Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV BLAŽA JOVANIĆA: „Stečajna mafija“ pred stečajem

Objavljeno prije

na

Kontrola optužnice protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar. Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao blizak porodici Đukanović. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović

 

Prije više od pola godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) počelo je obračun sa korupcijom u vrhu sudske grane vlasti. Tada su pozdravljeni aplauzima političara, međunarodne zajednice, a i nevladinog sektora, koji je izrazio dozu sumnje u krajnji ishod ovih procesa.

Tužilaštvo je nedavno uspjelo da podigne optužnicu u predmetima protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. Dok je rješenjem Višeg suda Medenica puštena da se brani sa slobode, Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Kontrola optužnice protiv Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar, a vanraspravnim krivičnim vijećem će predsjedavati sudija Boris Savić. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović. Ostali okrivljeni su pušteni na slobodu nakon podignute optužnice, jer nije bilo predloga za produženje pritvora.

Optužnica je podnijeta i protiv stečajnih upravnika Saše Zejaka, Sanje Lješković, Ranka Radinovića, Sretena Mrvaljevića, kao i Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Danijele i Dušana Lakovića i preduzeća Titan security, Securitas Montenegro, Top force system i Ogimar MNE.

SDT je u optužnici predložio i da se okrivljenima Jovaniću i Jovićevoj produži pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Kako se navodi u optužnici, Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila ove godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasad nepoznatih osoba…

„Cilj (je) bilo vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova”.

U optužnici se navodi da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije su se koristile privredne i poslovne strukture i postojao je uticaj kriminalne organizacije na sudsku vlast i na druge važne društvene i ekonomske činioce. Oni su državu oštetili kroz stečajne postupke u preduzećima Euromix Tours DOO Budva, Sotto la Collina’ DOO Podgorica, Nega Tours Montenegro DOO Budva, Bjelasica rada AD Bijelo Polje, Montri DOO Igalo, Princ & Co DOO Kotor, Montel’ – Motel Glava Zete DOO Nikšić i Jastreb DOO Podgorica.

„U kojima je okrivljeni Jovanić bio predsjednik i postupao kao stečajni sudija, a okrivljeni Saža Zejak, Sanja Lješković, Snežana Jović, Ranko Radinović i Sreten Mrvaljević učestvovali kao stečajni upravnici, odnosno okrivljeni Lješković i Zejak i kao procjenitelji i sudski vještaci i saradnici stečajnog upravnika, a okrivljena Jovićeva i kao advokat, pribavlja imovinsku korist, kroz nezakonito uvećavanje troškova stečajnih postupaka, njihovim odugovlačenjem i angažovanjem drugih okrivljenih i drugih lica kao saradnika, advokata, procjenitelja i sudskih vještaka ili za pružanje usluga fizičkog obezbjeđenja imovine stečajnih dužnika, pa i kada je to apsolutno nepotrebno, da bi im se na štetu Privrednog suda ili stečajne mase stečajnih dužnika isplatile fiktivne i nedokumentovane naknade i troškovi za učešće ili navodno učešće i rad u stečajnom postupku, odnosno za navodno date najpovoljnije ponude za izrade procjena imovine stečajnih dužnika, iako su i takve prihvaćene ponude procjena imovine višestruko prevazilazile realne troškove procjene, a koje troškove je odobravao okrivljeni Jovanić”, piše u optužnici.

Okrivljenom Jovaniću optužnicom se stavlja na teret i da je, kao predsjednik Privrednog suda, u martu 2016. godine, zaključenjem memoranduma o saradnji sa okrivljenim pravnim licem  Ogimar MNE, suprotno Zakonu o stečaju, zloupotrijebio svoj službeni položaj, nepotrebno uvećao troškove stečajnog postupka koji su isplaćeni iz budžeta suda, a okrivljenom pravnom licu pribavio imovinsku korist.

Jovanić je nakon hapšenja 9. maja u Specijalnom tužilaštvu tvrdio da je posao predsjednika Privrednog suda radio savjesno i odgovorno i da nije kršio zakon. On je istakao da pravosnažno okončani predmeti, a koji su obuhvaćeni krivičnom prijavom nemaju nijednu manjkavost i nezakonitost a što se dokazuje činjenicom da ni stranke ni povjerioci nijesu imali primjedbi.

„Skoro svi predmeti interpretirani u krivičnoj prijavi su pravosnažno okončani što podrazumijeva da je izvještaj stečajnog upravnika u spornim stečajnim postupcima bio na oglasnoj tabli 15 dana, da su ispoštovane sve zakonske procedure koje podrazumijevaju zakazivanje završnog ročišta od strane stečajnog sudije, objavljivanje u Službenom listu Crne Gore u roku koji je propisan Zakonom i održana završna ročišta koja su javna i kojima su mogle da prisustvuju sve zainteresovane strane“, kazao je Jovanić u istrazi.

Istakao je da je u svakom predmetu stečajni upravnik dužan da nakon unovčenja stečajne mase izvrši povraćaj tog novca na depozit Privrednog suda. Pojasnio je i da je stečajni upravnik dužan i da te troškove stečajnog postupka opravda stečajnim povjeriocima. Negirao je da je sa namjerom neke postupke dodjeljivao određenim stečajnim upravnicima.

Za krivično djelo ‘stvaranje kriminalne organizacije‘ propisana je kazna zatvora od tri do 15 godina, za organizatora, odnosno od jedne do osam godina, za pripadnika kriminalne organizacije, dok je za krivično djelo ‘zloupotreba službenog položaja‘ propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina, za njegov osnovni oblik, od jedne do 8 godina za teži i od dvije do 12 godina za najteži oblik krivičnog djela, kada iznos protivpravno pribavljene imovinske koristi prelazi 30.000 eura.

Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao navodno blizak porodici Đukanović, prije svega kontroverznom biznismenu i predsjednikovom bratu Acu Đukanoviću. Godinama su nevladin sektor i opozicija dovodili u vezu Jovanića sa predsjednikom Milom Đukanovićem i Demokratskom partijom socijalista.

Jovanić je za Vijesti 2017. godine izjavio da nije u rodbinskim odnosima, ali da je „ponosan, na višedecenijsko porodično prijateljstvo sa Đukanovićem“. Odbjegli biznismen Duško Knežević nazvao ga je „vojnikom“ porodice Đukanović i „vođom stečajne mafije“ u Crnoj Gori.

Jovanić je godinama bio na meti kritika opozicije, zbog postupanja u stečajnim postupcima za više crnogorskih preduzeća. Opozicija je tražila da se ispita imovina stečajnih upravnika. Stotinama miliona eura vrijednom imovinom crnogorskih državnih preduzeća u stečaju prethodnih godina upravljali su preko Privrednog suda stečajni upravnici, odnosno stečajne sudije. Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija u slučajevima najvećih crnogorskih preduzeća Kombinata aluminijuma Podgorica, Boksita, Radoja Dakića, Vektra Boke, Brodogradilišta Bijela i Onogošta.

 

SDT: Postoji velika opasnost da Medenica pobjegne

Vijeće Višeg suda ukinulo je prošle sedmice pritvor Vesni Medenici. Oni su odbili predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se, nakon podizanja optužnice, produži pritvor bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Odluku su obrazložili argumentom da „ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljene“.

Tužilaštvo je, međutim, zbog „pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba krivičnog postupka“ uložilo žalbu na rješenje vijeća Višeg suda. Međutim, Apelacionom sudu Crne Gore još nije dostavljena žalba iz Višeg suda u Podgorici, koje je dužno da proslijedi dokument SDT-a. Portparolka Višeg suda Marija Raković saopštila je Vijestima da Viši sud nije dostavio Apelacionom sudu žalbu SDT-a jer je ujutro, 17. novembra u 10 časova, zakazana kontrola optužnice u ovom predmetu.

„Spisi za odlučivanje po žalbi na rješenje o ukidanju privora nisu još uvijek dostavljeni jer je ujutro u 10 časova zakazana kontrola optužnice. Nakon toga će žalba SDT-a biti dostavljena Apelacionom sudu“, kazala je Raković.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, spisi predmeta se ne dostavljaju Apelacionom sudu prije ročišta za kontrolu optužnice jer će okrivljena Vesna Medenica da se pojavi na tom ročištu sjutra u zgradi Višeg suda. Navodno, prisustvo okrivljene Medenice trebalo bi da bude dokaz ili potvrda tvrdnji njene odbrane da ne želi da bježi i da će se odazivati na pozive suda u daljem krivičnom postupku, čime bi se otvorio put da vijeće Apelacionog suda – odbije žalbu SDT-a kao neosnovanu.

SDT se žalilo na takvo pravno tumačenje, navodeći da postoji velika i realna opasnost da će Vesna Medenica pokušati da pobjegne. Oni su tražili da se iz vijeća Apelacionog suda izuzme sutkinja Evica Durutović tokom odlučivanja o određivanju pritvora Medenici. Sutkinja je bila izvjestilac prilikom donošenja ranije odluke po žalbi branioca okrivljene, jer postoje okolnosti koje „izazivaju sumnju u njenu nepristrasnost“.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?

TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.

MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces  smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama,   rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?

TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i  10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto.  Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.

Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.

MONITOR: Kako  gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…

TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.

MONITOR: Dodik je izjavljivao  da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?

TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se  prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.

Drugo,  prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.

MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom.  Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?

TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.

Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.

Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo