Gotovo cijeli sektor policije, čiji je posao bio da suzbija organizovani kriminal, uhapšen je pod sumnjom da su članovi organizovane kriminalne grupe koja je ubijala ljude, švercovala i prodavala drogu, prala novac i gomilala moć. U istražni zatvor završio je i rukovodilac tog sektora Dejan Knežević, kojeg su na to mjesto postavile aktuelne vlasti
Izmiče gotovo treća godina otkad se na posljednjim parlamentarnim izborima promijenila vlast, a problemi u unutrašnjim bezbjednosnim strukturama nastavljaju da se gomilaju.
Od avgusta 2020. godine slušamo o ozbiljnoj reformi policije – institucionalnoj i kadrovskoj. Određene kadrovske promjene nijesu dale rezultate. Došle su neke nove osobe, ali ponovo nijesmo izbjegli kriminalce u uniformama i na visokim pozicijama u Upravi policije. U policiji i dalje rade i ljudi kojima su tortura i mučenje glavni alati u ostvarivanju cilja. Policija se i dalje kadrira na osnovu ličnih i partijskih relacija, dok su profesionalnost i stručnost posljednji na listi kriterijuma.
Lavina je krenula hapšenjem službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i raspisivanjem potjernice za odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem. Nakon toga je gotovo cijeli sektor policije, čiji je posao bio da suzbija organizovani kriminal, uhapšen je pod sumnjom da su članovi organizovane kriminalne grupe koja je ubijala ljude, švercovala i prodavala drogu, prala novac i gomilala moć. U istražni zatvor završio je i rukovodilac tog sektora Dejan Knežević, kojeg su na to mjesto postavile aktuelne vlasti.
Zbog akcije Specijalnog državnog tužilaštva (SPO), Europola i Specijalnog policijskog odjeljenja, na sjednici Vlade smijenjen je direktor Uprave policije Zoran Brđanin, za čijeg se mandata sve dogodilo. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je kao vršioca dužnosti direktora Uprave polcije postavio načelnika budvanskog Odjeljenja bezbjednosti i svog prijatelja Nikolu Terzića. Rasformiran je nekadašnji Odsjek za teška krivična djela, a za koordinatora policijskih službi za borbu protiv kriminala postavljen je Predrag Šuković, šef Specijalnog policjskog odjeljenja.
Upućeni izvori Monitora iz policije govore da je Adžić prvi ministar koji je uspostavio kontrolu nad službenicima u plavom otkad je Uprava policije izmještena kao nezavisan organ iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Tvrde, takođe, da se dugo tražio razlog za smjenu Zorana Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije jer nije bio na istom fonu sa ministrom i premijerom u tehničkom madatu. Brđanin je ranije kazao da su Adžić i Dritan Abazović na njega vršili pritisak da podnese ostavku. Rekao je da nije bio miljenik vlade Zdravka Krivokapića, a ni vlade Dritana Abazovića.
„Nije postrojao nijedan razlog zakonski da budem smijenjen“, tvrdi Brđanin. Odluka Adžića i Abazovića od ove semdice se nalazi pred Upravnim sudom, nakon što je Brđanin tužio Vladu. Ukoliko sud poništi rješenje Vlade o smjeni, bivši direktor policije može tražiti novčanu odštetu, kao mnogi funkcioneri prije njega. A gotovo nijedan takav slučaj nije se završio u korist države. Brđanin je na funkciju direktora UP-a izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat u avgustu 2021. dok mu je VD mandat počeo 22. februara te godine.
Ministar Adžić teško podnosi kritiku od strane nevladinog sektora. Akcija za ljudska (HRA) prava je devet mjeseci upozoravala da inspektori optuženi za torturu i dalje obavljaju svoje policijske dužnosti, umjesto da budu smijenjeni do okončanja postupka. Adžić je HRA i njihovu direktoricu Teu Gorjanc Prelević optužio da za potrebe određenih grantova urušavaju institucije. Pravdao se da te službenike ne može smijeniti jer nema dovoljno inspektora za koje vjeruje „da su apsolutno čisti“. Primijetio je da su „manje opasni oni koji prekoračuju ovlašćenja od onih koji su involvirani od kriminalnih struktura“.
Tea Gorjanc Prelević je takav ministrov pristup ovako prokomentarisala: „Crna Gora ima 1.138 policijskih inspektora (podatak iz jula 2021). Ako među njima nema ni četvorice u koje ministar ne sumnja, da zamijene optužene, onda ili nešto nije u redu sa ministrom ili u državi treba proglasiti vanredno stanje“.
Nakon devet mjeseci Adžić je konačno smijenio četiri inspektora, osumnjičena za torturu građana. „Do ove suspenzije nažalost ni sada ne bi došlo bez napora Akcije za ljudska prava da istraje u opominjanju ministra Adžića da je dužan da primijeni zakon, umjesto da otvoreno sumnja u ispravnost i tog zakona i međunarodnog standarda zabrane torture koji sadrži isto pravilo. Ministar je naše opomene zvao ’pritiskom’, ’hajkom’, ’pokušajem urušavanja institucija zarad dobijanja grantova’, ’uticajem koji ima za cilj da zaustavi borbu protiv organizovanog kriminala’ i sl. svrstavajući nas tako u isti rang sa kriminalcima“, kazala je Gorjanc Prelević za Monitor.
Adžić se javno pohvalio da su smijenjeni inspektori riješili ubistvo Vidaka Vujovića, ubijenog u Štekama, nadomak Podgorice, nakon čega je njegovo tijelo zapaljeno. Ubistvo je rasvijetljeno 11. aprila, a inspektori su, prema obavještenju Adžića, smijenjeni šest dana ranije – 5. aprila.
„Sada se postavlja ozbiljno pitanje zakonitosti dokaza koje su pribavljali dok su bili suspendovani. Drugim riječima, postavlja se pitanje razmjere štete koju je nanijelo višemjesečno odbijanje ministra da optužene inspektore blagovremeno udalji iz službe“, kaže Gorjanc Prelević.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije od ponedeljka ne odgovaraju da li su inspektori pod suspenzijom istraživali ubistvo Vujovića i da li će to uticati na legalnost dokaza pribavljenih u tom slučaju.
Potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića
Viši sud u Podgorici potvrdio je prije nekoliko dana optužnice protiv kriminalne grupe Radoja Zvicera, među čijim članovima su i policajci Petar Lazović i Ljubo Milović. Na teret im se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta.
Odluka je donesena dan nakon što je Lazovićeva advokatica Maja Zeković objavila saopštenje u kojem navodi da je njen branjenik žrtva političkog progona. Sudu je ranije ponuđeno jemstvo od skoro sedam miliona da se Lazović brani sa slobode, ali je odbijeno. Petar Lazović je sin dugogodšnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
Prema navodima tužilačkog akta koji potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, ova kriminalna organizacija formirana je u drugoj polovini 2020. godine. Osim u Crnoj Gori djelovala je u našem regionu, Evropi, Južnoj Americi i Australiji.
Ivan ČAĐENOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice