Povežite se sa nama

OKO NAS

POHARA STOČNOG FONDA: ZAKAŠNJELA VAKCINACIJA: Država pala na ispitu

Objavljeno prije

na

Prema podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Ministarstva poljoprivrede, sredinom ove sedmice zarazna bolest kvrgave kože goveda dijagnostifikovana je kod 212 životinja. Sva ta goveda, ili su već ili tek treba da u najkraćem roku budu uspavana. Pored Mojkovca, Berana, Bijelog Polja, Kolašina, Plava, Rožaja, Gusinja i Žabljaka, u utorak je bolest otkrivena i na području Nikšića. Broj oboljelih grla, kažu veterinari, svakog se narednog dana povećava, pa se za samo jednu sedmicu gotovo udvostručio. Od kako je 21. jula prvi slučaj zabilježen u Gusinju, kvrgavost kože poharala je stočni fond osiromašenog sjevera. Vakcinacija goveda je u toku, odnosno privodi se kraju u većina opština, a veterinari, kažu, čine sve da spriječe bolest koja mnoga poljoprivredna domaćinstva ostavlja bez osnovnih prihoda.

No, utisak je i stočara i veterinara da su dva kontigenta vakcina, dobijena kroz donaciju Evropske komisije, odnosno sredstvima Vlade, prilično okasnila i da su nadležni i ovog puta pali na ispitu brige o sjeveru.

Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore i jedan od najvećih pljevaljskih stočara Milko Živković javno je ocijenio da je reakcija države na pojavu ove opasne bolesti neozbiljna i neodgovorna. „S obzirom na to da u našem najbližem okruženju ta bolest hara već godinu, moglo se očekivati da će se proširiti i na Crnu Goru”, kazao je on. „Reakcija države, odnosno vakcinacija, trebalo je da uslijedi odmah nakon prvih toplih dana kako bi se izbjegle traumatične situacije među stočarima koji strepe za svoja grla, a mnogima je to jedini izvor prihoda”, objasnio je Živković. On tvrdi da osim toga država malo preduzima i kako bi na pravi način informisala poljoprivrednike o ovoj bolesti. Predsjednik Unije stočara kaže da je sve što je preduzimao na preventivi svojeg stočnog fonda radio samoinicijativno i niko ga od nadležnih nije posjetio kako bi mu dao neki savjet. Stoga je pozvao stručnjake da stočarima odgovore da li će vakcinacija protiv bolesti kvrgave kože imati štetne posljedice s obzirom na to da su grla nedavno vakcinisana protiv tuberkuloze.

Pretpostavlja se da se bolest u Kolašinu pojavila još prije mjesec i po, ali da je prvi slučaj prijavljen 26. jula.

Stočaru iz Trebaljeva Veljku Bulatoviću od bolesti kvrgave kože uginule su već dvije krave, a on s pribojava da su i ostala dva grla zaražena. Bulatović je rekao da je stanje alarmantno i da bi neko od nadležnih trebalo da odgovara zbog toga što vakcine nijesu ranije stigle.

„Ova bolest pojavila se u okruženju još u maju pa se moglo na vrijeme reagovati. Zbog takvog propusta neko mora da odgovara i ovo je posao za tužilaštvo. Ili je u pitanju nerad ili zla namjera. I jedno i drugo su atak na standard poljoprivrednika i sjevera. Pitam se šta još to može da nas zadesi pa da potpuno poništi rezultate krvavog rada svakog stočara. Svaka od mojih uginulih krava donosila je godišnje po 2.000 eura prihoda. Da nije bilo Evropske komisije, koja je ove naše opomenula da bolest uništava stočni fond, ne vjerujem ni da bi sada bilo reakcije”, kaže Bulatović.

On navodi mnoge primjere svojih poznanika, koji su, kako kaže, od jedne krave hranili porodicu ili prodajom sira i mlijeka obezbjeđivali minimalne ali jedine prihode. Ne nada se da će naknade za uspavana grla biti dovoljne da nadomjeste štetu koju stočari trpe.

Sa zakašnjenjem ili ne, ali veterinarske ustanove na području sjevera minulih dana rade ogroman i naporan posao, kako vakcinacije, tako i uspavljivanja i zakopavanja oboljelih životinja. Dok su neki zadovoljni podrškom lokalne uprave, pojedine njihove kolege nijesu su se ustezale da oštro kritikuju i državne i opštinske vlasti. Kako je rekla veterinarka dr Tanja Simić iz VU Vaso Đurović u Mojkovcu, tamošnja Opština nije pružila adekvatnu pomoć zaposlenima u toj ustanovi.

„Vakcinaciju u cijeloj opštini obaviće naša vetrinarska ustanova, a mi smo zaduženi i za uspavljivanje oboljelih životinja. Sve se obavlja našim sredstvima i kadrom. Do sada nijesmo imali nikavu pomoć od lokalne uprave, čak nijesu došli ni na sastanak u Berane koji je prije dvije sedmice organizovan povodom ovog problema”, rekla je ona. Prema njenim riječima, podršku toj veterinarskoj ustanovi pruža samo Služba zaštite, koja pomaže pri transportu uginulih grla. Stanje u Mojkovacu dr Simić ocjenjuje kao alarmantno i „pravu katastrofu za većinu onih koji preživljavaju od prodaje mlječnih proizvoda”.

S druge strane, mojkovačka vlast tvrdi da daje sve od sebe i pruža maksimalnu podršku vetrinarima. Kažu da su još od 27. jula ,,odmah uključili svoje kapacitete u preduzimanju neophodnih mjera iz svoje nadležnosti”.

,,Iako je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poručeno da nema mjesta panici, da se bolest ne prenosi na ljude ni druge životinje, te da bezbjednost hrane nije ugrožena, Opština Mojkovac je formirala tim u koji je uključena poljoprivredna služba. Tim je zadužen da prati situaciju na terenu, informiše i savjetuje domaćinstva. Oboljele životinje se neškodljivo uklanjaju i zakopavaju, za šta je Opština Mojkovac obezbijedila mehanizaciju”, navodi se u saopštenju iz Opštine.

Vakcinaciju će sprovoditi, kažu iz lokalne uprave, veterinarske ambulante upisane u registar veterinarskih organizacija prema područjima koje odredi Uprava uz angažovanje svih veterinara i tehničara zaposlenih u tim ambulantama.

Dr Saša Drljević, kolašinski veterinar, zadovoljan je, kako kaže, onim što čini Opština. „Mi radimo sve što možemo, a lokalne vlasti, zaista pomažu u tome maksimalno. Predstavnici izvršne vlasti nerijeko su s nama na terenu ili se svakodnevno informišu o stanju. Naravno, na raspolaganju nam je njihova mehanizacija i ostala terenska prevozna sredstva. Vakcinacijom na području kolašinske opštine treba da bude obuhvaćeno oko 2.000 grla. Broj zaraženih svakodnevno se povećava i siguno je da će ih do kraja sedmice biti nekoliko desetina”, kaže on.

I u Beranama, gdje su prvi slučajevi kvrgave kože krava zabilježeni na katunima na Bjelasici, kažu da je lokalna vlast adekvatno reagovala. Formiran je krizni štab, koji se svakodnevno sastaje i pruža podršku veterinarima na terenu. Zabrana prometa na stočnoj pijaci, koja je počela prije tri sedmice, još traje.

Stočari u državama iz okruženja ne prolaze ništa bolje od crnogorskih. Zbog toga je 5. avgusta u Beogradu organizovan hitan regionalni sastanak predstavnika veterinarskih službi, a cilj je zajednička borba protiv bolesti goveda.

„Imajući u vidu zabrinjavajuće podatke o širenju bolesti u skoro svim zemljama regiona, ocijenjeno je neophodnim da se što prije uspostavi zajednički pristup rješavanju ovog problema. Cilj sastanka je regionalno usaglašavanje mjera prevencije i kontrole bolesti kvrgave kože, mjera u prometu životinja i roba na nacionalnom i regionalnom nivou, kao i unapređenje sistema razmjene informacija u regionu”, saopšteno je iz našeg Ministarstva poljoprivrede.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U GIMNAZIJI SLOBODAN ŠKEROVIĆ U SJENCI POLITIKE: Obeshrabrivanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji, ali i drugim školama trebali bi biti poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim, to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore

 

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija proslijedilo je ove sedmice tužiocima obavještenje o još jednom navodnom slučaju neprimjerenog ponašanja nastavnika prema učenicima podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”. Ovo je treći prijavljeni nastavnik u toj ustanovi.

Prema saznanjima Monitora iz Akcija za ljudska prava (HRA) uputili su pismo jednog bivšeg učenika Gimnazije ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, koje se odnosi na neprimjereno ponašanje nastavnika od prije četiri godine. Cilj je provjeriti da li se isti nastavnik i dalje ponaša na isti ili sličan način prema učenicima kojima sad predaje.

Pored Radomana Čečovića, još jedan profesor Gimnazije je suspendovan, nakon što je otkrivena mejl prepiska sa učenikom trećeg razreda te škole. Ministarstvo je proslijedilo Osnovnom državnom tužilaštvu dopunu prijave koja se odnosi na tog nastavnika.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za Monitor su kazali da su do sada uputili tužilaštvu u Podgorici dokumentaciju za četiri slučaja zbog sumnji da se radi o seksualnom uznemiravanju i drugom obliku neprimjerenog ponašanja prema učenicima.

,,Konačnu kvalifikaciju  po podnijetim prijavama, odrediće nadležno tuzilaštvo. U tri od četiri slučaja, radi se o slučajevima koji su se desili u periodu od 2018. do 2023. godine. Svi predmeti su dostavljeni i Prosvjetnoj inspekciji, kao i Zavodu za školstvo kako bi se izvršio vanredni nadzor povodom konkretnih slučajeva”, naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo je u jednom slučaju tražilo od Vrhovnog tužilaštva Crne Gore da preispita odluku osnovnog tužilaštva. Radi se o predmetu u kome je kotorsko tužilaštvo odbacilo prijavu protiv lica zaposlenog u jednoj obrazovnoj ustanovi u Budvi. On je prijavljen da je telefonom  snimao maloljetnice u julu ove godine, na šetalištu u Budvi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASULO U TURISTIČKOJ PRESTONICI: Budva  izvan zakona, Vlada ne reaguje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za vođenje organa lokalne uprave. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji im je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba

 

Dvije godine nakon  što je na lokalnim izborima u oktobru 2022. godine, Demokratski front na čelu sa Milom Božovićem, osvojio apsolutnu većinu glasova građana Budve, najrazvijenija turistička opština našla se u rasulu i anarhiji, u kojoj se ne zna ko vrši vlast i ko je za šta odgovoran.

Raspad poslije izbornog trijumfa počeo je hapšenjem Božovića u martu 2023, koga Specijalno državno tužilaštvo tereti za organizovani kriminal i šverc narkotika. Viši sud u Podgorici potvrdio je krajem novembra ove godine optužnicu protiv Božovića, koji se nalazi u pritvorskoj jedinici u Spužu.

I pored optužbe za kriminalno udruživanje i šverc tona kokaina, on i dalje, iz Spuža, sa funkcije predsjednika opštine rukovodi Budvom.

Nastavio je da upravlja političkim procesima, imenovanjima, milionskim poslovima, smjenjivanjem i postavljanjem opštinskih funkcionera preko Nikole Jovanovića, lidera  grupe građana Budva naš grad, kojeg je nedavno ukazom iz pritvora postavio za potpredsjednika opštine.

Po odobrenju suda, Božoviću  se u zatvor duže od godinu i po nose povjerljiva opštinska dokumenta na potpis. O izboru najboljih ponuđača putem ugovora o javnim nabavkama i trošenju desetina miliona eura odlučuje čovjek pod optužbom za najteži kriminal. Iz zatvora postavlja i smjenjue kadrove.  Na taj način  on i saradnici doveli su Budvu u stanje haosa i neodgovornosti na svim nivoima odlučivanja.

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za rad određenog opštinskog organa. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ŠUMARSTVO I DRVOPRERADA: Obilje šume i patosa iz Austrije  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora pored ogromnog šumskog bogatstva i dalje ne čini ništa da razvije finalnu proizvodnju, već se njenim građanima u prodavnicama nudi patos uvezen iz Austrije

 

 

Dok u šumama na sjeveru Crne Gore nesavjesnim radom propadaju ogromne količine drveta, ili se drvo skoro nekrontrolisano sječe i kao polufabrikat prodaje u okruženju, naša država uvozi patos iz Austrije, koji se može naći u svakoj specijalizovanoj prodavnici u Beranama ili bilo kojem drugom gradu.

„Kvadrat patosa iz Austrije u Crnoj Gori je 12 eura, a desetinama malih privrednika u ovoj oblasti koji bi mogli da ga proizvode mašine stoje neupošljene, jer nemaju sirovinu“ – kaže za Monitor jedan od drvoprerađivača iz Plava, Nedžad Cecunjanin..

On je podsjetio da je godišnji etat, odnosno količina drveta koja se legalno doznači za sječu na državnom nivou oko 600 hiljada kubika, ali da se sasvim sigurno posječe i do milion kubika.

„I sva ta građa završi u izvozu kao daska, umjesto da se uposle naši mali privrednici koji imaju mašine za proizvodnju patosa, i da ga sami proizvodimo, i da ga mi izvozimo, jer je to očigledno vrlo unosno“ – objašnjava Cecunjanin.

Osim drveta koje se sječe još uvijek kroz koncesioni način gazdovanja šumama, ovaj mali drvoprerađivač podsjeća na činjenicu da se na području toga i drugih gradova ne vrši sanitarna sječa i da propada ogromna količina vrijedne drvne mase.

„Samo da se očisti sanitarno šuma u Nacionalnom parku Prokletije, bilo bi drveta da pravimo patos i za potrebe Crne Gore, kao i da ga izvozimo, a ne šume na čitavom sjeveru“ – smatra Cecunjan.

Prema njegovim riječima, za to bi bila potrebno da se otvori samo jedna fabrika sa finalnom proizvodnjom patosa, i sa ne tako velikim brojem zaposlenih

„Zamislite taj apsurd. Nama drvo propada koliko ga imamo, a nismo u stanju da razvijemo makar proizvodnju patosa, ako ništa drugo“.

I drvoprerađivači iz Rožaja pričaju o tome kako mahinacije sa drvetom i drvnom građom u tom gradu nisu zaustavljene, i da se prema Kosovu  u svakom trenutku izveze mnogo više nego što je doznačeno za sječu na teritoriji te sjeverne opštine.

Oni  objašnjavaju da kubik prerađene daske u Crnoj Gori košta 190 eura, dok se na Kosovu prodaje za 270 eura.

„Postoji firma u Rožajama koja završava papire za izvoz i onima koji nisu koncesionari i koji nemaju ulaz ili dokaz o porijeklu drveta, a bez problema ga izvoze i prodaju na području Kosova po toj cijeni. To je već posao za carinu i policiju“ – kaže jedan od njih za Monitor.

Prema njegovim riječima vlasnici pogona na Kosovu mogu i legalno doći u Rožaje i kupiti drvo, odnosno dasku za 190 eura.

„To je legalan način, ali budite sigurni da hiljade kubika izađe ilegalno, odnosno putem kupljenih papira i bez ikakvog dokaza o porijeklu drveta“ – tvrdi taj sagovornik.

On kaže da fabrike na Kosovu, koje nema drveta i zavisi isključivo od drvne građe iz Crne Gore, najviše to drvo prerađuju u lamperiju i patos, i dalje izvoze za Grčku“ – tvrdi taj drvoprerađivač.

Prema njegovim riječima, kubik lamperije ili patosa u Crnoj Gori košta 280 eura, ali i on ukazuje na problem da u našoj državi finalna proizvodnja nije razvijena.

„Osim toga, kosovski privrednici su mnogo agilniji i prodorniji. I to je pravo pitanje, zašto se u Crnoj Gori ne razvija finalna proizvodnja drveta? Crna Gora bi mnogo više imala koristi da razvija finalnu proizvodnju makar u vidu lamperije ili patosa, nego da ovako pojedinci nekotrolisano izvoze dasku na Kosovo“ – kaže ovaj preduzetnik.

Sagovornik Monitora iz Rožaja dodaje da je posao sa drvetom unosan koliko i posao sa nekretninama koji cvjeta u Crnoj Gori, ali da postoji bitna razlika.

„U poslu sa nekretninama bilo je rizika. U crnogorskom šumarstvu nema rizika. To je najsigurniji biznis. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ preko sto. I tu je otvoren prostor za podmićivanje i korupciju do neviđenih razmjera, da bi se došlo do šume“ – kaže taj rožajski registrovani drvoprerađivač.

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore smatraju da šumarska mafija nije zaustavljena.

»Neko će vam reći da ne postoji. Naravno da postoji, samo su njene metode djelovanja danas perfidnije. U šumarstvu su potrebne, prije svega, korjenite kadrovske promjene. Ne mogu isti ljudi koji su pravili taj koncesioni sistem gazdovanja koji je trajao dvije ili dvije i po decenije, sada da ga mijenjaju« – smatraju oni.

Drvoprerađivači iz Rožaja ističu da je osim kadrovskih promjena u šumarstvu, potrebno još pooštriti finasijske kotrole u svim područnim jedinicama Uprave za šume, pooštriti kontrole na granicama, i što je najvažnije, razvijati finalnu proizvodnju u Crnoj Gori i truditi se da se što više drveta finalno preradi u našoj državi.

»Zašto bi mi izvozili dasku na Kosovo, a kosovski privrednici je samo prerađivali u patos i lamperiju i dalje izvozili za Grčku? Zašto ne bismo mi   izvozili lamperiju i patos u Grčku? Država Crna Gora bi bila mnogo više na dobitku, ali bi zato izgubili oni koji sada koriste to i bogate se preko noći« – tvrde drvoprerađivači sa sjevera.

Tokom proteklog ljeta mali drvoprerađivači sa sjevera organizovali su proteste i u nekoliko navrata blokirali puteve zbog činjenice da sistem koncesionog gazdovanja nije prekinut i da su najkvalitetnije šume dobili isti ljudi koji su bili tajkuni bivših crnogorskih vlasti.

Malo se zatalasalo pa se stišalo. Neshvatljivo je da, kako kažu sagovornici Monitora,  Crna Gora pored tolikog šumskog bogatsva i dalje ne čini ništa da razvije finalnu proizvodnju, već se njenim građanima u prodavnicama nudi patos uvezen iz Austrije. Dali je patos u Crnoj Gori tako teško napraviti? Ili se sistem sporo mijenja, a uvoznički lobi i dalje radi na štetu države.

                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo