Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV VESNE MEDENICE: Ćutanje i prljave biografije  

Objavljeno prije

na

Medenica je negirala optužbe koje joj se stavljaju na teret, a posebno interesantan dio odbrane bivše predsjednice Vrhovnog suda je onaj u kom  ističe da je  „svjedok mnogih prljavih biografija“. Ona je navela i da su „mnoge mjere tajnog nadzora bile kod nje, ali da ta njena saznanja po tom osnovu ne može i neće nikada biti osnov njene odbrane“

 

Prvog dana novembra bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica izjasniće se  na optužbe Specijalnog državnog tužilaštva, koje je protiv nje i njenog sina Miloša ove sedmice podiglo optužnicu.

Prvog novembra biće  održano ročište na kojem će se razmatrati validnost nedavno podignute optužnice, a sudskim vijećem koje će i donijeti odluku o tome da li je tužilački akt potkrijepljen dokazima na osnovu  kojih se može zakazati glavni pretes, presjedavaće sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda Goran Šćepanović.

Osim Vesne i Miloša Medenice, optužnica je podignuta i protiv Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i „Kopad Company“ DOO Nikšić…

Kako se navodi u optužnici, oni se sumnjiče za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj.

SDT ih tereti i za zloupotrebu službenog položaja, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, tešku tjelesnu povredu i sprječavanje dokazivanja.

Samo dan nakon što je Višem sudu dostavljena  obimna  optužnica (160 strana) koju je potpisao specijalni tužilac Jovan Vukotić, u medijima su se pojavili neki njeni djelovi, da bi dan kasnije portal Libertas press objavio cjelokupan sadržaj.

Kao dio optužnice, objavljena je i odbrana nekadašnje šefice crnogorskog pravosuđa kojoj se na teret stavljaju da je, kao dio kriminalne grupe, imala zadatak da se informiše o kretanju predmeta u sudovima, da se upoznaje sa stanjem u spisima, posreduje pri donošenju sudskih odluka i  javlja organizatoru – sinu Milošu ,,druge podatke od interesa za kriminalnu organizaciju”.

Medenica je negirala optužbe koje joj se stavljaju na teret, a posebno interesantan dio odbrane bivše predsjednice Vrhovnog suda je onaj u kom  ističe da je  „svjedok mnogih prljavih biografija“. Bivša predsjednica Vrhovnog suda dalje navodi da su „mnoge mjere tajnog nadzora bile kod nje, ali da ta njena saznanja po tom osnovu ne može i neće nikada biti osnov njene odbrane“.

Negirala je da je vršila uticaj na podređene, uz obrazloženje da ,,ne može vjerovati da ona ne može imati susret sa bilo kim od ranijih kolega i sa njima se vidjeti i popričati, a da se to ne tumači da čini krivično djelo protivzakoniti uticaj”.  Tokom saslušanja Medenica je ispričala i da je imala krajnje profesionalni i kolegijalni odnos, a odnos subordinacije koji je postojao bio je samo u dijelu sistema i organizacije rada, a ne u dijelu odlučivanja i donošenja odluka od strane sudija.

,,Sudije imaju puni profesionalni integritet i cijeni da nikada ne bi sebi dozvolili da im neko taj integritet poljulja ili naruši. Shvatila je da se ove sumnje temelje na njenoj komunikaciji putem telefona sa kolegama, i navela da kada bi se kojim slučajem pregledali telefoni i ostalih predsjednika sudova i sudija, našle bi se brojne komunikacije koje je ona vršila sa svojim kolegama, a cijeni da joj nije zabranjeno da sa njima komunicira ni ranije, a ni sada”, navodi se u optužnici.

Neke od sudija tvrdile su drugačije. Da je Medenica ta koja je uticala na odluke u odbrani datoj pred specijalnim tužiocem tvrdila je sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović – Milosavljević od koje je Medenica tražila da donese odluku u korist njenog kuma Rada Arsića i firme DOO „Win“ Kotor . Tokom saslušanja sutkinja Vlahović – Milosavljević je saopštila i da su tuženi – protivtužioci Arsić  i „Win“ DOO Kotor tražili u ovom postupku određivanje privremene mjere kojom bi se zabranio postupak izvršenja iznosa od 400.000,00 eura iz člana 5 Investicionog ugovora, i da je ona taj predlog odbila, a vijeće to potvrdilo. Nekoliko dana nakon odbijanja ove privremene mjere, pozvala ju je bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore i pitala da joj objasni detalje u vezi sa ovom privremenom mjerom.

,,Ove prilike okrivljena Medenica ju je pozvala i rekla joj da se raspitala, da ima predmet u kojem ona postupa, da joj je kum stranka u tom postupku, tj. Arsić Rade koji je, koliko joj se čini, krstio Miloša Medenicu, njenog sina, kako joj je tada rekla, i shodno tome, da baš ima obavezu. Životno joj je predočila činjenično stanje u spisima i povezala sa postupkom koji se vodi pred Osnovnim sudom u Kotoru i u toj komunikaciji je upoznala da postoji pravosnažna presuda Osnovnog suda u Kotoru kojom je utvrđeno potraživanje Arsić Rada prema AD Korporacija Ten u iznosu od oko 1.400.000,00 eura. U tom objašnjenju joj je rekla da je njen kum imao neki poslovni odnos sa ovom ruskom firmom, da su ti Rusi pošli iz zemlje, da je obaveza ovih Rusa bila da izgrade kondo hotel – hotelsko turistički kompleks, a koju obavezu nijesu Rusi ispunili, iako je Arsić ispunio sve obaveze koje se tiču pribavljanja planske dokumentacije. Izgradnja hotelsko-turističkog kompleksa je bila preduslov za izgradnju marine koja je bila predmet ovog postupka koji je ona vodila. Takođe ju je upoznala da je potraživanje ove ruske firme dospijelo i da se hitno mora donijeti privremena mjera kako bi se to spriječilo. Sjetila se da ju je Vesna Medenica  zvala u više navrata i slala poruke, sve dok se ovo nije završilo, odnosno dok nije odredila privremenu mjeru, navodi se  u obrazloženju optužnice . Takođe, navodi se da je sutkinja ,,popustila pod pritiskom”, jer je predsjednica Vrhovnog suda ,,izuzetno nezgodna i jako autoritativna”.

Medenica je tokom saslušanja navela ,,da smatra da joj je u potpunosti narušeno pravo na odbranu, te da istraga nije ni brza, ni efikasna”.

Ni njen sin, Miloš Medenica ne priznaje djela koja mu se stavljaju na teret.

,,Tvrdio je da nije organizator, niti član bilo koje kriminalne organizacije, kao i da nikada nije na bilo koji način uticao na svoju majku u donošenju odluka u predmetima u postupcima pred nadležnim sudovima u Crnoj Gori. Istakao je da se unazad nekoliko mjeseci nalazio na liječenju od zavisnosti od psihoaktivnih supstanci – kokaina i marihuane, kao i alkohola, i to u Beogradu, u Novim Banovcima, u ustanovi Med Tim.

Svetlana ĐOKIĆ  

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo