Povežite se sa nama

OKO NAS

Područna jedinica centra u Baru

Objavljeno prije

na

Oštre reakcije civilnog sektora i jasan stav zapošljenih u Domu zdravlja naćerale su ministra zdravlja Miodraga Radunovića da krajem prošle sedmice posjeti Ulcinj. Upravo je iz te opštine, Budve i Plava, stiglo najviše primjedbi na prijedlog tog Vladinog resora kojim se praktično ukidaju domovi zdravlja i bolnice u Crnoj Gori i stvaraju zdravstveni centri. Osam u cijeloj zemlji, od kojih jedan u Baru, a koji bi, prema toj zamisli, obuhvatao i domove zdravlja u Ulcinju i Budvi. Iako će oni formalno i dalje nositi takav naziv, domovi zdravlja neće imati pravni subjektivitet, a ni svoj žiro-račun, dok će direktora doma postavljati direktor centra, a njega ministar. Ulcinjani koji su uvijek imali loša iskustva sa centralizacijama, smatraju da će to imati štetne posljedice po njihovu opštinu, kao i po dostignuti nivo zdravstvene zaštite. Tim prije što u izradi Strategije zdravstva iz juna 2011. godine nije učestvovao niko iz Ulcinja. Nevladine organizacije i Demokratska unija Albanaca tražile su da se o ovim pitanjima izjasni lokalni parlament, dok je bilo i pitanja zašto zdravstveni centar, ako je Ulcinj Prostornim planom države definisan kao regionalni centar, ne bi bio u tom gradu. Kako je proteklih sedmica ponovo aktuelizovana priča o mogućnosti raspisivanja tendera za davanje u dugoročni zakup uvale Valdanos i o likvidaciji jedine fabrike slanih kristala u zemlji Solane Bajo Sekulić, uz konstantno pogoršanje ekonomsko-socijalne situacije u gradu, stvorena je atmosfera za organizaciju protestnog okupljanja ispred Doma zdravlja ili opštine. No, iako protesti nijesu održani, nezadovoljstvo ukupnim odnosom centralnih vlasti prema Ulcinju i nesposobnošću lokalne uprave veliko je i sve izraženije. „U svim strategijama razvoja navodi se da bi Ulcinj trebalo da postane turistički centar države, a ono malo ustanova dekretima i uredbama nastoji se ukinuti”, naveli su iz Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL). I postavili niz pitanja: ,,Da li je moguće da oni koji predlažu ukidanje ulcinjskog Doma zdravlja i njegovo pretvaranje u područnu ambulantu ne znaju da samo tokom jednog dana u sezoni u Ulcinju boravi oko sto hiljada gostiju? Da li su uopšte zvaničnici Ministarstva uzeli u obzir kako bi se najavljena mjera odrazila na kvalitet zdravstvenih usluga i planirani razvoj turizma? Da li su pri donošenju te odluke mislili na prostornu razuđenost ulcinjske opštine i njenu posebnu etničku i jezičku strukturu?”

Nejasno je, takođe, koliko će zaposlenih iz Doma zdravlja u Ulcinju biti otpušteno, te ko će i kako odlučivati o specijalizacijama ljekara i primanju novih radnika. Sva ta i još niz drugih pitanja zapošljene u Domu zdravlja i građane Ulcinja čine nepovjerljivim prema predloženoj reformi. Ministar, međutim, tvrdi da će se zdravstvene usluge za građane poboljšati. ,,U Ulcinj će dolaziti specijalisti hirurzi, urolozi, endokrinolozi, pa Ulcinjani neće više morati za te usluge da idu u Bar”, navodi Radunović. Ističe se da bi zdravstveni centri trebalo da omoguće jednostavnije ostvarivanje zdravstvene zaštite, s manje administrativnih prepreka. Dakle, jednostavnije upravljanje, smanjenje troškova i podizanje efikasnosti sistema, iako su i sami zvaničnici govorili da je ranija reforma zdravstvene zaštite uspostavljanjem institucije izabranog doktora, bila uspješna.

Čini se, ipak, da je glavni motiv za pokretanje nove reforme bila prazna kasa zdravstvenog fonda, s tendencijom pogoršavanja stanja. Budžeti domova zdravlja već su skresani za oko 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, od 28. februara ukinuti su specijalistički pregledi u tim institucijama, a direktori su pozvani da u skladu s pravilnikom o sistematizaciji otpuštaju viškove radnika. ,,Na ovaj način Vlada pokušava da uštedi na sirotinji, otežavajući život najosjetljivijim kategorijama stanovništva”, kaže izvršni direktor MOGUL-a Džemal Perović. On dodaje da je sada sve u rukama političara, jer će oni u državnom parlamentu uskoro odlučivati o tom zakonskom aktu. Računica je jednostavna: ukoliko predstavnici albanskih i bošnjačkih nacionalnih stranaka ne glasaju za taj prijedlog, on neće biti usvojen u crnogorskoj Skupštini. Zato je moguće da će oni skrenuti pažnju svojim većim koalicionim partnerima da bi bilo oportuno zadržati domove zdravlja u mjestima gdje pripadnici tih naroda čine većinu, tim prije što je već krenula kampanja za predsjedničke izbore. A reforma, ionako, može da pričeka.

Lokalna samouprava

Građani Ulcinja su, istorija je svjedok, uvijek gorljivo branili svoju opštinsku samoupravu. Prije ravno šest vjekova dobrovoljno su pristupili Mletačkoj Republici, odnosno Veneciji, uz uslov da bude poštovan njihov gradski statut. Republika Sv. Marka prihvatila je taj uslov, ali ga nije sprovodila u praksi. Loše iskustvo Ulcinjani su imali sa centralizacijom turističkih preduzeća sredinom osamdesetih, te posebno s morskim dobrom od 1992. godine.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo