MONITORING
Po zakonu sile
Izbori će, dakle, s prvim danima proljeća. Sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će biti razmatran vladin Predlog odluke o skraćenju mandata važećeg parlamenta, biće održana 21. januara. Prema dogovoru iz vremena donošenja Ustava, izbori su trebali biti krajem ove godine. Vlada je sad objasnila da nam prijevremeni izbori trebaju još prije zato što se pred Crnom Gorom nalaze „brojne i veo ma značajne obaveze koje proizilaze iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji“. Vlast, kako se tumači, žuri na izbore jer želi da obezbijedi još jedan četvorogodišnji mandat, prije nego građani počnu da osjećaju posljedice ekonomske krize.
I pretodni izbori održani su prije nego što se očekivalo. Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović tada se silno konsultovao sa opozicijom i izbore raspisao kad je njegovoj partiji odgovaralo. Posljednji parlamentarni izbori održani su 10. septembra 2006, manje od četiri mjeseca poslije referen duma, odmah nakon godišnjih odmora. Biran je 81 poslanik. Koalicija „Za evropsku Crnu Goru – Milo Đukanović – DPS-SDP“ osvojila je 41 poslanički mandat.
Na predsjedničkim izborima 6. aprila 2008. kandidat vladajuće partije Filip Vujanović pobijedio je u prvom krugu. Na lokalnim izborima u Kotoru, u novembu prošle godine, Demokrat ska partija socijalista osvojila je najviše odborničkih mandata i sa Liberalnom partijom formirala opštinsku vlast.
U crnogorskoj opoziciji su – opti misti. U PZP-u smatraju da se DPS-u „panično žuri na izbore, jer su svjesni kakve su posledice nji hove ekonomske politike i svega što su radili, naročito u prethodne dvije godine”. Iako je PZP nedavno napustio potpredsjednik Goran Batrićević i govorilo se o ozbiljnim podjelama, u toj stranci tvrde da prolaze „proces organizacione konsolidacije i ka drovske obnove“, te da će već krajem februara biti poptuno spremni za izbornu trku. 
Predsjednik PZP-a Nebojša Medojević je kazao da bi ,,vlast morala da zna da će opozicija insistirati na tome da zauzme što jedinstveniji stav oko izbornih poslova”.
,,Nemamo izborno zakonodavstvo, nijesmo usvojili nove izborne zakone konsenzusom, kako je to bila dobra praksa, tako da je PZP spreman da otvori priču sa svim parlamentarnim strankama oko uslova pod kojima će se organizovati izbori, ali sigurno neće pristajati na ucjene”, rekao je Medoje vić. Prema njegovim riječima, predstoji period intenzivne komunikacije opozi cionih parlamentarnih stranaka.
Uprkos problemima oko ujedi njavanja Srpske liste i drugih srpskih partija, i u Srpskoj narodnoj stranci su – spremni. ,,Što se SNS-a, ili preciznije, nove – ujedinjene stranke tiče, mi ćemo biti spremni za te izbore. Radeći svakodnevno na transformaciji SNS-a i ujedinjenju, mi se praktično i pripremamo za izbore”, rekao je potpredsjednik SNS-a Slaven Radunović.
Iz Socijalističke narodne partije, nakon što su se dugo pozivali na par tijsku odluku o samostalnom nastupu na izborima, sad ukazuju da DPS-u i SDP-u treba pripremiti „zajednički i koordinisani politički odgovor“. Bivši predsjednik SNP-a Predrag Bulatović objasnio je kako se zalaže za utvrđivanje optimalnog modela ukrupnjavanja opozicije, bez mogućnosti rasipanja glasova i sa izbornim programom koji će ostvariti značajan sinergetski efekat.
„Kakav će model biti, to treba da bude stvar analize i dogovora unutar opozicije, bez sujeta, ličnih ambicija, a po sebno bez sitne ili krupne stranačke računice. Niko ko politički vri jedi ne smije biti isključen iz toga, treba biti otvoren i za vanstranačke ličnosti u tom jedin stvenom opozicionom bloku“, kazao je Bulatović. Predsjednik te partije Srđan Milić rekao je da bi mogla biti preispitana odluka o samostalnom nastupu na izborima.
U Socijalističkoj narodnoj partiji tvrde da će vladajuća koalicija napraviti pravni haos u državi ukoliko raspiše izbore po aktuelnom Zakonu o izboru odbornika i poslanika. SNP je ranije Ustavnom sudu podnijela incijativu za ocjenu usklađenosti izbornog zakona sa Ustavom, konstatujući da je još 21. aprila 2008. godine istekao rok za njegovo usklađivanje sa najvišim pravnim aktom.
Prema važećem zakonu, na primjer, pravo glasa imaju svi građani Crne Gore, a po Usta vu samo državljani koji ima ju prebivalište u Crnoj Gori. Ustav predviđa zagarantovane posla ničke mandate manjinskim narodima, čega u izbornom zakonu nema.
Istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori Aleksandar Zekovićpozvao je predsjednika Vujanovića da pokrene društveni dijalog o legi timnosti i posljedicama raspisivanja prijevremenih izbora, posebno u kon tekstu političke reprezentacije manjina. „Parlamentarna radna grupa formirana za reformu izbornog zakonoda stva pokazala je profesionalnu neozbiljnost i neodgovornost i samo potvrdila stanje političke kulture u Crnoj Gori“, precizirao je on. Zeković je kazao da je još aktuelno pitanje da li izborni zakon i dalje važi.
Prema riječima potpredsjed nika SNP-a, Nevena Gošovića.vladajuća koalicija je u prošloj go dini opstruirala rad višestranačke radne grupe koja je bila zadužena za izmjenu izbornog zakonodavstva. Po njegovom mišljenju, to nije slučajno. „Očigledno u Demokratskoj partiji socijalista nijesu pronašli rješenje na koji način obezbijediti Ustavom za garantovanu autentičnu zastupljenost manjinskih naroda u Skupštini, a da pri tom zadrži povoljnosti koje im omogućava postojeći zakon“.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Miodrag Vuković rastumačio je situaciju: „Tačno je da Zakon nije usklađen sa Ustavom, ali, u formalnom smislu, to se može riješiti i time što će se produžiti rokovi u ustavnom zakonu. I ustavni rokovi vezani za pitanje crnogorskog državljanstva su prošli. Pa, ima li sankcija. To su bili i ostali rokovi koji sugerišu, a ne koji sankcionišu“.
Vuković je objasnio da njegova partija nije sama mogla donijeti novi zakon, jer je za njegovo usva janje potrebna dvotrećinska većina. On je nazvao besmislicom poziv SNP-a da se parlamentarna radna grupa brzo sastane i počne rad na novom izbor nom zakonu. „Ako nijesmo uspjeli da za skoro dvije godine u toj radnoj grupi savladamo pitanje garantovanih mandata, kako misle da to uradimo za dvadesetak dana“.
I predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić smatra da ne postoji „nepremostiva ustavna prepreka da se izbori održe prema važećem zako nodavstvu”. „Ne možete beskonačno odlagati izbore, dok se donese zakon. Tako nešto bi se moglo protumačiti da bježite od izbora zbog nemanja dvije trećine za zakon”. Da bi se mogli napraviti izborni zakoni prihvatljivi za sve i da bi onda za njihovo usvajanje postojala dvotrećinska većina – ovdje se više i ne razmatra.
Iako se neko vrijeme šuškalo o od vojenom izbornom nastupu DPS-a i SDP-a, novine su javile da romansa, ipak, traje. Usaglašava se izborna platforma. Nove radne pobjede se daju naslutiti: put prema sjeveru, put prema Evropi… Kao i svaki put do sad blještava predizborna putovanja po bespuću zasijeniće jad, siromaštvo i nemoć građanina pokornog.
Kosara K. BEGOVIĆ
Komentari
Komentari
Komentari
Komentari
Ima li spasa za Plantaže
ZORAN ĆOĆO BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove
BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže
-
Izdvojeno3 sedmiceOSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
-
Stav1 danIma li spasa za Plantaže
-
INTERVJU4 sedmiceVESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Nema reforme dok se ne odstrane kadrovi pravosudnog kartela
-
INTERVJU4 sedmiceTAMARA SKROZZA, NOVINARKA I UREDNICA U AGENCIJI FONET, DOBITNICA NAGRADE „DUŠAN BOGAVAC-ZA ETIKU I HRABROST“: Danas trpimo „ pritisak bez otisaka prstiju “
-
DRUŠTVO4 sedmiceHAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze
-
Izdvojeno4 sedmiceKORUPCIONAŠKA AFERA MOŽURA NA SUDU U ŠPANIJI: Fersa štiti Đukanovića
-
DRUŠTVO4 sedmiceSLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo
-
DRUŠTVO3 sedmiceANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni zemljom, ni nebom