Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA U AFERI STANOVI: Stižu li rate za naplatu

Objavljeno prije

na

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv 12 visokih funkcionera bivše Vlade Duška Markovića, jer su kao članovi Komisije za stambena pitanja zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državni budžet za više od 2,6 miliona eura

 

Za vrijeme Vlade Duška Markovića, posljednje Demokratske partije socijalista, u javnosti je izašla informacija kako su neki  funkcioneri dobijali stanove i stambene kredite pod povoljnim uslovima. Vlada je, pod pritiskom javnosti, objavila spisak od 95 javnih funkcionera i državnih službenika koji su ili dobili stanove ili beneficirane kredite da mogu da ih kupe. Afera je stigla  i do Brisela, a tadašnji evropski komesar za proširenje Johanes Han najavio je da će se o njoj raspravljati pred Evropskom komisijom. Iz Evropske unije (EU) pozvali su tada crnogorske vlasti da stanove dodjeljuju na “transparentan način i po zaslugama.“.  Duško Marković je tada odgovorio da komesar Han treba da brine o standardima rješavanja socijalnih, stambenih potreba u njegovoj zemlji, u okviru EU, dok smo mi, kako se izrazio, dužni da to radimo u interesu naših građana. „Ovo nije politika koja zahtijeva standarde. Ovo je naša nacionalna politika i naše pravo. Ja mislim da je to dobro. Ako je bilo devijacija, te ćemo devijacije eliminisati”, kazao je Marković.

Na spiskovima povlašćenih javnih funkcionera kojima je Vlada obezbijedila “krov nad glavom” našli su se poslanici, ministri, sudije, tužioci, policijski funkcioneri… Među njima ima i onih koji su već imali kuće ili stanove, pa su opet dobijali bagatelne stambene kredite. Možda je najdrastičniji bio  slučaj Vesne Medenice, nekada prve dame crnogorskog pravosuđa, a danas optužene članice kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta. Ona je prvo u Podgorici 2005. godine dobila stan od 80 kvadrata. Potom je od Vlade dobila 20.000 eura, kako bi, kako je kazala, otkupila taj stan i postala njegova vlasnica. Taj stan je kasnije poklonila kćerki, da bi ponovo od Vlade tražila i dobila 30 hiljada eura za poboljšanje uslova stanovanja.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je  prošle godine pokrenulo istragu ovim povodom, a prije nekoliko dana tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv nekadašnjih visokih funkcionera vladajuće koalicije, koju je predvodio DPS. Optužnica je u podgoričkom Višem sudu, koji će nakon rasprave odlučiti da li će se na optuženičkoj klupi naći predsjednik i članovi nekadašnje Vladine Komisije za stambena pitanja i visoki državni zvaničnici zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državni budžet za više od 2,6 miliona eura. Portparol tog tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić kaže da je SDT podigao neposrednu optužnicu protiv Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

SDT sumnjiči nekadašnje visoke državne funkcionere da su u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, učinili „produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina. Tužilac Radonjić pojasnio je da se funkcionerima stavlja na teret da su postupali suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Tom Odlukom propisano je da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, ali i da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu... “Da su…bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604,740,59 eura”, pojasnio je Radonjić. U saopštenju je precizirao i da je prethodno, tokom izviđaja, utvrđeno da je odobreno i dodijeljeno 49 kredita u iznosu od po 40.000 eura, pet kredita u iznosu od po 35.000, 20 kredita u iznosu od po 30.000 eura, 30 kredita u iznosu od po 20.000 eura, 10 kredita po 25.000 eura, ali i krediti u iznosima od 29.500 eura, 28.000 eura, 25.920,76 eura…

Svi optuženi ranije su, pred specijalnim tužiocem Radonjićem, negirali krivicu, tvrdeći da su zakonito postupali i da je riječ o političkom progonu. Predsjednik nekadašnje Komisije, Predrag Bošković, funkcioner DPS poručio je sada da su „sa zadovoljstvom i olakšanjem“ dočekali okolnost da je SDT podiglo optužnicu u slučaju poznatom kao Afera stanovi. “Jer ćemo konačno biti u prilici da kroz eventualni sudski postupak, a ne medijski progon, stavimo tačku na kompletan slučaj, jer niko od nas nije donio bilo kakvu odluku u slučajevima za koje nas terete”, saopštio je. U  saopštenju je naveo da niko od članova komisije “nije donio bilo kakvu odluku u slučajevima za koje nas terete”. Istakao je da je svaku odluku donijela tadašnja Vlada, čiji je bio ministar. „ I ovog puta ističem da sve što smo radili kao komisija bilo je u skladu sa pozitivnim-pravnim propisima koji su imali za cilj da omoguće ili pomognu u rješavanju stambenih pitanja zaposlenih u državnoj upravi”, naveo je Bošković.

Branilac Predraga Boškovića, advokat Mihailo Volkov, kaže da će na sudu dokazati da u radnjama optuženih nema elemenata krivičnog djela. On smatra da je tužilaštvo podiglo optužnicu, a da je izostao cijeli istražni proces. „Tužilaštvo je vjerovatno cijenilo da je ono što imaju u spisima dovoljno za takvu odluku. Sa druge strane, to će nam u bržoj proceduri pokazati da u radnjama mojih branjenika i drugih optuženih nema elemenata krivičnog djela koje im se stavlja na teret“, ocijenio je Volkov.

Krivične prijave protiv njih podnio je odlazeći premijer Dritan Abazović sredinom oktobra 2022, tvrdeći da je država na taj način oštećena za oko dva miliona eura. Komentarišući podizanje optužnice, Abazović je kazao da se nada da će država tražiti obeštećenje ako dobijemo konačni i sudski epilog. “Žao mi je da damo 500 stanova ljudima koji su politički oštetili Crnu Goru za milijarde eura”, kaže Abazović.

Vlada je prošle godine ukinula Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, po kojoj su ranije vlade dodijelile sporne stanove.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo