Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA U AFERI STANOVI: Stižu li rate za naplatu

Objavljeno prije

na

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv 12 visokih funkcionera bivše Vlade Duška Markovića, jer su kao članovi Komisije za stambena pitanja zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državni budžet za više od 2,6 miliona eura

 

Za vrijeme Vlade Duška Markovića, posljednje Demokratske partije socijalista, u javnosti je izašla informacija kako su neki  funkcioneri dobijali stanove i stambene kredite pod povoljnim uslovima. Vlada je, pod pritiskom javnosti, objavila spisak od 95 javnih funkcionera i državnih službenika koji su ili dobili stanove ili beneficirane kredite da mogu da ih kupe. Afera je stigla  i do Brisela, a tadašnji evropski komesar za proširenje Johanes Han najavio je da će se o njoj raspravljati pred Evropskom komisijom. Iz Evropske unije (EU) pozvali su tada crnogorske vlasti da stanove dodjeljuju na “transparentan način i po zaslugama.“.  Duško Marković je tada odgovorio da komesar Han treba da brine o standardima rješavanja socijalnih, stambenih potreba u njegovoj zemlji, u okviru EU, dok smo mi, kako se izrazio, dužni da to radimo u interesu naših građana. „Ovo nije politika koja zahtijeva standarde. Ovo je naša nacionalna politika i naše pravo. Ja mislim da je to dobro. Ako je bilo devijacija, te ćemo devijacije eliminisati”, kazao je Marković.

Na spiskovima povlašćenih javnih funkcionera kojima je Vlada obezbijedila “krov nad glavom” našli su se poslanici, ministri, sudije, tužioci, policijski funkcioneri… Među njima ima i onih koji su već imali kuće ili stanove, pa su opet dobijali bagatelne stambene kredite. Možda je najdrastičniji bio  slučaj Vesne Medenice, nekada prve dame crnogorskog pravosuđa, a danas optužene članice kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta. Ona je prvo u Podgorici 2005. godine dobila stan od 80 kvadrata. Potom je od Vlade dobila 20.000 eura, kako bi, kako je kazala, otkupila taj stan i postala njegova vlasnica. Taj stan je kasnije poklonila kćerki, da bi ponovo od Vlade tražila i dobila 30 hiljada eura za poboljšanje uslova stanovanja.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je  prošle godine pokrenulo istragu ovim povodom, a prije nekoliko dana tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv nekadašnjih visokih funkcionera vladajuće koalicije, koju je predvodio DPS. Optužnica je u podgoričkom Višem sudu, koji će nakon rasprave odlučiti da li će se na optuženičkoj klupi naći predsjednik i članovi nekadašnje Vladine Komisije za stambena pitanja i visoki državni zvaničnici zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državni budžet za više od 2,6 miliona eura. Portparol tog tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić kaže da je SDT podigao neposrednu optužnicu protiv Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

SDT sumnjiči nekadašnje visoke državne funkcionere da su u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, učinili „produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina. Tužilac Radonjić pojasnio je da se funkcionerima stavlja na teret da su postupali suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Tom Odlukom propisano je da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, ali i da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu... “Da su…bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604,740,59 eura”, pojasnio je Radonjić. U saopštenju je precizirao i da je prethodno, tokom izviđaja, utvrđeno da je odobreno i dodijeljeno 49 kredita u iznosu od po 40.000 eura, pet kredita u iznosu od po 35.000, 20 kredita u iznosu od po 30.000 eura, 30 kredita u iznosu od po 20.000 eura, 10 kredita po 25.000 eura, ali i krediti u iznosima od 29.500 eura, 28.000 eura, 25.920,76 eura…

Svi optuženi ranije su, pred specijalnim tužiocem Radonjićem, negirali krivicu, tvrdeći da su zakonito postupali i da je riječ o političkom progonu. Predsjednik nekadašnje Komisije, Predrag Bošković, funkcioner DPS poručio je sada da su „sa zadovoljstvom i olakšanjem“ dočekali okolnost da je SDT podiglo optužnicu u slučaju poznatom kao Afera stanovi. “Jer ćemo konačno biti u prilici da kroz eventualni sudski postupak, a ne medijski progon, stavimo tačku na kompletan slučaj, jer niko od nas nije donio bilo kakvu odluku u slučajevima za koje nas terete”, saopštio je. U  saopštenju je naveo da niko od članova komisije “nije donio bilo kakvu odluku u slučajevima za koje nas terete”. Istakao je da je svaku odluku donijela tadašnja Vlada, čiji je bio ministar. „ I ovog puta ističem da sve što smo radili kao komisija bilo je u skladu sa pozitivnim-pravnim propisima koji su imali za cilj da omoguće ili pomognu u rješavanju stambenih pitanja zaposlenih u državnoj upravi”, naveo je Bošković.

Branilac Predraga Boškovića, advokat Mihailo Volkov, kaže da će na sudu dokazati da u radnjama optuženih nema elemenata krivičnog djela. On smatra da je tužilaštvo podiglo optužnicu, a da je izostao cijeli istražni proces. „Tužilaštvo je vjerovatno cijenilo da je ono što imaju u spisima dovoljno za takvu odluku. Sa druge strane, to će nam u bržoj proceduri pokazati da u radnjama mojih branjenika i drugih optuženih nema elemenata krivičnog djela koje im se stavlja na teret“, ocijenio je Volkov.

Krivične prijave protiv njih podnio je odlazeći premijer Dritan Abazović sredinom oktobra 2022, tvrdeći da je država na taj način oštećena za oko dva miliona eura. Komentarišući podizanje optužnice, Abazović je kazao da se nada da će država tražiti obeštećenje ako dobijemo konačni i sudski epilog. “Žao mi je da damo 500 stanova ljudima koji su politički oštetili Crnu Goru za milijarde eura”, kaže Abazović.

Vlada je prošle godine ukinula Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, po kojoj su ranije vlade dodijelile sporne stanove.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo