Povežite se sa nama

OKO NAS

Policija je po nalogu specijalnog tužioca izuzela iz Opštine Berane svu dokumentaciju u vezi sa krivičnim prijavama

Objavljeno prije

na

Policija je po nalogu specijalnog tužioca izuzela iz Opštine Berane svu dokumentaciju u vezi sa krivičnim prijavama koje su podnesene protiv bivšeg gradonačelnika Vuke Golubovića. Monitoru je potvrđeno da je u toku izviđaj, ali da još uvijek nema povratnih informacija iz specijalnog tužilaštva.

,,Dokumentacija je izuzimana u etapama. Tužilac je preko Uprave policije zatražio dokumentaciju i mi smo im predali sve što su smatrali da je potrebno”, rekao nam je sagovornik iz Opštine Berane.

Prema njegovim riječima, ispituje se osnovanost krivičnih prijava protiv bivšeg gradonačelnika i njegovog brata Milana, koji je bio direktor Agencije za investicije i razvoj.

,,Obraćali smo se tužilaštvu nakon toga nekoliko puta, ali za sada nemamo povratnu informaciju šta se dešava. Rečeno nam je samo da je sve u fazi izviđaja”, kazao je taj opštinski službenik.

On je rekao da se osim bivšeg gradonačelnika i njegovog brata, provjerava i uloga drugih lica koja se terete da su počinila krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i ne-savjestan rad u službi.

,,Provjeravamo navode iz krivične prijave protiv bivšeg rukovodstva opštine Berane. Prikupljamo potrebnu dokumentaciju preko policije” – potvrdila je ranije i specijalna tužiteljka.

Opština Berane je krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika Vuke Golubovića „i drugih zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije”, kao i zbog krivičnih djela „zlupotreba službenog položaja” i „nesavjestan rad u službi” podnijela u aprilu prošle godine. Novi predsjednik opštine Dragoslav Šćekić tada je saopštio da se od preuzimanja lokalne vlasti dosadašnjim uvidom u stanje i obaveze Opštine došlo do sigurnih podataka da je dug Opštine veći od 15 miliona eura, i da to nije konačan iznos.

Kako se tvrdi, krivične prijave protiv bišveg predsjednika i njegovog brata, kao i povezanih lica i privrednih subjekata podnesene su i „zbog toga što su u prethodnom periodu potrošili u predizbornoj kampanji više od 300.000 eura za radove u mjesnim zajednicama bez raspisanih tendera i ugovora”. Tada su navedeni i brojni primjeri nenamjenskog trošenja novca, među kojima i sredstava uslovnih dotacija Evropske unije, zatim novca koji je bio namijenjen Regionalnom biznis centru i sredstava Fonda PIO za rješavanje stambenih problema penzionera.

Bivši predsjednik opštine Berane Vuka Golubović kasnije je u izjavi za Vijesti odbacio sve navode iz krivičnih prijava rekavši da je to „samo politički trik i alibi za novu vlast”.

Koalicija Zdravo Berane SNP – DF, koja je prošle godine preuzela vlast u ovom gradu, objavila je, međutim, nakon toga na svom sajtu, odnosno fejsbuk profilu, kopije jednog dijela dokumenta i računa koji pristižu za naplatu, iako je jasno da je riječ o zloupotrebama državnih resursa od Demokratske partije socijalista.

Novo opštinsko rukovodstvo došlo je i do pouzdanih podataka da je bivši gradonačelnik Golubović prenio uz pomoć tadašnjih rukovodilaca opštinskog katastra desetine hiljada kvadrata opštinskog zemljišta sebi i firmama lokalnih tajkuna, ili njima lično, dok je bio na toj funkciji. Neki predmeti, zahtjevi za upis i rješenja o upisu, izvršeni su i realizovani neposredno nakon gubitka lokalne vlasti Demokratske partije socijalista i saznanja da Golubović više neće ostati na mjestu predsjednika Opštine.

To je u najkraćem sadržaj još dvije posljednje krivične prijave koje je specijalnom tužiocu za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije predala Opština Berane protiv bivšeg gradonačelnika i više odgovornih lica Uprave za nekretnine PJ Berane i s njima povezanih osoba.

,,Koliko je nama poznato, i po ovim prijavama preduzete su neke radnje, tako da je, osim iz Opštine, nešto kasnije i iz katastra izuzeta dokumentacija u vezi s navodima iz prijava. Ta dokumentacija je vrlo obimna”, rekao je Monitoru sagovornik iz Opštine Berane.

Da se priča neće završiti samo na petnaest miliona eura duga, govori i ono što se nedavno dešavalo. Opština je, naime, zatražila od Vlade da preuzme ili otpiše dug od blizu milion i dvjesta hiljada eura po osnovu nabavke vatrogasnih vozila, za koji je utvrđeno da je ostavila za sobom bivša lokalna vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista.

Predsjednik opštine Dragoslav Šćekić izjavio je da očekuje da će u Vladi imati sluha za probleme u kojima se Opština Berane nalazi, ,,što je posljedica nedomaćinskog poslovanja prethodne lokalne vlasti”.

,,Toliki dug mi ne možemo prihvatiti jer ga nijesmo napravili”, kazao je Šćekić.

On smatra da bi dugovanja za vatrogasna vozila trebalo da preuzmu međusobno Ministarstvo finansija i Ministarstvo unutrašnjih poslova.

,,Uputili smo pismo Vladi, odnosno Ministarstvu finansija i nadamo se da će imati razumijevanja. Prethodna lokalna vlast je Opštinu Berane dovela do finansijskog kolapsa, a dug za vatrogasna vozila je primjer kako su netransparentno i neodgovorno radili. Mnogih dugovanja nema u opštinskoj evidenciji. Takav slučaj je s ovim vozilima. Ovdje nije u pitanju kafanski račun, već milionski dug kojeg nema u evidenciji”, rekao je predsjednik Opštine Berane.

Opštinsko rukovodstvo iz koalicije Zdravo Berane SNP – DF našlo se u čudu kada im je nedavno na sastanku u Ministarstvu finansija saopšteno da Opština Berane za nabavku vatrogasnih vozila duguje više od milion eura i da bi odmah trebalo da se plati 570.000 duga. Frapirani takvom činjenicom kasnije su, kako tvrde, došli do podataka koji ukazuju da je cijeli postupak nabavke vatrogasnih vozila obavljen na više nego neozbi-ljan način.

Tri vatrogasna vozila su isporučena Opštini Berane 2010. godine u okvi-ru programa koji je podrazumijevao osavremenjivanje službi zaštite i spasavanja u Crnoj Gori. To je urađeno na osnovu ugovora o kreditu i finansiranju koje je 2009. godine sklopilo Ministarstvo finansija sa Stei-ermarkishe Bank und Sparkassen.

Visina tog kreditnog aranžmana iznosila je 22.001.709. eura, od čega je Opština Berane obavezana da plati 1.168.736. eura. Prema utvrđenom planu, Opštini Berane je naloženo da kredit vrati u roku od deset godina i to u 20 jednakih rata od po 58.436 eura. Planom je bilo predviđeno da se prva rata uplati 15. jula 2011, a posljednja 15. januara 2021. godine.

Pitanje u vezi s nabavkom specijalnih vozila za gašenje požara našlo se i na prethodnoj sjednici lokalnog parlamenta. Tada je, nakon istupa od-bornice Vide Ivanović (DF), bivši predsjednik opštine kazao da on nije potpisao ugovor o kreditnom aranžmanu i da taj problem treba da rješa-va aktuelna lokalna vlast. Sporna vozila koja su preuzeta još 2010. godi-ne i koja su data na korišćenje Službi zaštite i spasavanja iz ovih razloga još ne mogu da se registruju, mada se odavno koriste.

Afera stiže aferu. Malo je reći da je Opština Berane primjer nedomaćinskog poslovanja s potpisom Demokratske partije socijalista. Prije će biti – štetočinskog. Posljedice jesu teške, ali ne i nesagledive. Ako specijalni tužilac radi bez političkih pritisaka, neće biti teško utvrditi razmjere pljačke i glavne vinovnike. Ostala su dokumenta, kao tragovi stopala u snijegu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo