Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV VESNE MEDENICE: Ćutanje i prljave biografije  

Objavljeno prije

na

Medenica je negirala optužbe koje joj se stavljaju na teret, a posebno interesantan dio odbrane bivše predsjednice Vrhovnog suda je onaj u kom  ističe da je  „svjedok mnogih prljavih biografija“. Ona je navela i da su „mnoge mjere tajnog nadzora bile kod nje, ali da ta njena saznanja po tom osnovu ne može i neće nikada biti osnov njene odbrane“

 

Prvog dana novembra bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica izjasniće se  na optužbe Specijalnog državnog tužilaštva, koje je protiv nje i njenog sina Miloša ove sedmice podiglo optužnicu.

Prvog novembra biće  održano ročište na kojem će se razmatrati validnost nedavno podignute optužnice, a sudskim vijećem koje će i donijeti odluku o tome da li je tužilački akt potkrijepljen dokazima na osnovu  kojih se može zakazati glavni pretes, presjedavaće sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda Goran Šćepanović.

Osim Vesne i Miloša Medenice, optužnica je podignuta i protiv Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i „Kopad Company“ DOO Nikšić…

Kako se navodi u optužnici, oni se sumnjiče za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj.

SDT ih tereti i za zloupotrebu službenog položaja, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, tešku tjelesnu povredu i sprječavanje dokazivanja.

Samo dan nakon što je Višem sudu dostavljena  obimna  optužnica (160 strana) koju je potpisao specijalni tužilac Jovan Vukotić, u medijima su se pojavili neki njeni djelovi, da bi dan kasnije portal Libertas press objavio cjelokupan sadržaj.

Kao dio optužnice, objavljena je i odbrana nekadašnje šefice crnogorskog pravosuđa kojoj se na teret stavljaju da je, kao dio kriminalne grupe, imala zadatak da se informiše o kretanju predmeta u sudovima, da se upoznaje sa stanjem u spisima, posreduje pri donošenju sudskih odluka i  javlja organizatoru – sinu Milošu ,,druge podatke od interesa za kriminalnu organizaciju”.

Medenica je negirala optužbe koje joj se stavljaju na teret, a posebno interesantan dio odbrane bivše predsjednice Vrhovnog suda je onaj u kom  ističe da je  „svjedok mnogih prljavih biografija“. Bivša predsjednica Vrhovnog suda dalje navodi da su „mnoge mjere tajnog nadzora bile kod nje, ali da ta njena saznanja po tom osnovu ne može i neće nikada biti osnov njene odbrane“.

Negirala je da je vršila uticaj na podređene, uz obrazloženje da ,,ne može vjerovati da ona ne može imati susret sa bilo kim od ranijih kolega i sa njima se vidjeti i popričati, a da se to ne tumači da čini krivično djelo protivzakoniti uticaj”.  Tokom saslušanja Medenica je ispričala i da je imala krajnje profesionalni i kolegijalni odnos, a odnos subordinacije koji je postojao bio je samo u dijelu sistema i organizacije rada, a ne u dijelu odlučivanja i donošenja odluka od strane sudija.

,,Sudije imaju puni profesionalni integritet i cijeni da nikada ne bi sebi dozvolili da im neko taj integritet poljulja ili naruši. Shvatila je da se ove sumnje temelje na njenoj komunikaciji putem telefona sa kolegama, i navela da kada bi se kojim slučajem pregledali telefoni i ostalih predsjednika sudova i sudija, našle bi se brojne komunikacije koje je ona vršila sa svojim kolegama, a cijeni da joj nije zabranjeno da sa njima komunicira ni ranije, a ni sada”, navodi se u optužnici.

Neke od sudija tvrdile su drugačije. Da je Medenica ta koja je uticala na odluke u odbrani datoj pred specijalnim tužiocem tvrdila je sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović – Milosavljević od koje je Medenica tražila da donese odluku u korist njenog kuma Rada Arsića i firme DOO „Win“ Kotor . Tokom saslušanja sutkinja Vlahović – Milosavljević je saopštila i da su tuženi – protivtužioci Arsić  i „Win“ DOO Kotor tražili u ovom postupku određivanje privremene mjere kojom bi se zabranio postupak izvršenja iznosa od 400.000,00 eura iz člana 5 Investicionog ugovora, i da je ona taj predlog odbila, a vijeće to potvrdilo. Nekoliko dana nakon odbijanja ove privremene mjere, pozvala ju je bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore i pitala da joj objasni detalje u vezi sa ovom privremenom mjerom.

,,Ove prilike okrivljena Medenica ju je pozvala i rekla joj da se raspitala, da ima predmet u kojem ona postupa, da joj je kum stranka u tom postupku, tj. Arsić Rade koji je, koliko joj se čini, krstio Miloša Medenicu, njenog sina, kako joj je tada rekla, i shodno tome, da baš ima obavezu. Životno joj je predočila činjenično stanje u spisima i povezala sa postupkom koji se vodi pred Osnovnim sudom u Kotoru i u toj komunikaciji je upoznala da postoji pravosnažna presuda Osnovnog suda u Kotoru kojom je utvrđeno potraživanje Arsić Rada prema AD Korporacija Ten u iznosu od oko 1.400.000,00 eura. U tom objašnjenju joj je rekla da je njen kum imao neki poslovni odnos sa ovom ruskom firmom, da su ti Rusi pošli iz zemlje, da je obaveza ovih Rusa bila da izgrade kondo hotel – hotelsko turistički kompleks, a koju obavezu nijesu Rusi ispunili, iako je Arsić ispunio sve obaveze koje se tiču pribavljanja planske dokumentacije. Izgradnja hotelsko-turističkog kompleksa je bila preduslov za izgradnju marine koja je bila predmet ovog postupka koji je ona vodila. Takođe ju je upoznala da je potraživanje ove ruske firme dospijelo i da se hitno mora donijeti privremena mjera kako bi se to spriječilo. Sjetila se da ju je Vesna Medenica  zvala u više navrata i slala poruke, sve dok se ovo nije završilo, odnosno dok nije odredila privremenu mjeru, navodi se  u obrazloženju optužnice . Takođe, navodi se da je sutkinja ,,popustila pod pritiskom”, jer je predsjednica Vrhovnog suda ,,izuzetno nezgodna i jako autoritativna”.

Medenica je tokom saslušanja navela ,,da smatra da joj je u potpunosti narušeno pravo na odbranu, te da istraga nije ni brza, ni efikasna”.

Ni njen sin, Miloš Medenica ne priznaje djela koja mu se stavljaju na teret.

,,Tvrdio je da nije organizator, niti član bilo koje kriminalne organizacije, kao i da nikada nije na bilo koji način uticao na svoju majku u donošenju odluka u predmetima u postupcima pred nadležnim sudovima u Crnoj Gori. Istakao je da se unazad nekoliko mjeseci nalazio na liječenju od zavisnosti od psihoaktivnih supstanci – kokaina i marihuane, kao i alkohola, i to u Beogradu, u Novim Banovcima, u ustanovi Med Tim.

Svetlana ĐOKIĆ  

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo