Povežite se sa nama

OKO NAS

POLITIČKE MANIPULACIJE U ŠUMARSTVU: Naplata glasova u naturi

Objavljeno prije

na

Kako aktivisti DPS-a raspodjelom najkvalitetnijeg drveta za „jednokratnu upotrebu“ naplaćuju i svoj partijski angažman

 

Nekoliko dana pred parlamentarne izbore neki poznati aktivisti Demokratske partije socijalista u Beranama zašli su duboko u šumu, nadomak sela Kaludra. Tamo su započeli raspodjelu najkvalitetnijeg drveta za „jednokratnu upotrebu“ kako bi naplatili svoj partijski angažman.

Sagovornik Monitora, koji je tražio anonimnost ispričao je da je to izgledalo kao na pijaci. Po sistemu, ja tebi – ti meni. „Za spravu za mjerenje koristili su kažiprst. Jedan od njih je pokazivao prstom i govorio, ti ćeš ono onamo sve donde, ti ćeš onaj dio tamo, a tebi će ovo pored puta da bude najlakše za izvlačenje. Tako su dijelili“.

Prema njegovim riječima, posao je nekoliko dana ranije dogovoren u jednom ugostiteljskom objektu, koji je tokom predizborne kampanje pretvoren u glavni štab Demokratske partije socijalista.

Da ova priča nije bez osnova, potvrdili su ovih dana mještani beranske Mjesne zajednice Kaludra. Oni su zvanično, pismeno, upozorili Upravu za šume, Područnu jedinicu Berane, da zaustavi otpremu oble građe sa područja kaludarsko-dapsićkih šuma, koja je preko naloga dijeljena aktivistima i glasačima Demokratske partije socijalista tokom predizborne kampanje, odnosno neposredno pred izbore.

Oni kažu da su tako kupovani glasovi za tu stranku, i da je na taj način  zlupotrebljavana državna imovina, vlasništvo svih građana Crne Gore.

„Vi dobro znate da niko od ljudi koji su dobili naloge nije ništa gradio sa tom građom, nego je iste unovčio lokalnoj šumskoj mafiji kojoj i mnogi službenici Uprave, na čijem ste Vi čelu, pripadaju“ – napisalu su oni u pismu direktoru Uprave za šume PJ Berane Živku Tomoviću.

Oni su najavili da će podnijeti krivične prijave protiv direktora i doznačara, „koji su neposredno pred sječu vršili doznaku, a znate da po pravilu o doznaci to ne može tako“.          „Isto tako Vas upozoravamo da ukoliko budu vaši otpremači otpremali i vršili transport neregistrovanim kamionima, mi ćemo blokirati put kroz selo Kaludra i spriječiti otuđivanje društvene imovine u kojoj učestvuju i Vaši radnici“ – piše u dopisu koji je u Upravi za šume zaveden 23. oktobra.

Zahtjev je potpisao predsjednik Savjeta MZ Kaludra Milić Ralević. On  je ranije podnio krivične prijave protiv najvećeg koncesionara šuma u Beranama, preduzeća Doo Nikola, pod sumnjom da se bave nelegalnim poslovima u šumarstvu i da su u posjedu lažnog čekića za doznake.

Ni sada, kao ni tada, u ovoj mjesnoj zajednici nisu dobili nikakav odgovor od nadležnih državnih institucija.

Naš sagovornik tvrdi da je podjela šuma, kao vid nadoknade za partijski aktivizam, stara praksa Demokratske partije socijalista, i u drugim gradovima na sjeveru.

„Riječ je o običnim građanima, ne privrednicima koji nešto rade. Oni su tu šumu odmah preprodavali glavnom koncesionaru i dobro zarađivali. Tako su unovčavali svoj partijski angažman za vrijeme izbora“ – tvrdi taj sagovornik.

Privatni drvoprerađivači i građani sa područja Berana, Andrijevice i Plava zatražili su nedavno da se hitno uvede moratorijum na sječu šuma do formiranja nove Vlade. Uočeno je, kažu, da poznati tajkuni koriste vrijeme da posijeku što više šume, znajući da će uskoro izgubiti te dvodecenijske privilegije.

Povlašćenim koncesionarima, u ovom slučaju i običnim građanima, čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca na Kosovu, u Albaniji i Srbiji je 110 eura.

„Pretovar sirovih trupaca vrši se na Čakoru i drugim graničnim područjima prema Kosovu, ili se izvozi obrađena daska“ – kažu beranski privatnici.

U crnogorskom šumarskom biznisu, kako kažu, nema rizika. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ preko sto, čime je otvoren prostor za podmićivanje i korupciju neviđenih razmjera.

Predsjednik Skupštine opštine Berane Novica Obradović (Demokrate) podržao je odluku mještana mjesne zajednice Kaludra da upozore Upravu za šume, odnosno Područnu jedinicu Berane da zaustavi otpremu oble građe sa područja kaludarsko-dapsićkih šuma. „Ova akcija mještana mjesne zajednice Kaludra  još je jedan djelić u mozaiku građanskog aktivizma i intenzivirane građanske svijesti o važnosti očuvanja imovine koja je vlasništvo građana”, kazao je on, podsjećajući da su se  mještani  organizovano borili i protiv uništavanja puteva.

„Neophodno je da njegujemo svijest građana  kako nam se ne bi događalo da se naša prirodna blaga devastiraju naočigled svih nas“ – kazao je Obradović za Vijesti.

On je dodao da želi da uputi apel nadležnima kojima se mještani obraćaju da sa dužnom pažnjom razmotre i navode drugih drvoprerađivača koji ukazuju na nezakonitosti.

„Podsjećam da je u sudskom sporu dokazano da je Doo Nikola koncesije dobijalo na osnovu netačnih podataka. Potrebno je aktuelizovati pitanje kako je ovaj koncesionar, za koga je utvrđeno da se služio prevarama, uspio ponovo da dobije koncesije” – rekao je Obradović.

Drvoprerađivači sa sjevera, koji godinama ne rade jer nemaju sirovinu, sada i apeluju da se uvede moratorijum do imenovanja novog ministra  poljoprivrede i novog direktora Uprave za šume. Oni bi morali hitno da se pozabave ovim na šta oni ukazuju.

Drvoprerađivači su, zajedno sa lokalnim stanovništvom, neposredno poslije izbora blokirali puteve i zabranjivali odvoz šumske građe. Takav slučaj je bio u Plavu i Murini, kao i u beranskom selu Kaludra. Koncesionari žure da posijeku i njihovo i ono što su bagatelno otkupili od aktivista Demokratske partije socijalista.

                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo