“Ovo je veliki događaj. Na ovo smo čekali vjekovima. Neka nam je srećno”, poručio je premijer Milo Đukanović na potpisivanju ugovora o istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju u srijedu u Podgorici.
Ocjenjujući da bi pronalazak komercijalnih rezervi nafte i gasa označio temelj potpuno nove industrije u našoj zemlji, on je rekao da bi to doprinijelo povećanju obima proizvodnje i izvoznoj bazi, kao i bržem ukupnom ekonomskom rastu.
Osim predizborne priče malo je, međutim, konkretnih činjenica koje su on ili ministar ekonomije Vladimir Kavarić mogli da nabroje za takva očekivanja. Jer, takva analiza korisnosti za domaću privredu i posebno ljude koji žive na obali ni nakon sedam godina priprema za posao istraživanja nafta i gasa nije napravljena. Još gore, nije završena ni strateška procjena uticaja na životnu sredinu.
Ne manje značajno je svakako što je cijena tzv. crnog zlata sve niža na svjetskom tržištu. Barel nafte kreće se sada između 42 i 48 dolara, a David Kotok iz američke konsultantske firme Cumberland Advisors misli da najgore tek dolazi. ‘Mogli bismo opet doći do 15 ili 20 dolara za barel, ali ne znamo još gdje je dno’, kazao je on.
Pritisak na cijene posljedica je i naznaka daljeg slabljenja nekih od najvećih svjetskih ekonomija, što znači i manju potražnju za naftom, čija je proizvodnja i dalje visoka, pa je ponuda još veća od potražnje.
Zato crnogorski čelnici nastoje da javnost, koja gotovo ništa o svemu ovome ne zna, omame i uspavljuju slatkim pričama o korišćenju ,,norveškog modela” ili navođenja primjera nekih drugih zemalja u kojima se, po njima, dobro slažu naftna industrija, turizam i ekologija. Ističe se takođe da će se lex specialisom (!?) urediti formiranje naftnog fonda, u koji će se uplaćivati 85 odsto državnih prihoda od ugljovodonika. Naravno, ukoliko ih uopšte bude.
„Uvjereni smo da je ovo smrtna presuda obalnom turizmu. Umjesto da posljedice naftnih istraživanja i izgradnje naftnih postrojenja budu naučno sagledane, a naročito njihov uticaj na održivost i razvoj postojeće privredne strukture i u odnosu na važeće razvojne strategije, dočekali smo da Vlada, za 25-ogodišnjicu ekološke države Crne Gore, potpisuje ekocidni ugovor sa naftnim magnatima, kojim siječe granu na kojoj sjedi čitav privredni sistem i održivi razvoj privrede u Crnoj Gori”, kaže izvršna direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević. ,,Dočekali smo da u godini koju je čitava svjetska nauka i javnost, pa čak i politika, proglasila presudnom za spas klime, licemjerno krećemo u avanturu prekopavanja podmorja i potrage za fosilnim gorivima pogoršavajući dodatno situaciju s klimom”, kazala je ona.
Ta NVO je sa još nekoliko srodnih udruženja iz svih šest država na Jadranskom moru pokrenula inicijativu, odnosno platformu Jedan Jadran.
Ekološkinja iz Hrvatske, članica Zelene Istre Dušica Radojičić kaže da je glavno pitanje šta građani imaju od istraživanja. ,,Zbog jednog izlivanja nafte u Crnoj Gori, građani će patiti narednih 50 godina. Da li je iko razmislio kolika bi bila šteta u turizmu od čega će Crna Gora ove godine zvanično zaraditi 850 miliona eura”, istakla je ona dodajući da je vlada Hrvatske, nakon javne kampanje, prepoznala da ovaj projekat nema ni ekonomskog ni ekološkog smisla i uvela moratorijum na nove bušotine.
,,Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo spore izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je krhki ekosistem već sada pod velikim pritiskom. Jadran je jedan i niko ga nema pravo ugrožavati. Jednostrane odluke crnogorske ili italijanske Vlade obrazac su ponašanja koji nije u skladu s novom ekonomijom i prelaskom na post-fosilno društvo. Organizacije iz svih zemalja Jadrana ujedinjene su u zaštiti zajedničkog mora, a isto zahtjevamo i od nacionalnih vlada” , kaže ekološka aktivistkinja Andrea Štefan.
Predstavnik organizacije Legambiente iz Italije Matia Loli navodi da je Jadran još uvijek pod velikim napadom naftnih kompanija. ,,U Italiji, kompanija Geo Spectrum želi sprovesti novo seizmičko istraživanje na području površine 35 hiljada km2, uprkos velikom protivljenju lokalnih zajednica i regija. Istraživanje će biti napravljeno vrlo štetnom tehnikom ‘vazdušnih topova’ koja ima snažan uticaj na ribarstvo i bioraznolikost Jadrana, posebno na sisare poput delfina i kitova. Takav projekt ostaviće posljedice na obje strane Jadrana, stoga zajedno moramo preduzeti sve da ga zaustavimo”, rekao je on naglašavajući da se međunarodni problem ne može rješavati samo na nacionalnom nivou.
Loli je naveo i da se protiv italijanske kompanije ENI, koja će uz ruski Novatek vršiti istraživanja kod Ulcinja, vodi sudski istražni postupak, a da je donedavni italijanski ministar ekonomije, zbog sumnje u korupciju, morao da podnese ostavku na tu funkciju.
„Kada se ima u vidu da su i ENI i Novatek za realizaciju projekta osnovale fir-me u Holandiji, a već je poznat model po kojem povezane kompanije novac ka majci kompaniji izvlače, tako što međusobno zaključuju ugovore o zajmu, te-ško je očekivati da će se u državnu kasu sliti iole značajnija suma poreza na do-bit”, kaže Ines Mrdović iz MANS-a.
Prema njenim riječima, Vlada Crne Gore nema kapacitet da kontroliše velike naftne kompanije, koje se svuda u svijetu ponašaju maltene kao „država u dr-žavi”.
Kovačevićeva dodaje da Crna Gora nema ni opremu ni ljudstvo i nije u stanju da nadzire tankere, naftovode, platforme, postrojenja za tretman sirove nafte… „Kako Vlada misli kontrolisati rad međunarodnih naftnih korporacija, kao što je ENI, koja broji preko 400 izliva nafte godišnje i to u obalnom području koje je visokopodložno zemljotresima”, pita ona.
Pitanja je, dakle, mnogo, a odgovora malo. Ne može ih ni biti kada je stručna javnost, ali i laička, praktično isključena iz cijelog ovog procesa. Tako, na primjer, javna rasprava o ovom projektu nije održana u Ulcinju, gdje bi trebalo da se nalaze istražne bušotine na nekoliko kilometara od same obale, a površina koncesije zahvata prostor od čak 1.228 kvadratnih kilometara. Zna se tek da se faza istraživanja odnosi na dva perioda, četiri plus tri godine, dok se faza proizvodnje odnosi na 20 godina, uz mogućnost produženja za još 10 godina. I da: naši pregovarači uspjeli su da u ugovoru stoji odredba da radova neće biti tokom turističke sezone.
Hvala Vladi.
Mustafa CANKA
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice