Skupština Crne Gore ima ključnu ulogu u pripremama zemlje za EU: kao zakonodavac i vršilac nadzorne funkcije nad izvršnom vlašću, vi ste stub demokratskog upravljanja – poručio je u govoru pred crnogorskim poslanicima evropski komesar za proširenje Štefan File.

Ranije je poslanike u Skupštini pokušala da ohrabri i predsjednica Doma lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Helena Valeri Hajman pozivajući ih da djeluju „u najboljem interesu nacije”.

U parlamentarnoj demokratiji, kako je ustavno zamišljena država Crna Gora, parlament je ključni organ stvaranja političke volje. Ne upravlja vlada parlamentom, već parlament određuje i kontroliše vladu.

IZAZOVI: „Prepoznatih izazova” je zaista mnogo, iako je Evropska komisija taksativno pobrojala samo sedam. U dva je uloga parlamenta prosto nezamjenljiva: reforma pravosuđa i jačanje izbornog okvira.

Za pristupanje EU nezavisnost sudstva, a to znači osiguranje njegove depolitizacije i profesionalizacije, je od krucijalne važnosti.

Evrokomesar File uz to traži, navodeći da je to nezamjenljiv element demokratije, da naša Skupština bude osposobljena da obavlja djelotvoran nadzor nad radom Vlade.

Za predsjednika Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanka Marića to je nemoguća misija. „Mi danas imamo situaciju da je praktično svaki poslanik vladajuće koalicije činovnik Vlade. Svi su oni postavljeni ili imenovani od strane Vlade na funkcije šefova organa, uprava i službi, javnih preduzeća i ustanova, fondova, raznih komisija i tzv. regulatornih agencija, gdje ostvaruju veoma značajne benefite. Da li te osobe u zvanju poslanika stvarno mogu obavljati nadzorno-kontrolnu funkciju nad radom izvršno-upravne vlasti”, pita se Marić u izjavi za Monitor.

U izvještajima evropskih i međunarodnih organizacija navodi se da se mehanizmi nadzora i kontrole predviđeni skupštinskim poslovnikom ne koriste na odgovarajući način. Posebno se govori o nužnosti nadzora nad odbrambenim i bezbjednosnim strukturama, jer je to ključni prioritet evropskog partnerstva. Da Evropljani znaju o čemu pričaju pokazuje i angažman crnogorskog parlamenta u regionalnoj „aferi Šarić”.

Odbor Skupštine Crne Gore za odbranu i bezbjednost zaključio je, još u februaru ove godine, da su nadležni državni organi u ovoj priči napravili određene propuste. „Došli smo do zaključka da je bilo propusta, da nije bilo dovoljno dobre koordinacije i ići ćemo dalje”, ponovio je, krajem marta, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić najavljujući kazne za „one koji su napravili propuste”. Krivokapić je zaprijetio: „Kada otkrijemo sve detalje slučaja Šarić, pokazaćemo da smo kredibilan partner međunarodnoj zajednici i na najbolji način obesmisliti kampanju koja se s tim u vezi vodi protiv nas iz Srbije”. I, potom, zaboravio da zaključke Odbora stavi ne dnevni red parlamenta, omogućivši tako Vladi da ih potpuno ignoriše.

Iz Skupštine je najavljeno da će do kraja ovog mjeseca biti usvojen zakon kojim će se regulisati kontrola rada sigurnosnih službi. Tada će, valjda, biti aktuelizovana i ova priča.

Umjesto o problemima koje društvo ima sa korupcijom i kriminalom crnogorski parlamentarci mnogo radije ukazuju na „važnost povećanja administrativnih i finansijskih resursa Skupštine”, kao i ekspertske podrške, da bi se obezbjedilo dovoljno sredstava za efikasno obavljanje njenih kontrolnih funkcija i naročito donošenja pravnih akata kako bi se što prije domaće zakonodavstvo harmonizovalo sa evropskim.

SVI, SVI, SVI: U Briselu su savršeno svjesni načina vladavine u Crnoj Gori. Zato naglašavaju ulogu parlamenta pokušavajući da ukažu na nužnost da cijelo crnogorsko društvo i njegove institucije budu uključeni u ovaj veliki poduhvat.

„U EU ne ulazi samo vladajuća koalicija nego i Vlada i parlament, znači – kako vlast tako i opozicija. To je glavna poruka državama koje krenu ka Uniji: svi u društvu moraju biti uključeni na strani koja radi za pridruživanje, jer će svi bez razlike biti unutar EU”, kaže poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin.

Zbog realne snage svoje pozicije i svoje stranke, te želje da se ne zamjeri premijeru Milu Đukanoviću, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić odbija da prihvati punu odgovornost za rad i djelovanje parlamenta. Zato kaže da Evropljani daju ovoj instituciji jaču ulogu nego što to ona realno može ispratiti, ali i dodaje da to povjerenje svakako obavezuje.

Čini se da u vladajućoj koaliciji znaju što treba da rade, iako su razapeti između želje da očuvaju stari sistem i nužnost izvršavanja zahtjeva iz Brisela.

Oglasio se i poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vuković. „Parlament mora imati ne samo pasivnu, nego i aktivnu ulogu u cijelom procesu. Pored toga, neophodno je kadrovski osvježiti Skupštinu, ne samo mladim, već i kompetentnim ljudima”. To majstore.

O odnosima koji vladaju na relaciji Vlada – Skupština dosta govori sudbina Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Od svog osnivanja ovo skupštinsko tijelo ima elementarni problem: Vlada mu, pozivajući se na navodnu poslovnu tajnu i svoje obaveze prema kupcu, ne dozvoljava uvid u kompletnu dokumentaciju o načinu na koji su privatizovana najvrjednija crnogorska preduzeća. Može im biti.

„Parlament nikako ne smije zapostaviti svoju kontrolnu funkciju vezano za ukupnu efikasnost državnih organa, kao i za implementaciju novih zakonskih rješenja”, kaže Dritan Abazović, član Foruma 2010. „Crnogorski parlament se posljednjih godina poprilično modernizovao, svoj rad usmjerio na skupštinske odbore, što je praksa u Evropi, ali je primjetno da njegova kontrolna funkcija i dalje nije na zadovoljavajućem nivo”.

Za opozicione stranke nema dileme. Sve preporuke EU treba odmah i dosljedno sprovesti. Ne smije se tolerisati da Skupština ima drugorazrednu ulogu u političkom životu zemlje.

„Ako je potrebno, pristupićemo i promjenama Ustava”, kaže poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović. On tvrdi da je iskustvo pokazalo da je proces integracija bio niskog intenziteta u državama gdje je vlada imala dominantnu ulogu.

Konstatujući da je preduslov da se unaprijedi rad Skupštine da se sve stranke odgovorno posvete tome, zamjenik predsjednika NOVE Goran Danilović kaže da treba pristupiti formiranju još nekoliko odbora.

„Važno je oformiti odbor za nadgledanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatim odbor za kontrolna saslušanja, ali i potpuno osamostaliti Odbor za evropske integracije. Treba, srazmjerno učešću u parlamentu, opoziciji omogućiti da predsjedava skupštinskim odborima. Tek kada budemo imali opozicionara za predsjedavajućeg određenog radnog tijela, može se računati da će se ići u pravcu kontrolisanja izvršne vlasti”, dodaje on.

Iskustva Hrvatske svakako bi mogla da budu od koristi i za Nacionalni savjet za evropske integracije, koji bi trebalo da ima ovlašćenja da usvaja pregovaračku poziciju države u procesu pridruživanja. Ali, prije toga potrebna je izmjena odluke o osnivanju tog tijela.

Mustafa CANKA