Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA U AFERI STANOVI: Stižu li rate za naplatu

Objavljeno prije

na

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv 12 visokih funkcionera bivše Vlade Duška Markovića, jer su kao članovi Komisije za stambena pitanja zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državni budžet za više od 2,6 miliona eura

 

Za vrijeme Vlade Duška Markovića, posljednje Demokratske partije socijalista, u javnosti je izašla informacija kako su neki  funkcioneri dobijali stanove i stambene kredite pod povoljnim uslovima. Vlada je, pod pritiskom javnosti, objavila spisak od 95 javnih funkcionera i državnih službenika koji su ili dobili stanove ili beneficirane kredite da mogu da ih kupe. Afera je stigla  i do Brisela, a tadašnji evropski komesar za proširenje Johanes Han najavio je da će se o njoj raspravljati pred Evropskom komisijom. Iz Evropske unije (EU) pozvali su tada crnogorske vlasti da stanove dodjeljuju na “transparentan način i po zaslugama.“.  Duško Marković je tada odgovorio da komesar Han treba da brine o standardima rješavanja socijalnih, stambenih potreba u njegovoj zemlji, u okviru EU, dok smo mi, kako se izrazio, dužni da to radimo u interesu naših građana. „Ovo nije politika koja zahtijeva standarde. Ovo je naša nacionalna politika i naše pravo. Ja mislim da je to dobro. Ako je bilo devijacija, te ćemo devijacije eliminisati”, kazao je Marković.

Na spiskovima povlašćenih javnih funkcionera kojima je Vlada obezbijedila “krov nad glavom” našli su se poslanici, ministri, sudije, tužioci, policijski funkcioneri… Među njima ima i onih koji su već imali kuće ili stanove, pa su opet dobijali bagatelne stambene kredite. Možda je najdrastičniji bio  slučaj Vesne Medenice, nekada prve dame crnogorskog pravosuđa, a danas optužene članice kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta. Ona je prvo u Podgorici 2005. godine dobila stan od 80 kvadrata. Potom je od Vlade dobila 20.000 eura, kako bi, kako je kazala, otkupila taj stan i postala njegova vlasnica. Taj stan je kasnije poklonila kćerki, da bi ponovo od Vlade tražila i dobila 30 hiljada eura za poboljšanje uslova stanovanja.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je  prošle godine pokrenulo istragu ovim povodom, a prije nekoliko dana tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv nekadašnjih visokih funkcionera vladajuće koalicije, koju je predvodio DPS. Optužnica je u podgoričkom Višem sudu, koji će nakon rasprave odlučiti da li će se na optuženičkoj klupi naći predsjednik i članovi nekadašnje Vladine Komisije za stambena pitanja i visoki državni zvaničnici zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državni budžet za više od 2,6 miliona eura. Portparol tog tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić kaže da je SDT podigao neposrednu optužnicu protiv Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

SDT sumnjiči nekadašnje visoke državne funkcionere da su u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, učinili „produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina. Tužilac Radonjić pojasnio je da se funkcionerima stavlja na teret da su postupali suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Tom Odlukom propisano je da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, ali i da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu... “Da su…bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604,740,59 eura”, pojasnio je Radonjić. U saopštenju je precizirao i da je prethodno, tokom izviđaja, utvrđeno da je odobreno i dodijeljeno 49 kredita u iznosu od po 40.000 eura, pet kredita u iznosu od po 35.000, 20 kredita u iznosu od po 30.000 eura, 30 kredita u iznosu od po 20.000 eura, 10 kredita po 25.000 eura, ali i krediti u iznosima od 29.500 eura, 28.000 eura, 25.920,76 eura…

Svi optuženi ranije su, pred specijalnim tužiocem Radonjićem, negirali krivicu, tvrdeći da su zakonito postupali i da je riječ o političkom progonu. Predsjednik nekadašnje Komisije, Predrag Bošković, funkcioner DPS poručio je sada da su „sa zadovoljstvom i olakšanjem“ dočekali okolnost da je SDT podiglo optužnicu u slučaju poznatom kao Afera stanovi. “Jer ćemo konačno biti u prilici da kroz eventualni sudski postupak, a ne medijski progon, stavimo tačku na kompletan slučaj, jer niko od nas nije donio bilo kakvu odluku u slučajevima za koje nas terete”, saopštio je. U  saopštenju je naveo da niko od članova komisije “nije donio bilo kakvu odluku u slučajevima za koje nas terete”. Istakao je da je svaku odluku donijela tadašnja Vlada, čiji je bio ministar. „ I ovog puta ističem da sve što smo radili kao komisija bilo je u skladu sa pozitivnim-pravnim propisima koji su imali za cilj da omoguće ili pomognu u rješavanju stambenih pitanja zaposlenih u državnoj upravi”, naveo je Bošković.

Branilac Predraga Boškovića, advokat Mihailo Volkov, kaže da će na sudu dokazati da u radnjama optuženih nema elemenata krivičnog djela. On smatra da je tužilaštvo podiglo optužnicu, a da je izostao cijeli istražni proces. „Tužilaštvo je vjerovatno cijenilo da je ono što imaju u spisima dovoljno za takvu odluku. Sa druge strane, to će nam u bržoj proceduri pokazati da u radnjama mojih branjenika i drugih optuženih nema elemenata krivičnog djela koje im se stavlja na teret“, ocijenio je Volkov.

Krivične prijave protiv njih podnio je odlazeći premijer Dritan Abazović sredinom oktobra 2022, tvrdeći da je država na taj način oštećena za oko dva miliona eura. Komentarišući podizanje optužnice, Abazović je kazao da se nada da će država tražiti obeštećenje ako dobijemo konačni i sudski epilog. “Žao mi je da damo 500 stanova ljudima koji su politički oštetili Crnu Goru za milijarde eura”, kaže Abazović.

Vlada je prošle godine ukinula Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, po kojoj su ranije vlade dodijelile sporne stanove.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo