Oštre reakcije civilnog sektora i jasan stav zapošljenih u Domu zdravlja naćerale su ministra zdravlja Miodraga Radunovića da krajem prošle sedmice posjeti Ulcinj. Upravo je iz te opštine, Budve i Plava, stiglo najviše primjedbi na prijedlog tog Vladinog resora kojim se praktično ukidaju domovi zdravlja i bolnice u Crnoj Gori i stvaraju zdravstveni centri. Osam u cijeloj zemlji, od kojih jedan u Baru, a koji bi, prema toj zamisli, obuhvatao i domove zdravlja u Ulcinju i Budvi. Iako će oni formalno i dalje nositi takav naziv, domovi zdravlja neće imati pravni subjektivitet, a ni svoj žiro-račun, dok će direktora doma postavljati direktor centra, a njega ministar. Ulcinjani koji su uvijek imali loša iskustva sa centralizacijama, smatraju da će to imati štetne posljedice po njihovu opštinu, kao i po dostignuti nivo zdravstvene zaštite. Tim prije što u izradi Strategije zdravstva iz juna 2011. godine nije učestvovao niko iz Ulcinja. Nevladine organizacije i Demokratska unija Albanaca tražile su da se o ovim pitanjima izjasni lokalni parlament, dok je bilo i pitanja zašto zdravstveni centar, ako je Ulcinj Prostornim planom države definisan kao regionalni centar, ne bi bio u tom gradu. Kako je proteklih sedmica ponovo aktuelizovana priča o mogućnosti raspisivanja tendera za davanje u dugoročni zakup uvale Valdanos i o likvidaciji jedine fabrike slanih kristala u zemlji Solane Bajo Sekulić, uz konstantno pogoršanje ekonomsko-socijalne situacije u gradu, stvorena je atmosfera za organizaciju protestnog okupljanja ispred Doma zdravlja ili opštine. No, iako protesti nijesu održani, nezadovoljstvo ukupnim odnosom centralnih vlasti prema Ulcinju i nesposobnošću lokalne uprave veliko je i sve izraženije. „U svim strategijama razvoja navodi se da bi Ulcinj trebalo da postane turistički centar države, a ono malo ustanova dekretima i uredbama nastoji se ukinuti”, naveli su iz Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL). I postavili niz pitanja: ,,Da li je moguće da oni koji predlažu ukidanje ulcinjskog Doma zdravlja i njegovo pretvaranje u područnu ambulantu ne znaju da samo tokom jednog dana u sezoni u Ulcinju boravi oko sto hiljada gostiju? Da li su uopšte zvaničnici Ministarstva uzeli u obzir kako bi se najavljena mjera odrazila na kvalitet zdravstvenih usluga i planirani razvoj turizma? Da li su pri donošenju te odluke mislili na prostornu razuđenost ulcinjske opštine i njenu posebnu etničku i jezičku strukturu?”
Nejasno je, takođe, koliko će zaposlenih iz Doma zdravlja u Ulcinju biti otpušteno, te ko će i kako odlučivati o specijalizacijama ljekara i primanju novih radnika. Sva ta i još niz drugih pitanja zapošljene u Domu zdravlja i građane Ulcinja čine nepovjerljivim prema predloženoj reformi. Ministar, međutim, tvrdi da će se zdravstvene usluge za građane poboljšati. ,,U Ulcinj će dolaziti specijalisti hirurzi, urolozi, endokrinolozi, pa Ulcinjani neće više morati za te usluge da idu u Bar”, navodi Radunović. Ističe se da bi zdravstveni centri trebalo da omoguće jednostavnije ostvarivanje zdravstvene zaštite, s manje administrativnih prepreka. Dakle, jednostavnije upravljanje, smanjenje troškova i podizanje efikasnosti sistema, iako su i sami zvaničnici govorili da je ranija reforma zdravstvene zaštite uspostavljanjem institucije izabranog doktora, bila uspješna.
Čini se, ipak, da je glavni motiv za pokretanje nove reforme bila prazna kasa zdravstvenog fonda, s tendencijom pogoršavanja stanja. Budžeti domova zdravlja već su skresani za oko 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, od 28. februara ukinuti su specijalistički pregledi u tim institucijama, a direktori su pozvani da u skladu s pravilnikom o sistematizaciji otpuštaju viškove radnika. ,,Na ovaj način Vlada pokušava da uštedi na sirotinji, otežavajući život najosjetljivijim kategorijama stanovništva”, kaže izvršni direktor MOGUL-a Džemal Perović. On dodaje da je sada sve u rukama političara, jer će oni u državnom parlamentu uskoro odlučivati o tom zakonskom aktu. Računica je jednostavna: ukoliko predstavnici albanskih i bošnjačkih nacionalnih stranaka ne glasaju za taj prijedlog, on neće biti usvojen u crnogorskoj Skupštini. Zato je moguće da će oni skrenuti pažnju svojim većim koalicionim partnerima da bi bilo oportuno zadržati domove zdravlja u mjestima gdje pripadnici tih naroda čine većinu, tim prije što je već krenula kampanja za predsjedničke izbore. A reforma, ionako, može da pričeka.
Lokalna samouprava
Građani Ulcinja su, istorija je svjedok, uvijek gorljivo branili svoju opštinsku samoupravu. Prije ravno šest vjekova dobrovoljno su pristupili Mletačkoj Republici, odnosno Veneciji, uz uslov da bude poštovan njihov gradski statut. Republika Sv. Marka prihvatila je taj uslov, ali ga nije sprovodila u praksi. Loše iskustvo Ulcinjani su imali sa centralizacijom turističkih preduzeća sredinom osamdesetih, te posebno s morskim dobrom od 1992. godine.
Mustafa CANKA