Privatni preduzetnik iz Berana Radomir Anđić ,,čudnom igrom državnih institucija” doveden je u nezavidnu poslovnu situaciju jer nije u stanju da vraća kredit koji mu je dodijeljen prije sedam godina iz Investiciono razvojnog fonda.
On kaže da mu je država s jedne strane velikodušno izašla u susret da proširi proizvodnju, ali da mu je s druge strane onemogućen pristup državnoj sirovini. Zbog toga njegove mašine i nova oprema stoje neuposleni i kupe prašinu u krugu moderne fabrike za preradu drveta u beranskom naselju Donje Luge.
„Imao sam velike nade kada mi je država 2010. godine odobrila kredit od pedeset hiljada eura. Vjerovao sam da će mi taj, u to vrijeme povoljni kredit, otvoriti vrata za dobijanje sirovine i pokretanje posla”, kaže Anđić.
Tako, nažalost, nije bilo pa Radomir danas ne može da se načudi kako je izigran i dovoden u probleme.
„Odgovorno tvrdim da za deset proteklih godina nijesam dobio ni jedan kubni metar iz državnih šuma”, dodaje Anđić.
Ovaj čovjek zato s pravom postavlja pitanje zašto mu je država odobrila kredit ako mu uskraćuje sirovinu i tako ne dopušta da pokrene mašine.
„Sada imamo veliki problem i ja i država. Ja kredit ne vraćam, oni ne mogu da se naplate. Možda bi mogli i da aktiviraju hipoteku na dio fabrike koji je založen, ali niti bih ja to dozvolio da se to uradi na miran način, niti bi oni imali koristi od toga”, objašnjava Anđić.
Ovaj preduzetnik najslikovitiji je primjer pozicije najvećeg broja privatnih drvoprerađivača iz Berana koji nemaju sirovinu i ne mogu da rade. Od njih tridesetak, pristup državnim šumama, vjerovali ili ne, imaju samo četiri privilegovana.
„Nas više od dvadeset možemo samo da gledamo u šume. Pristup nam ne daju, kao da nijesmo državljani Crne Gore. Daju samo svojim privilegovanim privatnicima, koji su im dobri sponozori kada im zatreba para. Tu se okreću milioni bez papira. Tu nema popisa”, kaže Anđić.
Država je povlašćenim koncesionarima izdala koncesije na sedam godina, one su istekle 2014. ali jedan mali broj koncesionara i dalje gazduje beranskim i crnogorskim šumama, dok najveći dio njih nema sirovine ni za najosnovniju djelatnost i osuđen je na propast.
Oni su, ako žele uopšte da rade, prinuđeni da kupuju drvnu građu po sedamdeset eura po kubiku. Apsurdno je, ali nerijetko od onih koji su je od države dobili po petnaest.
Umjesto da obnovi konkurs i ravnopravno i pod jednakim uslovima omogući pristup sirovini svim fabrikama za preradu drveta, država omogućava odabranim i privilegovaim privatnicima da produžavaju zakup iz godine u godinu.
,,Da budemo pošteni pa da kažemo da je situacija u drugim gradovima znatno bolja i da se nešto promijenilo. Uzmimo za primjer Rožaje. Tamo ima sedamedset privatnih fabrika, i svima je dato dovoljno da mogu da rade. Ali, jasno je da je to zbog toga što su i direktor Vladinog direktorata, kao i direktor Uprave za šume iz tog grada. Oni neće dozvoliti pobune u svojih gradovima”, kaže Anđić.
Beranski vlasnici fabrika drveta okupili su se u novom udruženju drvoprerađivača i zaštite životne sredine, pokušavajući da se kroz institucije sistema izbore s nepravdom s kojom su suočeni.
,,Ne znam zašto je samo Berane ostalo s ovim neriješenim problemom. Možda Vlada zaobilazi Berane zbog toga što je opoziciona opština. Naša lokalna uprava morala bi se više založiti za nas. Samo ja, kad bih imao sirovinu, mogao bih zaposliti trideset do pedeset radnika. Svi ostali neka zaposle po desetak, i to bi za Berane bilo više nego značajno”, objašnjava Anđić.
Udruženi drvoprerađivači iz Berana uputili su zbog svega pismo Vrhovnom državnom tužiocu, smatrajući da se procedura dodjele koncesija ne sprovodi u skladu sa zakonom i da opravdano sumnjaju da cijeli postupak prate koruptivne radnje.
Drvoprerađivači smatraju da je čitav posao dodjele koncesija praćen brojnim nepravilnostima i da bi bilo potrebno da se s tim upoznaju i međunarodne organizacije.
,,Dovoljno je da provedete samo jedan dan u nekoj kafani s pogledom na magistralni put od Plava prema prema Kosovu i Albaniji. Šleperi natovareni oblovinom i dalje bez problema prelaze granicu i sirovina odlazi iz naše države. Najčešće za Prištinu, Tiranu i Drač”, kaže Anđić.
Kada je Monitor prije nekoliko godina pokušavao da otvori ovu temu i ukaže na nezakonitosti u gazdovanju šumskim blagom na sjeveru i mahinacijama s koncesijama, naišao je na zid ćutanja.
Anđić smatra da je sada situacija drugačija i da su svi odreda spremni da svjedoče o tome da privilegovani i povlašćeni drvoprerađivači, mahom članovi i finansijeri vladajućih partija, prije svega Demokratske partije socijalista, dobijaju kubik drveta na panju po cijeni i od osam eura, dok je cijena kubika oblovine na Kosovu od sto, do sto dvadeset eura.
Ljudi iz drvoprerađivačke branše objašnjavaju da u Crnoj Gori zbog toga nema finalne proizvodnje, ali da zato čitava drvna industrija na Kosovu i Albaniji počiva na sirovini iz Crne Gore.
Oni su još tada upozoravali da državljani Kosova i Albanije dolaze u Crnu Goru i nude da kupe preduzeća koja imaju koncesije, dok za cijenu ne pitaju.
„Kada se radi o Albaniji, to je vjerovatno zbog toga što je tamo zabranjena sječa šume. Oni zato dolaze u Crnu Goru i odvoze nam čak i ogrijevno drvo”, navodi Anđić.
Predsjednici skoro svih sjevernih opština ranije su u više navrata saopštavali kako se kolač od šuma neskladno dijeli, i da neprimjereno malo pripada opštinama na čijim se teritorijama šume nalaze. Oni su ukazivali na to da šumskim blagom treba da se upravlja na sjeveru, kao što se morskim dobrom upravlja na jugu.
Centralne vlasti su, ipak, do sada odbijale da se odreknu ovog izvora prihoda koji je ujedno i izvor manipulacija, posebno u toku izbornih procesa i kampanji.
Privilegovani koncesionari samo čekaju da okopni snijeg pa da s teškom mehanizacijom krenu šumama u pohode. Ne računaju jedino s tim da će se pobuniti ne samo preduzetnici koji nemaju državne privilegije, već ni mještani seoskih područja na sjeveru. Zapravo računaju da kod nas kap ne može preliti čašu.
Tufik SOFTIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice