Dok svjetski lideri u Parizu na Samitu o klimatskim promjenama razmatraju šta se može uraditi u borbu protiv globalnog zagrijavanja, Crna Gora je otvorila još dva poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji. Očekivano, ne i poglavlje o zaštiti životne sredine.
U Parizu se na samitu Jedna planeta okupilo više od 50 šefova država i vlada; još 130 zemalja predstavljeno je na ministarskom nivou. Skup se održava na inicijativu francuskog predsednika Emanuela Makrona poslije američkog povlačenja iz međunarodnog sporazuma protiv globalnog zagrijavanja koji je prije dvije godine usvojen takođe u Parizu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron na Samit nije pozvao američkog predsednika Donalda Trampa, SAD su na skupu u Parizu predstavljene samo zvaničnom delegacijom svoje ambasade u Francuskoj. Od lidera iz regiona, pozvan je samo predsjednik Srbije Aleksandar Vućić. Očekuje se da će učesnici najaviti projekte vrijedne milijarde dolara kako bi pomogli siromašnim zemljama i industrijama da smanje emisije štetnih gasova.
Makron je kritikovao američkog predsjednika. ,,Kada potpišeš ugovor moraš da ga poštuješ. Izuzetno je agresivno sam odlučiti da ga napustiš”, rekao je Makron uoči Samita. Prenosi Tanjug. Na pitanje da li bi ponovo o toj temi razgovarao s Trampom, s obzirom na to da je američki predsednik izjavio da je spreman na ponovni dogovor, Makron je odgovorio: ,,Nisam spreman da ponovo pregovaram, ali sam spreman da pozdravim njegovu odluku ukoliko riješi da se vrati”.
Grupa od 200 velikih investitora odlučila je da izvrši pritisak na oko 100 kompanija koje se smatraju zagađivačima, kako bi se usvojile mjere u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Investitori, među kojima britanski bankarski gigant HSBC i američki fond CalPERS, zatražili su od preduzeća da ,,brzo reaguju i poboljšaju mere protiv klimatskih promena, smanje emisiju štetnih gasova sa efektom staklene bašte i redovnije daju finansijske informacije o klimi”, piše u saopštenju sa Samita.
Na spisku kompanija zagađivača nalaze se velike naftne i gasne grupe, kao i kompanije Erbas, Ford, Folksvagen, a i grupe u oblasti rudarstva i industrije čelika. Sektor energetike je odgovoran za jednu trećinu emisije štetnih gasova na planeti. Investitori su obećali da će tokom pet godina pratiti rad tih preduzeća i da će ih ,,skinuti” sa spiska zagađivača ako ulože dodatne napore i smanje zagađenje.
Investitori su u tu akciju protiv klimatskih promena uložli 26,3 milijarde dolara. Svjetska banka je objavila da će prestati da finansira istraživanja i eksploataciju nafte i gasa posle 2019. godine
Bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg izjavio je da je Trampova odluka da se povuče iz sporazuma, koji su mnogi kritikovali, na drugoj strani navela hiljade ljudi na akciju, prenijeli su mediji. Kao primjer je pomenuo koaliciju privrednika iz privatnog sektora koja nosi naziv Zavjet Amerike koja želi da se pridržava ciljeva postavljenih u Pariskom sporazumu, a sada, tvrdi, predstavlja polovinu američke ekonomije.
Lijepo je sve to, ali svjetske organizacije, lideri i investitori ne znaju šta propuštaju što u Pariz nijesu pozvali predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića. A tako je lijepo sredinom oktobra na godišnjoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, u Bonu u SR Njemačkoj, besjedio da su ,,ekstremne klimatske promjene, koje kontinuirano i globalno, ugrožavaju kvalitet života udružile čovječanstvo u zajedničkom djelovanju”, a da se Crna Gora, bez rezerve i odlučno, tome pridružila.
,,Crna Gora je prihvatila obavezu da do 2030. godine smanji emisiju štetnih gasova 30 odsto u odnosu na 1990. godinu”, poručio je Vujanović.
,,Mi ugljendioksid proizvodimo uglavnom tako što dišemo, pošto industrije nemamo”, kaže Monitorov sagovornik, ekolog.
O tome kako stvarno napredujemo u zaštiti životne sredine glasno, iz godine u godinu, govore prazne najave kako ćemo, sad pa poslije, u pregovorima sa EU otvoriti poglavlje 27.
Drugog aprila 2016. tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović izjavio je kako će poglavlje 27 biti otvoreno krajem godine. Šteta da nije bio Prvi april. Krajem te godine Ivana Vojinović, predstavnica istog ministarstva, najavila je otvaranje poglavlja 27 u prvoj polovini naredne godine. U februaru 2017. prof. dr Petar Ivanović, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, ocijenio je da – je Crna Gora spremna za otvaranje poglavlja 27, te da je moguće da će ga otvoriti do kraja godine.
Prođe prva, prolazi i druga polovina, na kraju j 2017. ovca vidi ležeći – otvaranja ni na vidiku.
Na početku ljeta, nakon sastanka predstavnika Vlade i članova Koalicije 27 ekoloških nevladinih organizacija objavljeno je da je Crna Gora dostavila Briselu Nacrt crnogorske pregovaračke pozicije za poglavlje 27 i da slijedi usaglašavanje tog teksta sa predstavnicima Evropske komisije. Ivana Vojinović iz Direktorata za životnu sredinu tada je kazala da je optimista kada je u pitanju i zvanično otvaranje poglavlja o životnoj sredini i klimatskim promjenama i pohvalila se podatkom da je u Crnoj Gori gotovo 70 posto stanovništva u urbanim sredinama priključeno na kanalizacionu mrežu. Koliki je to domet, jasno se vidi na primjeru Podgorice u kojoj živi trećina Crne Gore, a kolektor za prečišćavanje otpadnih voda je i dalje u maglinama predizbornih obećanja. Vascijela Crna Gora ima šest postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Golim okom se vidi dokle smo sa još jednim od glavnih ekoloških problema – otpadom. Nelegalne deponije i smeće svukuda – načini su na koji rješavamo problem. Na temu vazduha dovoljna je jedna riječ: Pljevlja.
,,Natura 2000 je tek u procesu monitoringa, bez nje ne može ni da se priča o otvaranju poglavlja 27″, kaže za Monitor dobro upućeni stručnjak. Po definiciji, Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.
,,Domaći rečeno, u tom procesu država treba da kaže ‘ovo je zaštićeno’, tu neću da gradim ni Porto Skadar lejk, ni mini elektrane, ni kule i gradove”, objašnjava naš sagovornik. Kaže da je ,,proces Natura krenuo, ali da nema dovoljno novca i ne zna se precizno ko ga sprovodi. Smatra da taj posao ne može biti završen ni do 2021.
,,Brisel je bio jasan – dok se ne riješi pitanje Solane i jasno ne odustane od pokušaja bivšeg ministra Gvozdenovića da nacionalne parkove pretvori u privredna preduzeća – nema govora o otvaranju poglavlja”.
I novi ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović uspio je da ostavi trag značajan za životnu sredinu. Nažalost, ne miriše. Posvećeno je radio na usvajanju Zakona o prostornom planiranju i izgradnji. Bilo je milion kritika, dokument se mijenjao u hodu, na kraju je proguran, prema ocjeni mnogih, pomožu političke korupcije.
Jedna od važnih zamjerki koju su imali predstavnici NVO odnosila se na to što je u Zakonu namjerno izostavljena ekološka mreža Natura 2000, koja obuhvata veliki broj već ranije definisanih Emerald područja, inače vrlo atraktivnih lokaliteta za gradnju turističkih kompleksa. „Ignorišući ovu mrežu, po odluci Ministarstva biće moguće graditi ovakve komplekse, bez ocjene prihvatljivosti na svim onim lokalitetima, koji se stranim investitorima učine nebrušenim dijamantom”, tvrdili su u Koaliciji 27. Uzalud.
Pitanje je dana kad će neko od zvaničnika najaviti da će poglavlje 27 biti otvoreno 2018. Oko praznika, a i oko izbora takve izjave zgodno padaju.
Da. Nedovoljno se pažnje poklanja činjenici da je odomaćena skraćenica za Ministarstvo održivog razvoja i turizma MORT. Najviše jezika – smrt.
Miloš Bakić
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice