Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod zaštitom u inostranstvu

Objavljeno prije

na

Bivši policajac iz Rožaja Enver Dacić, koji je progovorio o prekograničnom švercu, nakon permanentnih prijetnji kojima je u Crnoj Gori bio izložen, morao je sa ženom i djecom da napusti državu i potraži bezbjednije mjesto u jednoj od zapadnoevropskih zemalja. Prema saznanjima Monitora nalazi se u Luksemburgu – pod policijskim obezbjeđenjem i zaštitom. Dacić je bio prinuđen da u Luksemburgu zatraži policijsku zaštitu, nakon što su se u toj državi dvije osobe, jedna iz Berana i druga iz Bara, raspitivale za njega u blizini mjesta gdje stanuje.

„Enver je najprije primijetio dva muškarca da ga prate. Da to nije bila slučajnost, shvatio je kada mu je prodavac u obližnjem marketu, naš čovjek, rekao da su se te osobe raspitivale za njega, gdje živi, s kim i tome slično. Prijavio je slučaj tamošnjoj policiji. Na osnovu dokumentacije, odmah je dobio zaštitu”, ispričao je za naš list Nedžad Kuč, posljednji od otpuštenih rožajskih policajaca koji se još nalazi u Crnoj Gori.

UTOČIŠTE U SVIJETU: On kaže da su ostala trojica rožajskih policajaca, koji su otišli iz Crne Gore, našli utočište u Švedskoj.

„Mithad Nurković je negdje na sjeveru te zemlje. Hamdo Murić i Rešad Kalač nešto južnije. Sva trojica su dobili dozvole za rad, besplatno školovanje za djecu, pravo na zdravstvene usluge i novčanu pomoć”, kaže Kuč.

Bivši rožajski policajci vlastima u zemljama u kojima su našli utočište, dali su na uvid kompletnu dokumentaciju o prekograničnom švercu koju su posjedovali, sa spiskovima crnogorskih policijskih službenika i građana umiješanih u te prljave poslove.

„Kada je Hamdo Murić policiji u Švedskoj ispričao čitavu priču, oni su se čudili i kazali da takve slučajeve nijesu imali još od rata na prostorima bivše Jugoslavije. On im je dao spisak crnogorskih policajaca i carinika, povezanih s kriminalcima, koji učestvuju u švercu. Ispričali su i da su najveći dio tih podataka dali crnogorskim državnim organima, ali da nije ništa učinjeno da se šverc zaustavi i da se svjedocima tog kriminala u Crnoj Gori pruži zaštita”, priča Kuč.

Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu prema Kosovu prenio svjedočenje otpuštenih graničnih policajaca iz Rožaja.

Najprije je, još u oktobru prošle godine, bivši načelnik policije ovog grada Šemso Dedeić za naš list progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, za koji je rekao da nikada nije prestao. Pozvao je državne organe koji se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala da provjere to što on priča i u nekoliko navrata poslije toga ponovio da u potpunosti stoji iza svega što je rekao. Direktor Uprave policije Veselin Veljović ga je, umjesto da pokrene istragu, javno prekorio što, navodno, o tome nije govorio dok je bio u službi, na šta je Dedeić odgovorio da je pričao i tada, „tamo gdje je trebalo”.

UZALUDNA SVJEDOČENJA: Bivši granični policajci iz Rožaja, revoltirani otpuštanjem s posla poslije desetak i više godina rada, počeli su nakon toga da iznose u javnost veliki broj podataka i malo poznatih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu. Oni su načeli i priču o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili da se cigarete švercuju tri puta nedjeljno ali da nema pravila kojim danima se to radi. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci pričali su o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta, o stočarskom naselju na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh koje se koristi kao magacin. Da kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji. Da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i kako su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Ispričali su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu svakojake robe, kao i droge koja se donosi i preuzima kod starog spomenika na Hajli. Bivši policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka i upozorili da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koje pomažu prekogranični šverc.

Dobro obaviješteni i upućeni izvor iz policije Monitoru je ne samo potvrdio sve što su otpušteni policajci ispričali, već je rekao da informacije o tome imaju i strane obavještajne agencije. Da se veoma dobro zna koje kriminalne grupe upravljaju tim poslovima s kosovske strane, i s kojim kriminalcima sarađuju u Crnoj Gori.

Uprkos svemu tome do danas se, osim dvije policijske akcije u kojima su pohvatani sitni igrači, ništa nije desilo. Umjesto toga svjedoci šverca počeli su pod pritiscima i prijetnjama da odlaze iz Crne Gore. Otpuštene policajce od državnih institucija podržao je jedino predsjednik Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević, koji im je, nakon što je vidio da je vrag odnio šalu i da država ništa ne čini, i sam savjetovao da potraže neko bezbjednije mjesto u zapadnoevropskim državama.

ŽIVOT U STRAHU: Od bivših rožajskih policajaca u Crnoj Gori ostao je još samo Nedžad Kuč, koji bi kaže isto učinio, ali da ne može da ostavi bolesne roditelje.

„To ne znači da i ja neću otići, mada nijesam otišao ni devedesetih godina. Nijesam kukavica, ali ne želim da izigravam ni heroja i izgubim glavu”, kaže Kuč.

On uzalud vodi sudske sporove s Upravom policije, koju je tužio zbog otkaza dobijenog nakon dvanaest godina neprekidnog rada.

„Taj slučaj je najprije vodila jedna sutkinja, dosta korektno. Onda je došao drugi sudija, koji mi je na prvom ročištu rekao da nemam šta da tražim i da ću izgubiti. Ja ga pitam kakav je to on sudija kada to može da mi kaže unaprijed. On ćuti. Očigledno je dobio zadatak kako da presudi u korist Uprave policije”, kaže Kuč.

Ovaj bivši granični policajac u međuvremenu preživljava od nadničenja i tako izdržava troje djece. „Nekada mi je vrlo teško, stegne mi se grlo. Znam šta sve treba djeci, a ne mogu da im pružim. Nijesam naučio da kradem. Ostavili su me bez posla i još učinili da živim u strahu za svoju i bezbjednost svoje djece”, priča Kuč.

On kaže da u posljednje vrijeme nije bilo prijetnji, ali da i dalje živi u strahu. „Nijesam ni očekivao da mi svaki dan neko prijeti. Dva-tri puta je to učinjeno, zar to nije dovoljno upozorenje. Ne osjećam se bezbjedno. Ni iz sela u kojem živim, kada treba da pođem do grada, više ne idem sam. Uvijek ide neko od rođaka sa mnom. Do kada treba tako da živim? A sve ono o čemu smo mi pričali doći će na vidjelo, za pola godine, godinu”, nada se Kuč.

Ovaj čovjek ne može da se pomiri sa činjenicom da mu se to sve dešava u državi koju je stvarao i za koju je, kako kaže bio spreman da položi život. I sada, se nada da je to stvar „jednog broja nečasnih pojedinaca iz policije”.

Monitor je, u seriji tekstova o prekograničnom švercu koji se odvija prema Kosovu, iz vrlo pouzdanih policijskih izvora, otišao još korak dalje i objelodanio mnoga imena kriminalaca s kosovske strane, napominjući da crnogorski kriminalci koji s njima sarađuju, u lancu opasnih veza, moraju imati debelu zaštitu države i moćnih pojedinaca.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo