Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Podvojena svijest

Objavljeno prije

na

Peticija je potpisana. Mještani Bjelopavlića rekli su svoje – ne žele da se kod manastira Ždrebaonik sagradi objekat za djecu s posebnim potrebama. Koliko je u ovoj zemlji teško riješiti pitanje djece s posebnim potrebama, svjedoči i činjenica da u ovom slučaju nijesu suprotstavljene, kako je uobičajeno, dvije strane već – četiri. Ministarstvo rada i socijalnog staranja gura svoju priču, lokalna vlast drugu, mještani treću, a roditeljima čija djeca trebaju pomoć ostala je – četvrta varijanta. Pa, kako bude. PETICIJA: Iako su se mještani MZ Gorica, koji su potpisivali peticiju protiv izgradnje objekata za djecu s posebnim potrebama nedavno izvinili roditeljima iz danilovgradske NVO Rastimo zajedno zbog neprijatnosti koje su imali od protivnika gradnje Centra – ostali su pri svome. Protive se gradnji. I tačka. A za to vrijeme Udruženje roditelja djece sa smetnjama u razvoju želi da obezbijedi prostorije za svoj rad. Bilo gdje. Samo da ih konačno dobiju.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja nagovijestili su kako će u kućama koje bi se gradile na toj lokaciji biti smještena i sva djeca sa smetnjama u razvoju bez roditeljskog staranja iz Crne Gore. Među njima bi moglo biti i desetoro iz Zavoda Komanski most. A gradonačelnik Danilovgrada Branislav Đuranović ustvrdio je da će tamo boraviti samo djeca iz njegove opštine.

Šta će se, zapravo, desiti – još se ne zna. No, na Facebook grupi za podršku peticiji mještana pojavio se i komentar da će djecu “ošuriti kao svinje” ako kuće tamo budu izgrađene. Predstavnici dvije stotine potpisnika peticije na sastanku s roditeljima okupljenim u NVO Rastimo zajedno objasnili su da su prilikom potpisivanja peticije ,,postojali određeni propusti” zbog kojih su se roditelji uvrijedili. I priča je krenuila dalje.

PO SVOME: Nakon toga su se otvorenim pismom obratili i javnosti, obrazloživši zašto su pokrenuli i potpisivali peticiju. Nijesu, tvrde oni, protiv djece.
,,Građani mjesne zajednice reagovali su peticijom nakon informacija iz medija i dobijene dokumentacije, smatrajući svojim pravom da budu informisani na vrijeme i istinito, protiveći se izgradnji takve institucije van grada, u školskom dvorištu u centru sela, smatrajući takođe da je djeci u takvim institucijama mjesto u gradskoj zoni, kako nalažu standardi EU i UN za djecu s posebnim potrebama. U gradskoj sredini djeca imaju najveće moguće šanse za edukaciju i socijalnu inkluziju, kao pripremu za život. Dakle, građane mjesne zajednice nijesu udostojili bilo kakvom informacijom, smatrajući ih u ovom slučaju nebitnim i nedostojnim dekorom. Veoma ružno, složićete se!”.

Ispod ovog pisma, objavljenog u dnevnom listu Vijesti, potpisani su ugledni građani Crne Gore. Među njima i Tomaš Pavličić, penzionisani sudija Ustavnog suda, profesorica Univerziteta dr Gvozdenija Bogetić, bivši ministar zdravlja i poznati ljekar dr Miodrag-Caro Pavličić, Zoran Sekulić, dr Pavle Bogetić, dr Zoran Pavličić, Nevenka Pavličić…

Potpisnici peticije imaju u jednom pravo. Trebali su biti pitani. Jer, suština rada lokalne samouprave i jeste da kreira prostor upravo u saradnji s onima koji će da ga koriste. I da upravo oni budu pitani kako će im okruženje izgledati. I tačno je da treba građani da se pobune kada neko bez njihovog pitanja nešto radi. A intelektualci, logično, treba da predvode to buđenje građanske svijesti i savjesti.

RAZLOZI: No, pitanje je – jesu li mještani Bjelopavlića i oni koji odande potiču imali razloga da ranije reaguju na sve ono što se dešava u njihovom kraju i cijeloj Crnoj Gori.

Koliko li je samo u podgoričkoj i danilovgradskoj opštini plodnog poljoprivrednog zemljišta uništeno, nasuto kamenom i šljunkom i pretvoreno u građevinske parcele na kojima su iznikle zgrade i magacini. I nikome ništa. Oko toga nijesu nikada dizali prašinu.

Prije neki dan objavljen je izvještaj o tome kako je, zbog nepostojanja kolektora otpadnih voda u Nikšiću, zagađena rijeka Zeta. Vodom iz te rijeke natapaju se pašnjaci i povrtnjaci u danilovgradskom kraju. A opština Nikšić nikako da ispuni obećanje i zavši te kolektore. Izostala je peticija zbog višegodišnjeg zagađivanja rijeke i plodova koji rastu iz zemlje koju ta rijeka natapa a koje svi iznosimo na trpeze.

Sjekli su se parkovi pa na njihovim mjestima nicale zgrade. Sjekle su se i stoljetne topole na obali Zete. I nikome ništa. O lošim putevima u tom kraju i problemima s vodovodom svi znaju.

Imali su Bjelopavlići itekako razloga i ranije da upute packe lokalnoj samoupravi i državi. No, izgleda da ih je tek briga za djecu s posebnim potrebama nagnala na građansku reakciju.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo