Ministar zdravlja Crne Gore Miodrag Radunović nikako da prizna da crnogorsko zdravstvo odavno napadaju razne boljke, među kojima je, prema mnogim istraživanjima, i korupcija. Do njega ne stižu ni žalopojke pacijenata da, recimo, mjesecima moraju da čekaju na specijalističke preglede ili da u apotekama često nema ni zamjenine zamjene pojedinih ljekova.
Mjesecima se čeka i na razna snimanja u Kliničkom centru Crne Gore. Razlog, čemu je posvećen i dio ovog priloga, je teško shvatljiv: tender za nabavku RTG filmova, ni osam mjeseci nakon što je prvi put raspisan, još nije realizovan. Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki usvojila je žalbu podgoričke firme Montemedicom i poništila odluku Fonda zdravstvenog osiguranja o izboru najpovoljnije ponude za nabavku tih filmova i potrošnog materijala za zdravstvene ustanove na tenderu raspisanom u novembru prošle godine.
Javna je tajna da tendere za nabavku medicinskih sredstava prate razne nepravilnosti i protekcionizam, a za to su posebno zaslužni Fond zdravstva i Ministarstvo zdravlja.
„Tender, kao pravična utakmica, je obesmišljen. Oni koji nisu na listi izabranih nemaju nikakvu šansu. Na tenderu je pobjednik unaprijed privilegovana firma. Ostali učesnici, pa i kad nude povoljniju cijenu i ostale uslove, diskvalifikuju se. Ne pomažu im ni žalbe sa relevantnim dokazima Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, kaže Angelina Vuković, izvršna direktorica podgoričke kompanije Osmi red – D, koja se skoro dvadeset godina bavi prodajom medicinske opreme.
U Crnoj Gori ima blizu trideset veledrogerija registrovanih za nabavku ljekova i medicinskih sredstava. Previše? Za one koji vole statističke podatke – Crna Gora ima dvadeset dvije firme registrovane za izvoz oružja.
Vrijednost godišnjih nabavki standardnog potrošnog medicinskog materijala dostiže po nekoliko miliona eura. Velika suma i još veća šansa da privelegovani dobro zarade. A da se često lovi u mutnom, svjedoče brojni primjeri.
Trenutno je aktuelna istraga Uprave policije o prošlogodišnjem postupku nabavke rentgenskih i ultrazvučnih aparata u aranžmanu Ministarstva zdravlja zbog sumnje da je tender namješten. Ugovor je vrijedan 440.000 eura, a posao je finansiran kreditima Svjetske banke.
Javni oglasi za nabavke medicinske opreme i aparata raspisuju se svake godine. Dio raspisuju zdravstvene ustanove, a dio, u njihovo ime, Fond za zdravstvo. Fond je izmjenom Zakona o javnim nabavkama preuzeo ulogu nabavljača i ima glavnu riječ u donošenju odluka o nabavkama. Takva praksa nepoznata je u razvijenim zemljama. Fondovi nabavljaju pomagala za pacijente i ne bave se nabavkama za zdravstvene ustanove.
„Kad već Fond zdravstva raspisuje tendere, zašto to ne radi pravovremeno? Za tender se najčešće čeka posljednji momenat i najveći broj tendera raspisuje se u julu i avgustu. Da li slučajno baš kada su godišnji odmori? Zašto ne postoji planski kalendar nabavki po kojem bi se novi ugovori potpisivali čim isteknu tekući”, javno pita Angelina Vuković.
Ona kaže da pojedine protekcionisane firme dobijaju specifikacije prije oficijelne objave tendera za nabavku medicinske opreme.
Isti je slučaj i sa deficitarnim ljekovima. Do nestašice ljekova ne dolazi zbog nedostaka u Zakonu o javnim nabavkama, iako bi se on mogao poboljšati, nego zato što se na vrijeme ne raspisuju tenderi. Sve to plaćaju nedužni građani.
Iskustva kompanije Osmi red – D su vrlo ilustrativna.
Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki usvojila je žalbu te kompanije i poništila odluku Fonda zdravstva od početka februara 2011. godine o izboru najpovoljnije ponude za nabavku laboratorijskog potrošnog materijala i testova za Klinički centar Crne Gore, Dom zdravlja Podgorica, Opštu bolnicu Nikšić i Dom zdravlja Nikšić.
U ovoj priči posebno je zanimljiv slučaj podgoričke firme Urion.
Prije tri godine Osmi red – D obratio se Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva i Agenciji za lijekove i medicinska sredstva da provjere da li Urion ima zakonom propisan stručni kadar da se bavi prometom medicinskih sredstava i proizvoda, odnosno da li ispunjava uslove za učestvovanje na tenderima. Osmi red – D je navedenim adresama predočio relevantne dokaze da Urion nema pravno valjano rješenje Ministarstva zdravlja, izdato 18. avgusta 2006. godine, niti zakonom propisani stručni kadar za učestvovanje na tenderima za snabdijevanje zdravstvenom opremom, a pet godina pobjeđuje na svim najvećim tenderima.
Ministarstvo zdravlja nije se udostojilo da odgovori kompaniji Osmi red – D ni na jedno od šest obraćanja.
„Bilo je očigledno da se radi o protekcionisanoj firmi. Takođe, navedena firma je imala privilegije prilikom naplate, a određene nabavke velike vrijednosti koje je na tenderima dobijao Urion obavljane su bez tenderskih procedura i posebnih saglasnosti”, tvrdi Vuković.
Prema izvodima iz registra Privrednog suda, Urion d.o.o. Podgorica 2003. zapošljavao je samo direktora Milana Ćukovića, a tek 2008. godine imao je šest zaposlenih.
Urion je i ranije prozivan zbog favorizovanja na tenderima.
Povodom odluka Opšte bolnice Berane iz 2008. godine da firma Urion bude prvorangirana na deset od jedanaest poziva za nabavku roba, medicinskih aparata i opreme, NVO MANS je Direkciji za javne nabavke podnio prijavu da ispita zakonitost postupka i da li je odgovorna osoba beranske bolnice svjesno prekršila zakon da bi za sebe ili treće lice pribavila imovinsku korist. Direkcija nikad nije odgovorila na ovu prijavu.
Iste godina Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki poništava postupak za nabavku dijagnostičke opreme za potrebe zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori vrijedne 6.705.000 eura, po žalbi firme Montemedicom. Fond zdravstva odbija odluku državne komisije o poništavanju postupka i kao prvorangiranu za tri pozicije bira firmu Urion, koja je poslala ponudu za opremu i servis vrijednosti 4.625.000 eura.
U izvještaju Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, koja je ispitivala odluku jednog naručioca od 8. marta ove godine o izboru najpovoljnije ponude, navodi se da Urion ima šifru djelatnosti 7112- Inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje!
Iz Fonda zdravstva, kako je u maju 2010. godine pisao i Monitor, negirane su optužbe kompanije Osmi red – D da se tenderi namještaju. Čak se i uštedi zahvaljujući centralizovanim javnim nabavkama, saopšteno je iz Fonda.
Tada je i firma Urion odbacila tvrdnje da je favorizuje Fond zdravstva u svojim nabavkama.
Prije tri godine digla se prašina oko tendera za izradu softverskog rješenja integralnog bolničkog informacionog sistema Kliničkog centra Crne Gore. Fond za zdravstvo planirao je da za taj posao utroši 2,5 miliona eura, ali Fond je na kraju poništio tender zbog velikog broja žalbi zainteresovanih kompanija. „Prestala potreba za predmetom javne nabavke”- obrazložio je Fond. Ostalo je nejasno kako je to Kliničkom centru prvo bio potreban taj softver, a onda je, nakon svega nekoliko mjeseci, za njim prestala potreba.
„Svim kompanijama koje se bave nabavkom opreme i medicinskih sredstava treba garantovati ravnopravnost i spriječiti nepoštovanje zakona. To je i jedini cilj naših brojnih javnih reagovanja i obraćanja nadležnim državnim tijelima proteklih godina”, kaže Vuković.
Zbog namještanja tendera za nabavku medicinske opreme i materijala država trpi štete koje dostižu milione eura. Zloupotrebom Zakona o javnim nabavkama, u zdravstvu buja i korupcija. Na nju često upozoravaju i iz Evropske unije. Zato nije čudno što pominjanje zdravstva u Crnoj Gori prvo asocira na – korupciju.
Veseljko KOPRIVICA
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice