Povežite se sa nama

OKO NAS

POČETAK TURISTIČKE ZIME NA SJEVERU: Snijega, optimizma i optužbi ne fali

Objavljeno prije

na

Snijeg  u Kolašinu i Žabljaku razlog je za optimizam svih koji su iz prošle zime izašli s ogromnim gubicima. Ova sezona bi mogla nadoknaditi dio gubitaka. Ipak,  poslovanje državnog preduzeća Skijalište Crne Gore, u čijem je sastavu i kolašinsko skijalište, ni ove zime nijesu zaobišli sukobi na relaciji Odbor direktora- izvršni direktor

 

 

Na samom početku zimske sezone na Bjelasici je dovoljno snijega, ali ne fali  ni problema. Prije svega, još je neizvjesno kada će profunkcionisati žičara K7, koja spaja skijaške staze državnog i privatnog skijališta i koja, kao jedinstvena insfrastruktura i uz jedinstvenu ski kartu,  nudi  više od 40 km staza državnog i privatnog skijališta na Bjelasici. Temelji jednog od stubova tog šestosjeda pomjereni su još tokom proljeća, građevinskim radovima na susjednim privatanim parcelama.

Urbanističko -građevinska inspekcija potom je  investitoru naložila da sanira ono što je pokvario. Međutim, kako  krajem novembra ,zaključio je  sudski vještak građevinske struke angažovan od Skijališta Crne Gore (SCG),  saniranje nije uspjelo, pa stub nije bezbjedan za upotrebu. Samim tim je upitna i bezbjednost ostatka konstrukcije žičare.

Samo nekoliko dana pred katolčiki Božić, na državno skijalište su stigli monteri iz austrijske firme Doppelmayr, izvođači radova na žičari, koja je građane koštala oko devet miliona eura. Monteri treba da poprave ono što se može, a potom komisija da utvrdi je li šestosjed bezbjedan za upotrebu. Iz SCG još nijesu dali zvaničnu  izjavu o stanju žičare, a na tu temu nijesu govorili detaljnije ni iz Ministarstva turizma.Ostala infrastruktura Ski centra Kolašin 1600, kako za Monitor kaže rukovodilac tog skijališta Bojan Medenica,  potpuno je spremna za prve goste.  Ski centar ove zime goste dočekuje obogaćenom ponudom.

„Posjetiocima su na raspolaganju dva nova ski lifta, tipa Tanjir – dužine 400 metara i tipa Sidro – dužine 800 metara. To će doprinijeti većem komforu i boljoj organizaciji na stazama.Trudili smo se, iako na skijalištu nije bilo struje skoro mjesec, pred sam početka sezone,  da pripreme obavimo na najbolji mogući način. Za kraj sezone osmislili smo sadržaje, koji su namijenjeni edukaciji mladih. U saradnji sa Turističkom organizacijom (TO) i ski školama biće organizovani programi za djecu ruralnih područja i osnovnih škola, kako bi savladali svoje prve skijaške korake”, najavljuje Medenica.

Cijena dnevnog ski pasa na kolašinskom skijalištu  je 25 eura za odrasle i 16,5 eura za djecu. Dnevna karta za pokretnu traku za skijaše početnike je 10 eura. U ponudi je i trodnevna karta koja košta 56,5 eura za odrasle, a 37,5 za mlađe od 14 godina. Petodnevni i sedmodnevni ski pasovi su 84, odnosno 105, dok su za djecu 56, odnosno, 75,5 eura.Prema novom cjenovniku, cijena turističke vožnje žičarom Troglava biće osam eura za odrasle i pet za djecu. Korišćenje tjubing staze (tri vožnje) je 2,5 eura, dok  10 vožnji košta šest eura.Popusti su predviđeni i za porodične pakete, za koje važe popusti, u zavisnosti od brojnosti porodice, od 10 do 30 odsto. Cijene usluga u restoranu skijališta, kaže Medenica, ostale su na istom nivu kao i tokom prošle sezone.

I dok sa skijališta poručuju da su optimisti i da ulažu napore da posjetiocima omoguće „najbolji mogući ugođaj u prirodi“, nimalo ugodna prepiska vodi se između izvršnog direktora SCG Đura Miloševića i Odbora direktora na čijem je čelu Miličko Bulatović. U dopisima koje je poslao na adresu  Ministarstva turizma, Milošević je obavijesto ministarku Simonidu Kordić, između ostalog, da je Odbor direktora tražio da se pokrene postupak protiv izvođača radova na K7 i da se zahtijeva od Uprave za kapitalne projekte (UKP) “da pokrene proces ispitivanja svih radnji izgradnje” tog objekta. Direktor tvrdi i da su iz Uprave odgovorili da je taj zahtjev “vrlo neozbiljan”. Optužio je neke od članova Odbora za nepotizam, problematične izmjene Statuta, donošenje odluka bez zakazivanja sjednica, opstrukciju projekta vještačkog osnježavanja, te pokušaji  da zaštite vlasnika privatnog ski centra, a na šetu SCG…

S druge strane, Odbor Miloševića smatra odgovornim za tešku finansijsku situaciju u SCG, kašnjenje u preduzimanju aktivnosti oko sanacije žičare, a problematizovali su i trošenje 1,5 miliona eura namjenskih sredstava dobijenih od Vlade, nepoštovanje odluka inspekcija i državnih organa, narušene međuljudske odnose u kompaniji…Podsjećaju da je dodatnu kontrolu stanja šestosjeda tražilo Ministarstvo. Obje strane tvrde da imaju dokaze za optužbe, te da će, možda, biti prinuđeni da ih učine javno dostupnim. Prema dosadašnjem iskustvu, s obzirom da Milošević nije imao idilične odnose ni sa prethodnim sastavom odbora direktora, optužbe  neće ići dalje od Ministarstva, a sve probleme će u državnom preduzeću, kao i do sada će „rješavati“ konsezusom  – odlukom da o njima ne pričaju sa novinarima.

Iz kolašinske TO poručuju da ove zime posjetiocima  neće biti dosadno ni na planini ni u gradu. Mnogo se, kaže za Monitor direktorica Zorica Milašinović vodilo računa o vanpansionskom dijelu ponude. Božićni bazar   već je počeo, a na štandovima je, tvrdi direktorica TO, izuzetno zanimljiva i autentična ponuda.

Ona za januar najavljuje  i Winter Art festival, koji je na kvalitetan način minulih godina upotpunio vanpansionsku ponudu Kolašina tokom zimske sezone. Ta manifestacija trajaće od 10. do 19. februara, a biće otvorena koncertom Verice Čuljković. Organizovaće ga, kao i obično, NVO za promociju mladih talenata, TO, Opština i Centar za kulturu.

„U okviru tog  festivala, nastup Marka Prentića planiran je za 13. januar, a dva dana kasnije, publici će se predstaviti i mladi muzički talenti. Winter Art festival, koji će biti zatvoren koncertom Amire Medunjanin. Tokom ove zime,  dio sadržaja vanpansionske ponude biće  namijenjen poklonicima aktivnog odmora. To će organizovati  pješačke i ture hodanja na krpljama. Kao i do sada TO i Opština, pružiće podršku u organizaciji Sinjavinskog i Bjelasičkog zimskog maratona“, kaže direktorica TO.

Na Žabljaku je dovoljno snijega za skijanje još od polovine sedmice,  a kako kaže direktor TO Stojan Abazović, svi koji se odluče za zimovanje na Durmitoru imaće odlične uslove.   I Žabljačani su radili na obogaćivanju ponude, a od  27. decembra, kada je zvanično otvranje sezone, sve staze skijališta Savin kuk biće u funkciji,  najavljuje Abazović za Monitor.

„Sve je već spremno, staze su utabane.  Na dan  otvaranja sezone biće besplatan ski pass za sve posjetioce, a zatim naše goste čeka bogat dvodnevni program.  Na dan otvaranja  imaćemo i manifestaciju na kojoj ćemo promovisati durmitorske proizvode, kao i DJ ŽURKU. U subotu, u 20 sati,  je koncert grupe Valentino. Nadam se da će predstojeći vikend značiti i  početak jedne vrlo uspješne sezone“, kazao je direktor TO za Monitor.

Na Žabljaku i ove zime biće instalirano klizalište, koje će ubuduće biti u vlasništvu Opštine. To će obzbijediti, kaže Abazović, da klizalište postane stalni dio žabljačke zimske, ali i ljetnje turističke sezone,  jer će se tokom ljeta koristiti  kao rolarište. Još jedna od noviteta je i turno kamp, koji će  biti u katunu Lovice, a turistima će, prvi put, nuditi organizovane ture turno skijanja.

Prošla zimska turistička sezona bez i jednog dana skijanja, pričinila je višemilonske gubitke turističkoj privredi sjevera Crne Gore.  Sezona  koja je u toku, ukoliko snijeg ne „izda“ očekivanja, mogla bi  na neki način nadomjestiti dio izgubljenog.  No, činjenica da državno preduzeće SCG, tokom cijelog ljeta  nije uspjelo da „ustabili“ jedan stub žičare,  pokazuje da su u državnoj  kompaniji jedino  stabilne loše navike i sukobi. Ali i sklonost da se svi zajedno brižljivo odnose prema interesima komšijskog privatnog skijališta.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo