Bivši poslanik iz Berana profesor Vukoman Femić pokušava da formira udruženje žiranata u ovom gradu. Prevarenih, podrazumijeva se. Za sada mu to ne polazi za rukom. Udruženje i danas djeluje neformalno, a on je neformalni predsjednik. Pokušao je prije izvjesnog vremena s grupom kolega i da organizuje protestni skup. Opet nije uspjelo, uzimajući u obzir manji broj prisutnih, što apsolutno ne odgovara nezadovoljstvu koje je iz dana u dan sve evidentnije u velikoj žirantskoj masi.

Femić smatra da je strah i ovdje presudan, a da je pokušaj okupljanja perfidno preduprijeđen.

STRAH OD OTKAZA: „Ljudi vide da je u ovo uključen još neko iz sistema – šef računovodstva, direktor, banka. Ako bi žiranti pokrenuli tužbe, doveli bi u pitanje i te ljude, a onda imaju strah da im se ne uzvrati otkazom”, priča Femić za Monitor.

Podaci nijesu za veselje. Najmanje dvije hiljade građana Berana, protivno svojoj volji, vraća tuđe kreditne obaveze. U ovom gradu prema zvaničnoj statistici ima šest hiljada i stotinu zaposlenih. To bi značilo da je svaki treći – prevareni žirant. Femić je jedan od njih. O mehanizmima kreditnih prevara silom prilika dosta je naučio.

„Postoje tri grupe žiranata. Prva, koji su svjesno potpisali prijateljima, kolegama, poznanicima. Druga, koji su potpisali za jednu sumu, a ispala je druga, mnogo veća. I treća grupa žiranata su oni koji uopšte nijesu ništa potpisali, već su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni i falsifikovani u bankama”, objašnjava Femić.

Prevare su u nekim slučajevima dostigle cifre od kojih „boli glava”. Tako je jedan bivši radnik državnih institucija na račun svojih kolega podigao više od dvjesta hiljada eura kredita, koje sada drugi vraćaju. Ovakvih slučajeva, koji nijesu stigli do suda, u Beranama je makar još dva-tri. Onim ‘sitnijim’, do deset-dvadeset hiljada, broja se ne zna.

Jedan od posljednjih drastičnih primjera, zabilježen u Pljevljima, imao je sudski epilog. Nezaposleni mesar Zijad Coković u Osnovnom sudu u tom gradu osuđen je na tri godine zatvora zbog krivičnih djela prevare i falsifikovanja isprava. Coković je prevario na desetine građana Pljevalja, falsifikujući njihove potpise i podižući kredite. Šta je uradio s tolikim novcem – ne zna se, ali je poznato da sada bezbrižno živi u Sarajevu. Sudski eksperti utvrdili su da je Zijad, na ovaj način, stekao najmanje 135.000 eura, mada se u slobodnim procjenama tvrdi da je u džep stavio čitavih 400 hiljada.

Prema podacima Mreže nevladinih organizacija sjevera, i Pljevlja su grad s ogromnim brojem ojađenih žiranata.

STRAŠNA PRIČA: „Najviše ih je među zaposlenima u Rudniku uglja, koji su zbog visine plata dugo bili na cijeni kao žiranti. Pokušali smo da im pomognemo na sudu, ali mali se broj advokata želi upustiti u taj posao, uz obrazloženje da ni sudovi nijesu spremni da donose presude na štetu banaka, odnosno u korist žiranata. Jedina nada je da država preduzme nešto”, kaže za Monitor koordinator Mreže, poznati aktivista nevladinog sektora Milorad Mitrović.

On, međutim, smatra da je ovaj problem jedinstven primjer kriminala na koji je država potpuno indolentna, i ističe slučaj Pljevljaka za koga su sudovi utvrdili da mu je potpis kao žirantu falsifikovan sadam puta za ukupnu sumu od 35 hiljada eura, ali mu je ipak naloženo da vraća novac.

„Ovo je jedna strašna priča, koja se tek otvara. Ljudi su na ivici pucanja. Zovu nas svakodnevno, sa svih strana, od kada se pročulo da prikupljamo podatke. Mislim da će uskoro krenuti inicijativa iz Podgorice za objedinjavanje naših neformalnih društava, i organizovanje jednog udruženja prevarenih žiranata na nivou države”, najavljuje Mitrović.

U Pljevljima, može se doznati iz drugih izvora, najteži dužnici su policajci, koji s prosječnom platom od oko 350 eura, ni uz pomoć čarobnog štapa, ne mogu da vraćaju kredite. Navodno, među policajcima, zbog njihove kolegijalnosti, stvoren je takav krug da bankrot jednoga od njih najčešće znači sunovrat za još nekolicinu.

Slično je i u Beranama, gdje je najviše žiranata koji izmiruju tuđe obaveze u policiji, zdravstvenim ustanovama, posebno Opštoj bolnici, zatim u prosvjeti. Iz tih ustanova je i najviše onih koji su zloupotrijebili povjerenje drugih da bi dobili kredite. Pred bijesom prijatelja, neki su morali da promijene sredinu, a drugi se još slobodno šetaju.

Izvjesnu nadu žirantima, kaže Femić, dala je akcija Maestro, koju je beranska policija sprovela uz konsultacije specijalnog tužioca i Osnovnog državnog tužilaštva.

„Ipak, i u ovoj akciji zaobiđena su neka bitna čvorišta. Ne vidimo među uhapšenima odgovorne iz Centralne banke i vrha Agroinvesta. Dobro je što su obuhvaćeni rukovodioci i referenti, ali nijesu oni samovoljno izdavali dokumentaciju koja se lako može falsifikovati, nego su se samo inteligentno ugradili u sistem pljačke i u građanstvu tražili adekvatne saradnike. Kako je Centralna banka omogućila Agroinvestu da se bavi kreditiranjem, kada je to bila poljoprivredna mikrofondacija?”, pita se Femić.

PREVARE I ZLOUPOTREBE: U ovoj akciji lišeni su slobode Božina Čukić iz Berana, bivši rukovodilac MFI Agroinvest doo Berane, Stanka Zečević iz Berana, bivši kreditni asistent Agroinvesta Berane, Omer Kurtagić iz Rožaja, osnivač i vlasnik Security Guard European Union doo Rožaje, zatim Halil Kurtagić iz Rožaja i Đole Femić iz Bijelog Polja.

Saznanja upućuju na to da su osumnjičeni kao službenici MFI Agroinvest doo Berane i seoski posrednici za istu instituciju, nakon pribavljanja falsifikovane dokumentacije na fizička lica, koji su bili žiranti nosiocima kredita iako se nijesu nalazili u radnom odnosu kod firme Security Guard Europen Union, omogućili podizanje novčanih iznosa na ime kredita u čak 45 slučajeva i pribavljanje protivpravne imovinske koristi u iznosu od 235 hiljada eura.

U beranskoj policiji Monitoru je rečeno da akcija Maestro nije završena, i da će biti ispitano još desetine građana, posebno s područja Rožaja. Istraga će, sva je prilika, biti proširena.

„Poslije ove akcije građani su počeli sami da dolaze i podnose prijave, i za ovaj i za druge pojedinačne slučajeve”, kažu u policiji.

Zbog svega toga, danas je teško naći žiranta. A nije bilo davno kada su se građani na sjeveru radovali invaziji poslovnih banaka. Samo u Beranama otvoreno ih je deset. Kao da bankari nijesu dolazili da prodaju robu po cijenama po kojima, đe je bilo pameti, nije prolazila. Narod navalio, kao za džabe.

„Mislim da nijesu samo ljudi bili pohlepni, nego su tu pohlepu stimulisale banke, s dokumentacijom podložnom prevarama. Da nije bilo raspojasanog kreditiranja, ne bi bilo ni prevara. Banke su te koje su uvukle ljude u pljačku svojih prijatelja i rođaka”, kaže Femić.

Upravo zbog toga on traži da država pozove i banke na odgovornost, kako bi i one preuzele rizik nepouzdanih kredita, a ne samo obični narod. Pogotovo ako se radi o slučajevima prevare. Do sada se, kaže, činilo kako država više vodi brigu o vlasnicima kapitala u bankama nego o građanima koji su postali žrtve pravara proisteklih iz banaka, ili kriminogenih korisnika kredita.

„Kako da mi od svoje države kojoj plaćamo poreze dobijemo pomoć da se izađe iz ovog galimatijasa? Bolje bi bilo da država počne nešto da preduzima, nego da nervozni pojedinci uzimaju pravdu u svoje ruke”, upozorava Femić.

Tinja li pobuna žiranata? Vjeruje se, ipak, da su prije mogući individualni incidenti. Vlast će se, uostalom, pobrinuti. Kao što se već pobrinula da svaki eventualni otpor preduprijedi cijepanjem i usitnjavanjem nezadovoljne mase. Bilo da su u pitanju pokradeni radnici, ili, kao u ovom slučaju, prevareni žiranti. Neko se vjerovatno potrudio i da okupljanje u Beranama ne uspije.

Tufik SOFTIĆ