Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Po starom

Objavljeno prije

na

Najpoznatije crnogorsko ljetovalište, turistička opština Budva sa 17.000 stanovnika ili 12.000 upisanih birača, nastanjenih na površini od 122 kvadratna kilometara, što je čini jednom od najmanjih opština u Crnoj Gori, nesrazmjerno veličini zauzima visok rejting prisutnosti u medijskoj sferi, političkom i javnom životu zemlje. Budva puni novinske stupce finansijskim aferama, političkim i kriminalnim obračunima, vrijednim zemljišnim transakcijama uporedo sa spektakularnim zabavama i gostovanjima poznatih imena svijeta muzike, filma i estrade.

Zahvaljujući prirodnim ljepotama kojima obiluje njena rivijera, Budva je postala stjecište novobogataša, meka bespravne gradnje, ulaganja domaćih i stranih investitora koja po pravilu prate špekulacije sa donošenjem urbanističkih planova i trgovinom nekretnina.

Budva je odabrana kao javna pozornica sa koje će početi obračun države sa korupcijom i kriminalom na visokom nivou i to uoči velikog praznika, katoličkog Božića, 23. decembra prošle godine.

U filmskoj akciji specijalnih jedinica crnogorske policije tog ranog jutra Budva je bila obezglavljena. U aferi Zavala pod optužbom za zloupotrebu službenih ovlašćenja, po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva uhapšen je predsjednik Opštine Rajko Kuljača i potpredsjednik Dragan Marović, brat tadašnjeg potpredsjednika Vlade i vladajuće partije, Svetozara Marovića.

Slobode je lišeno desetak njihovih saradnika među kojima odbornik i republički poslanik DPS-a, Đorđije Pinjatić.

Činilo se, početkom 2011. da će malverzacije sa državnom zemljom i nelegalnom gradnjom biti zaustavljene i procesuirane, da će se pokrenuti odgovornost za propale projekte i loše upravljenje Opštinom koja je zapala u dužničku krizu tešku na desetine miliona eura.

Pokazalo se da je akcija državnog tužilaštva bila prilično obojena politikom i neslaganjima u vrhu DPS-a, zbog čega je, po riječima Svetozara Marovića, u aferi Zavala, on zapravo bio meta.

Korupcionaška afera najvišeg ranga kojom se u protekloj godini bavilo crnogorsko pravosuđe nije dobila epilog. Optuženi se brane sa slobode, a stambeno naselje od tridesetak vila na rtu Zavala u Budvi, uprkos najavama o nastavku radova, krasi ljepoticu Jadrana poput spomenika nelegalnih i propalih rusko-crnogorskih investicija.

Afera Zavala dobila je ubrzo dvojnika, novi proces pod radnim nazivom Zavala II. Državno tužilaštvo otvorilo je istragu u jednoj od najvećih investicija Opštine, tržnom centru TQ Plaza koju je realizovala srpsko-ruska kompanija Trejdjunik. Budvanska opozicija procjenjuje da je u ovom zajedničkom poslu gradska kasa oštećena za desetine miliona eura. Početkom mjeseca velelepni tržni centar svečano je otvoren. Umjesto obećane pozorišne sale, bioskopa, biblioteke i drugih javnih prostora, budvansko društvo postalo je bogatije za neke podrumske prostore, hodnike i garaže ali i stanove za odabrane partijske funkcionere.

Na rasplet čeka i afera Auto Moto u kojoj je pod istragom desetak službenika ove privatne firme zbog optužbe da su prisvojili preko 4.000 m2 opštinskog zemljišta.

Budva je protekle godine bila poprište teškog zločina u kome je ubijen Dragan Bećirović, jedan od suvlasnika poznate i moćne kompanije Bepler i Džejkobson, direktor hotela Avala i poslovni partner članova porodice bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Istragu ovog ubistva obilježila je neobična akcija budvanske policije u kojoj je saslušano nekoliki hiljada građana koji su pozivani po raznim osnovama- zbog podudarnosti krvne grupe sa ubijenim ili zbog korišćenja mobilnih telefona u sitne sate tog jutra. Opsežna istraga, kao i u drugim slučajevima spektakularnih ubistava na pločnicima, plažama, kafićima i restoranima Budve, nije dala rezultate.

Po značaju i dalekosežnim posljedicama izdvaja se odluka o usvajanju izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Budva-Centar, plana visokih interesa pripadnika jakog podgoričkog građevinskog lobija.

Ni serija hapšenja lokalnih funkcionera, ni otvorene istrage u brojnim aferama nisu omele lokalnu upravu da glasovima koalicije DPSDP krajem avgusta ozakoni dopune kontroverznog DUP-a Budva-Centar kojima su dodatno uvećani gabariti i spratnost već planiranih objekata. Izmjenama su urbanizovane i one, prethodno propuštene lokacije, zelene gradske oaze i parkovi i legalizovani nelegalno podignuti objekti. DUP-om Budva-Centar koji je izrađen po modelu grada kula po ugledu na daleki Vankuver, turistička je metropola trajno i bez otpora devastirana.

Budva je prepoznata po divljoj gradnji a odnedavno po divljem planiranju čiji je jedini cilj nasilno ucrtavanje objekata na očuvanim prirodnim resursima čime ovaj grad na dramatičan način mijenja izgled, mediteranski lik, prirodne karakteristike, pejzaže, gustinu naseljenosti i strukturu stanovništva.

Nizovi kula od 10 do 15 spratova planirani su, poput Kineskog zida, duž poznate Slovenske obale, u gradskoj luci, pa čak i na plaži Mogren a da nije zabilježen ni glasić otpora iz vladine Agencije za Morsko dobro, utvrđenja koalicionog partnera SDP, čija je zakonska obaveza da takvu gradnju spriječi.

Proteklu godinu obilježile su i tajne prodaje hotela i spomenika kulture.

Najintrigantnija je bila prodaja luksuzne Vile Montenegro na Svetom Stefanu, vlasništvo biznismena Stanka Subotića Caneta. Mali hotel sa pet zvjezdica i 12 soba poznat po okupljanju političke i poslovne elite iz zemlje i inostranstva uz burne zabave sa učešćem estradnih zvijezda, pazarila je kompanija Manola management Ltd registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Do promjene vlasničkih odnosa pod nerazjašnjenima okolnostima došlo je i u hotelskom kompleksu Avala u kome je iz uprave udaljen Zoran Bećirović Ćoćo, dosadašnji prvi čovjek poznatog hotela, suvlasnik firme Bepler i Džejkobson i lični prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Prodata je i budvanska tvrđava Citadela. Iz ruku biznismena Branka Čupića prešla je u vlasništvo nepoznatog srpskog kupca, skupa sa terasom na kojoj je nakon zemljotresa 1979. izgrađena pozorišna scena za potrebe festivala Grad teatar.

Uspostavljen je model trgovine nekretnina obavijen misterijom u kome se ne zna ni ko je kupac ni po kojoj cijeni, kao ni porijeklo kapitala koji je u opticaju.

Budva je u prošlosti bila inspiracija mnogim umjetnicima koji su je slavili u svojim djelima. I to se promijenilo.

U protekloj godini objavljena su dva književna djela inspirisana agresivnom urbanizacijom Budve, bespoštednim ubijanjem njenog mediteranskog duha, kulture i nasljeđa.

Dragan Radulović i mladi Puro Radosavović u svojim književnim djelima govore o tragičnom tranzicionom posrtanju Budve ne birajući riječi za one koji u svemu učestvuju.

Svoj prvi roman pod nazivom Budva, bagra i blud, Radosavović je posvetio moralnom i urbanom propadanju grada. Radulović u drami naslovljenoj Pejzaž do pakla koja je pravi lament nad Budvom, govori o patnji čovjeka kada shvati da se nasilju građevinske mafije nikako ne može suprotstaviti.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo