Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Policija protiv građana

Objavljeno prije

na

Američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar optužio je crnogorsku policiju da se stavila na stranu protiv naroda, kada je razbila treću blokadu smetlišta na Vasovim vodama u prigradskom naselju Beranselo. On je kazao da je policija, zapravo, „pomogla počiniocu da izvrši krivično djelo za koje je zaprijećena zatvorska kazna od jedne do osam godina”. „Ovo je apsurdno. Policija je odbila da pruži asistenciju Mjesnoj zajednici koja se pozvala na Ustav i Zakon o odlaganju otpada, a istovremeno asistirala Komunalnom preduzeću koje krši Ustav i taj Zakon”, objašnjava Lončar u razgovoru za Monitor.

POBRKANI LONČIĆI: On podsjeća da beransko Komunalno preduzeće već godinu i po na nelegalan način odlaže otpad na Vasovim vodama, protivno zakonu koji je stupio na snagu u januaru 2010. godine.

„Osim toga, Ustav Crne Gore u članu 23 jasno kaže da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu. Da svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavještavanje o stanju životne sredine, na mogućnost uticaja prilikom odlučivanja o pitanjima od značaja za životnu sredinu i na pravnu zaštitu ovih prava. U istom članu Ustava jasno se kaže i da je svako, a posebno država, obavezan da čuva i unaprjeđuje životnu sredinu”, kaže Lončar.

On se, zato, pita kako to da je policija odbila da pruži asistenciju Mjesnoj zajednici Beranselo.

„Za nas je neprihvatljivo objašnjenje da policija navodno pruža asistenciju samo državnim službama. Nijesmo mi zatražili asisteniciju kao građani, već kao mjesna zajednica. Zašto bi, recimo opština ili komunalno mogli da traže asistenciju, a mjesna zajednica ne. Tu su se na čudan način pobrkali lončići”, smatra Lončar.

Da će policija pružiti asistenciju Komunalnom preduzeću u Beranama prije nego građanima i razbiti blokadu koju su mještani Beransela napravili na Vasovim vodama, bilo je jasno dan ranije, kada se bez najave u Beranselu namjestila televizijska ekipa javnog servisa. Njima je očigledno bilo dojavljeno da se petog dana protesta nešto sprema. Zašto to tada nije i učinjeno, ostaće nepoznato, tek u rano jutro sljedećeg dana pedesetak policajaca sa specijalnim vozilima stiglo je na Vasove vode. Mještani koji su očigledno za to znali, došli su na smetlište sat prije policije.

Suočavanje nije prošlo bez napetosti i rizika. Ubjeđivanje da se građani mirno raziđu nije dalo rezultate. Policija je potom najprije uklonila građane koji su legli ispred kamiona, a onda tijelima odgurala masu i oslobodili put. U zamjenu da se mještanima koji su odvojeni u posebno vozilo ne pišu prijave, ostali građani Beransela razišli su se sa barikada. Tako su još jedna blokada smetlišta i pobuna mještana privremeno razbijeni.

UPOTREBA POLICIJE: Ovakav postupak policije nije ostao bez odjeka. Na stranu šta se pričalo po gradu, i što su i pojedini policajci negodovali zbog učešća u akciji. Ekološka organizacija Ozon istog dana uputila je javni apel ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću „da u skladu sa svojim nadležnostima zaštiti prava građana Beransela koji mirnim protestima na Vasovoj vodi ukazuju na kršenje Ustava Crne Gore, Zakona o upravljanju otpadom, Arhuske konvencije i još čitavog seta zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zaštite životne sredine”.

„Mi smo pozvali ministra i policiju da svoje aktivnosti usmjere prema onima koji krše, a ne prema onima koji štite važeće zakone”, objašnjava izvršni direktor Ozona Aleksandar Perović.

On dodaje da policija koja je izvela akciju očigledno nije bila dobro informisana i da su građani Beransela morali biti zaštićeni, a ne hapšeni.

„Problem je u tome što nije prvi put da policija u Crnoj Gori tako postupa. Nas interesuje ko je naredio da se izvede ova akcija u Beranselu. Odluka o tome sigurno nije donešena u Beranama, i zato smo prozvali ministra Brajovića. Na žalost, odgovor do danas nijesmo dobili. Poražavajuće je da policija ide protiv svojih građana”, kaže Perović za Monitor.

Član Savjeta Mjesne zajednice Beranselo Radoje Mišković vjeruje čak da je policija bila zloupotrijebljena i gurnuta, odnosno da je to mogla biti smišljena provokacija s namjerom da se izazove incident i sukob između građana i policije.

„Dobro je što smo to ovog puta izbjegli, što ne znači da se ne bi moglo desiti, jer bi nekom to možda odgovaralo”, kaže Mišković.

Odlaganje policijske akcije za jedan dan, u cik zore, učinilo je da trag o tome ostane samo na novinskim fotografijama i nekvalitetnom amaterskom video zapisu s mobilnog telefona.

Na Vasovim vodama u međuvremenu je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore. Odloženo je pola miliona tona otpada, uključujući i opasni medicinski. Zakon je jasan: ako se opasni otpad pomiješa s komunalnim, onda sav otpad postaje opasan.

Policiji, koja po treći put asistira Komunalnom preduzeću u razbijanju protesta mještana, nije bitno ni to što to preduzeće nema rješenje o lokaciji niti odluku o upotrebnoj dozvoli za postojeće smetlište.

CIKCAK MJERENJA: Šef misije EU Leopold Maurer prilikom posjete Beranama prije nekoliko dana, govoreći o projektima koji se realizuju uz podršku EU i EK na konferenciji za novinare ni jednom nije pomenuo regionalnu deponiju. Na radnu večeru je, međutim, pozvao predsjednika Mjesne zajednice Beranselo, sa kojim je vodio neformalni razgovor o ovom problemu. Mađarski diplomata Tibor Česar primijetio je kako se takvi problemi u njegovoj zemlji rješavaju obično na referendumu. Gosti iz Evropske misije interesovali su se kako to da nema saradnje ni komunikacije između Mjesne zajednice i Opštine.

„Rekao sam im, kako da bude, kada nas Opština tuži, i kada se gledamo samo na sudovima”, kaže za Monitor predsjednik Mjesne zajednice Beranselo Tiho Bogavac. Mještani Beransela podsjećaju da su sva naknadna kontrolna mjerenja pokazala da lokacija Vasove vode, prije svega zbog blizine rijeke, ne odgovara za bilo kakvu deponiju.

„Stručnjak koji je radio prvu studiju o izboru lokacije, Božidar Vučinić, izjavio je da je izmanipulisan od beranske lokalne uprave. Ne znam šta još treba da uradimo. Na kraju će izmisliti neko cik-cak mjerenje da bi ispalo kako im odgovara. Da li to vide predstavnici međunarodne zajednice? Da li se u njihovim zemljama to radi drugačije?”, pita Jovan Lončar.

Izvršni direktor Ozona smatra da građani u Crnoj Gori ništa ne mogu uraditi sami, odnsno da im je potrebna podrška nezavisnih medija i nevladinog sektora i zato upućuje poziv za širu podršku otporu Beranselaca.

„S obzirom na to da se u ovom slučaju radi i o kršenju ljudskih prava, mi smo pozvali i nevladine organizacije iz te oblasti da se aktivnije uključe. Kancelarija ombudsmana ostala je nezainteresovana, a morala je da se uključi sama”, kaže Perović.

Mještani Beransela ranije skupili skoro 3,5 hiljade potpisa na peticiju protiv izgradnje regionalne deponije na Vasovim vodama. Ozon je sada organizovao potpisivanje on line peticije pod sloganom „Stop kršenju zakona na Vasovoj vodi”. Peticija će se potpisivati do 5. juna, Svjetskog dana zaštite životne sredine, kada će biti predata premijeru, resornom ministru, državnom tužiocu i predsjedniku Opštine Berane. I jedna i druga peticija istog dana biće predate delegaciji EU, koja ima važnu ulogu u finasiranju projekata iz oblasti upravljanja otpadom, kao i Ambasadi SAD, koja prati oblast ljudskih prava.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo