpredsjednika biće Slobodan Radović Krušo.
Nosilac liste ,,Izbor”, Dragan Radović Krušo okarakterisao je koaliciju sa DPS-om, programskom, ocjenjujući da „za nekoliko godina vidi Herceg Novi kao Azurnu obalu, a za nekoliko mjeseci kao grad koji bilježi napredak i ima budućnost”.
Interesantno je da je Krušo baš takav Herceg Novi odlučio da napravi sa Svetozarom Marovićem, Daliborkom Pejović i Branimirom Gvozdenović koji su u ime DPS vodili pregovore u Herceg Novom. Riječ je o DPS kadrovima koji se povezuju sa desetinama miliona eura finansijskih malverzacija ili izbornim krađama kao što je to slučaj sa Daliborkom Pejović, jednom od važnih akterki afere Snimak.
Ta ultrapovjerljiva i partijski visoko pozicionirana trojka – Marović, Pejović i Gvozdenović – bez prisustva bilo koga iz lokalnog DPS-a vodila je pregovore sa ,,Izborom”. Odmah, poslije prvog sastanka nosilac liste ,,Izbora”, Dušan Radović Krušo je izjavio da je postignut veliki stepen razumijevanja i slaganja oko zajednički prepoznatih problema Herceg Novog, a to su najavljene privatizacije Instituta Igalo, Brodogradilišta Bijela, ali i propala privatizacija Boke.
Sa tom konstatacijom se potom složio i Svetozar Marović. Kazao je da su se usaglasili oko najvećih problema koji su doprinijeli propadanju Herceg Novog i da se to mora promijeniti. Kao da Marović nije za svo vrijeme propadanja bio predsjednik DPS-a koji kontroliše Vladu, a time i privatizacioni proces.
Jedan dio pripadnika ,,Izbora” su bivši simpatizeri ili članovi SNP-a, dok se većina ranije nije bavila politikom. Pored priče o takozvanom trećem putu i insistiranju na ekonomskom programu, kroz nastupe ,,Izbora” se, istina stidljivo, provlačila i prosrpska i proruska ideja, što je moguće dodatno doprinijelo da koalicija SNP-PzP-NOVA-NS koja je u prethodnom sazivu od 35 odbornika imala većinu od 18 odbornika, na ovim izborima osvoji samo osam mandata.
Projekat je uspio. Nakon 14 godina DPS vlada gradom. DPS je ,,Izborov” izbor, neki kažu i izvor.
Nebojša MANDIĆ