Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politička autonomija

Objavljeno prije

na

Politička uprava Univerziteta Crne Gore, kamuflirana u akademska zvanja, ostvarila je svoj naum na Pravnom fakultetu. Upravni odbor UCG razrješio je dužnosti dekana Draga Radulovića.

Bivšem dekanu Raduloviću nije pomoglo ni to što je u naknadno datom roku od sedam dana dostavio izvještaj o zaradama zaposlenih i prihodima te univerzitetske jedinice.

UO je ekspresno na elektronskoj sjednici 9. oktobra donio novi pravilnik kojim se predviđa mogućnost uvođenja vanrednih mjera na fakultetima po hitnom postupku.

Radulović je odgovorio da je na Pravnom izvršen puč. Reagovao je i Kolektiv Pravnog fakulteta: ,,Ovo se dešava prvi put u istoriji UCG, a nezabilježeno je u akademskoj praksi. Profesori PF zajedno sa Studentskim vijećem i studentima staće u odbranu svoje autonomije i na Ustavu i zakonima zasnovanih prava”.

Oglasila se i grupa profesora Pravnog fakulteta: ,,Za samo nekoliko sati pravilnik je elektronskim putem usvojen, objavljen i primijenjen. Na sadržinu i posljedice glasanja za pravilnik članovi UO, od kojih niko nema pravničko obrazovanje, nijesu upozoreni. Stvoren je opasan presedan i otvoren prostor za najgrublju zloupotrebu prava”. Oni smatraju da je 9. oktobra ukinuta sloboda i autonomija Univerziteta Crne Gore: ,,Danas je žrtva ovog pučističkog akta Pravni fakultet i dekan, a samo je pitanje ko će biti sljedeći”.

Danilo Ajković iz Centra za građansko obrazovanje za Monitor kaže: ,,Statut UCG i Pravilnici jasno propisuju proceduru za biranje i razrješenje rektora i dekana. Međutim, novi saziv UO, koji se ponaša kao partijska ćelija a ne organ u okviru akademske institucije, je u kasnu noć donio Pravilnik kojim do tada važeće proglašavaju nevažećim”.

Famozni UO je 13-člano tijelo koje je proljetos dobilo novi saziv. Po Statutu, predstavnike akademskog osoblja, njih sedam, bira Senat, tri spoljna člana imenuje vlada, kao i jednog predstavnika neakadamskog osoblja i dva predstavnika studenata. Njegovo konstituisanje okončano je 11. jula ove godine, kada je za predsjednika imenovan Duško Bjelica, dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću. Samo dvadeset dana ranije Bjelicu je Glavni odbor DPS-a, na prijedlog Predsjedništva partije, postavio na čelo novoformirane Komisije za sport, omladinu i saradnju sa civilnim sektorom.

,,Pravilnik ne propisuje postupak u kome se dekan može izjasniti na optužbe koje mu se stavljaju na teret, a što je najvažnije Pravilnik je suprotno zakonu donijet. Dodatno, to što je dekan Radulović razriješen bez učešća u glasanju predstavnice Pravnog fakulteta te uzdržanosti predstavnika studenata, predstavnika neakademskog osoblja i predstavnice Vlade, jasno govori sa kojim legitimitetom je odluka donesena, nakon što je prije toga satima sjednica odlagana sa težnjom da se obezbijedi kvorum i izvrši pritisak na članove UO”, smatraju u CGO-u.

Bivši dekan Radulović je izjavio da je ,,dolaskom novog Upravnog odbora i njegovog predsjednika odluka već bila spremana i samo se tražio povod…”.

On je naveo i da je dolaskom na funkciju dekana 19. avgusta prošle godine zatekao gotovo prazan podračun Pravnog fakulteta, a da je prethodni dekan 150.000 eura prebacio UCG. Taj novac još nije vraćen.

Više naših sagovornika sumnja i da je jedan od razloga smjene i finansijska kriza koja muči Rektorat. Te da bi se velika novčana sredstva iz budžeta Pravnog fakulteta mogla prenijeti u budžet Univerziteta, koji je u minusu većem od šest miliona eura. A na Pravnom se u posljednjih 20 mjeseci svojski trošilo. Vijesti su nezvanično saznale da su,prema finansijskom izvještaju, od početka 2011. do avgusta ove godine sumu od blizu 385.000 eura podijelili profesori Drago Radulović, Ranko Mujović, Velimir Rakočević, Zoran Rašović i Slavko Lukić.

U CGO smatraju da je upitno i zašto odmah po razrješenju nije pokrenuta procedura za izbor novog dekana, iako sva tijela na fakultetu nadležna za to pitanje funkcionišu (Fakultetska izborna komisija i Vijeće fakulteta) već rukovođenje preuzima tzv. Upravljačko tijelo.

Pravnim fakultetom sada upravlja petočlano Upravljačko tijelo zajedno sa rektorom Predragom Miranovićem.

Nakon smjene dekana, ovo tijelo je nastavilo sa smjenama. Otkaze su dobile i prodekanke za nastavu Snežana Miladinović i Ivana Jelić.

Pored rektora članovi Upravljačkog tijela su još i dvojica članova Upravnog odbora, i to predsjednik UO Duško Bjelica, Igor Radusinović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu, i generalni sekretar UCG Jelena Pajković. Naknadno su u Upravljačko tijelo izabrani i dva profesora sa Pravnog Biljana Đuričin i Dragan Radonjić. Radonjić je potpredsjednik CANU, a pored brojnih funkcija bio je i predsjednik Skupštine CG i dekan Pravnog fakulteta. Profesorica Đuričin je jedno vrijeme bila prodekan za nastavu u vrijeme dekana Ranka Mujovića.

Predsjednik UO Bjelica najavljuje da će prinudna uprava na Pravnom da potraje: ,,U roku od šest mjeseci, koliko traju mandat i nadležnosti Upravljačkog tijela, trebalo bi da se izabere novi dekan Pravnog fakulteta”.

Bjelica naglašava da Pravni fakultet nije ni u kakvom vanrednom stanju te da fakultet normalno funkcioniše. Profesori sa kojima smo razgovarali za Monitor tvrde suprtono, a studenti su svoje rekli kada su odmah nakon smjene dekana na ulazu u Pravni fakultet okačili transparent: Fakultet pripada svima.

Dekan Radulović je nakon smjene odbio ponude kolektiva i studenata da se obustavi rad na fakultetu, a nastava bojkutuje. Najavio je da će podnijeti tužbu nadležnim sudskim instancama, prvenstveno Upravnom sudu.

Bivši saradnici u nastavi na Pravnom fakultetu Lana Burić, Slađana Asanović i Nikola Mugoša ocijenili su da je odluka UO veoma hrabra. Javna je tajna na Pravnom da su pojedini otpušteni saradnici prijetili dekanu i profesorima i pozivali se na veze na partijskom i državnom nivou. A zatim je krenula medijska haranga.

Zadovoljan je i bivši dekan Mujović. Ističe da za vrijeme njegovog mandata nije bilo mobinga, protjerivanja sa posla, kao i da on nikada nije zapošljavao djecu, rođake i kumove. Mujović je saopštio i da se za razliku od Radulovića, nikada nije bavio politikom na fakultetu! Treba li podsjećati da je Mujović DPS veteran.

Mujović je likovanje završio tvrdnjom da je ,,Radulović crnogorske kadrove potiskivao, a dovodio druge van Crne Gore, suprotno uputstvu Univerziteta o tome da se zbog principa racionalizacije moraju koristiti crnogorski kadrovi”.

Mujović i ,,patriotski” mediji su po oprobanom receptu vješto provlačili tezu da je Radulović dođoš, izbjeglica iz Bosne. A u njihovoj nacionalizmom osjenčenoj viziji to nije dobra preporuka za napredak Pravnog i države.

Radulović je u izjavi, kojom kako je rekao završava prepisku sa UO i Mujovićem, odgovorio na optužbe za nepotizam tvrdnjom da je njegov sin na Pravnom fakultetu zapošljen već 11 godina i ne predaje na njegovom predmetu. On je podsjetio na nelegalno zapošljavanje i trošenje para za vrijeme Mujovićevog mandata, te na ,,prijetnje otkazom, zavrtanja ruku službenicima, nasrtaje na profesorice, studente…”.

Napomenuo je i da je na mjesto dekana izabran u uslovima kakvi nisu zabilježeni u istoriji tog fakulteta i kada skoro dvije godine nije funkcionisalo Vijeće kao najviši stručni organ. ,,Kada je kolektiv, počev od nastavnika pa do studenata, uporno zahtijevao da se uvede red na Pravni fakultet i da se zaštite njegova sredstva, ugled i autonomija, Univerzitet je ćutao!”.

Univerzitet je sada konačno progovorio i to gromoglasno kroz odluke UO i njegovog predsjednika Bjelice. Po partijskoj direktivi.

DANILO AJKOVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
Dvostruki standardi

DPS i SDP već jako dugo Univerzitet Crne Gore tretiraju kao dio plijena koji ulazu u ukupnu raspodjelu moći među koalicionim partnerima.

Uporedimo malo dekane Mujovića i Radulovića. Činjenica je da, i pored prilično utemeljenih krivičnih prijava koje su podnošene protiv Mujovića, Tužilaštvo nije nikada pokrenulo postupak protiv njega. Činjenica je da i pored nepravilnosti i akademski neprimjerene atmosfere koja je vladala u vrijeme Mujovićevog mandata, a zbog kojih se oPravnom fakultetu izvještavalo kao o kontinuiranom skandalu, njega nijesu pozvali na odgovornost rektor ili Upravni odbor UCG. Da li to što se radi o omiljenom mentoru DPS-ovih političara i bliskih moćnika, članu Tužilačkog savjeta i funkcioneru vladajuće partije treba u ovom slučaju zanemariti? Da li treba zanemariti činjenicu da dvije trećine članova UO čine ljudi bliski vladajućoj koaliciji koji posvećeno štite interese te koalicije, a ne UCG? Naravno da ne i jasno je da je sva šteta koju je pravio Pravnom fakultetu njemu bila praštana zbog veze sa DPS-om.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo