Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Po želji Podgorice

Objavljeno prije

na

„U Demokratskoj partiji socijalista u Ulcinju su na slatkim mukama. Sada mogu polako da osmisle listu svojih zahtjeva a, kako stvari stoje, koliko god ona bila dugačka, protivljenja makar sa strane koalicije Zajedno, koju su činile Demokratska unija Albanaca (DUA) i Partija demokratskog prosperiteta (PDP), neće biti”, kaže za Monitor politički analitičar Dritan Abazović.

To je ključno pitanje na političkoj sceni Ulcinja: da li će se nastaviti stara koalicija u novom pakovanju, ili će vrh DPS preokrenuti ćurak i za partnera uzeti partiju s najvećim brojem odbornika u lokalnom parlamentu Novu demokratsku snagu – FORCA Nazifa Cungua.

PARTNERI: Raspoloženje u Podgorici je, bar za sada, da pregovore treba otpočeti sa starim partnerima, prije svega zbog dugogodišnje veoma dobre saradnje DPS i DUA na državnom nivou. Lider DUA Ferhat Dinoša bio je uvijek tu da podrži sve projekte Đukanovićevih socijalista u prethodnih 15 godina, čime je zadobio njihovo veliko povjerenje.

Kao nagradu za to DPS je 2006. godine, na svoju štetu, pomogao Dinošinu stranku stvarajući s njom predizbornu koaliciju Za evropski Ulcinj i praktično joj poklonio mjesto gradonačelnika. Na tu funkciju izabran je visoki funkcioner DUA i tadašnji ministar za prava manjina Gzim Hajdinaga.

Uprkos obećanjima i podršci Vlade, lokalna vlast u Ulcinju pokazala se nesposobnom da kvalitetno rukovodi ovom opštinom s najvećim prirodnim resursima na Crnogorskom primorju i privuče strane investitore. Opština grca u dugovima, ima veliki broj zapošljenih, nema prostornih i posebno detaljnih urbanističkih planova. Grad znatno zaostaje za najbližim okruženjem.

To je podstaklo premijera i lidera DPS-a Mila Đukanovića da na posljednjem predizbornom skupu svoje stranke kaže da bi građani Ulcinja trebali da vide kako se razvijaju Bar ili Bijelo Polje, đe je na vlasti njegova stranka. Ali, lider DPS-a očito je previdio da je njegova stranka bila na vlasti u Ulcinju u prethodnom četvorogodišnjem periodu i da su rezultati te vladavine i njemu i svima drugima dobro poznati.

TEST: Činjenica je da je uticaj kadrova DPS-a u lokalnoj vlasti, kao i SDP-a, u čitavom tom periodu bio neprimjereno mali, pa je drastično padala i njihova podrška u biračkom tijelu. Zato su socijaldemokrati, koji su prije pet mjeseci bili „tas na vagi”, odbili nakon majskih izbora da novu vlast naprave s koalicijom DUA i DPS (koje su imale predizborni savez) te s PDP.

Svjesni da samo samostalnim nastupom na izborima mogu homogenizovati svoje aktiviste i simpatizere, te doći u poziciju da od njih presudno zavisi postizborna kombinatorika, Đukanovićevi su, ohrabreni podrškom centrale, odlučili da učine taj korak.

Procjene i izvještaji s terena ukazivali su da DPS veoma loše stoji u Ulcinju. No, vrh stranke nije sebi mogao dozvoliti luksuz i pustiti da se DPS osramoti u najjužnijoj opštini. Za predsjednika Izbornog štaba određen je Milo Đukanović, njegovi članovi bili su vicepremijer i koordinator te partije za Ulcinj Svetozar Marović, potpredsjednik Skupštine i stranke Željko Šturanović, ministri Branimir Gvozdenović i Predrag Nenezić i predsjednik Opštinskog odbora u Ulcinju Ljuiđ-Ljubo Škrelja.

Uz maksimalan angažman svih partijskih i državnih struktura došao je i rezultat. DPS je osvojio sedam mandata i sada može da diktira uslove za postizbornu koaliciju. Oni, koliko se vidi, neće biti laki za koaliciju DUA-PDP. Za početak DPS će željeti mjesto predsjednika Skupštine opštine, znatno više sekretara i direktora javnih preduzeća, čiji je osnivač lokalna samouprava, nego u dosadašnjem četvorogodišnjem periodu, a nakon što za godinu dana istekne mandat trenutnom gradonačelniku i mjesto predsjednika opštine. Ta stranka će, kako su najavili njeni funkcioneri, insistirati i na raščišćavanju stanja u Sekretarijatu za budžet i finansije. Te „gorke pilule” neće lako progutati dosadašnji najviši opštinski funkcioneri u Ulcinju, pa se narednih dana i sedmica mogu očekivati naporni i neizvjesni pregovori vrhova ovih dviju stranaka.

IŠČEKIVANJE: Ishod pregovora će isčekivati čelnici FORCE, koji imaju uvjeravanja da se pregovori s DUA-PDP neće okončati a da se i s njima ne razgovara. U FORCI tvrde da Ulcinju treba nova vlast, jer će se u suprotnom nastaviti propadanje. „Ulcinju je potrebna stabilna vlast i profesionalna uprava kako bi se iskoristile njegove ogromne mogućnosti razvoja”, kaže lider te stranke s najvećim brojem odbornika u opštinskom parlamentu.

Cungu priželjkuje da FORCA napravi koaliciju sa DPS, a kao partner u tom savezu našla bi se i SDP. Te tri partije u Skupštini opštine imaju 20 od ukupno 33 odbornika.

Iako je, nezvanično, većina članova Opštinskog odbora DPS-a za koaliciju s FORCOM, konačna odluka je, ipak, u rukama Predsjedništva te partije i njenog lidera. Od Đukanovićeve procjene zavisi da li će u Ulcinju duvati neki novi vjetrovi ili će se nastaviti dvodecenijski slobodan pad ovoga grada.

Zvaničnicima u Podgorici mnogo se ne žuri. Oni mjere i premjeravaju koja je varijanta za njih najbolja. Veliko iščekivanje je među stanovnicima Ulcinja, posebno u njegovom urbanom dijelu đe je FORCA dobila više glasova od DPS-a, DUA i PDP zajedno.

Čudni život

„Zaista je život ponekad čudan”, kaže Dritan Abazović i to potkrjepljuje činjenicom da Demokratski savez (DS) Mehmeta Bardhija, najstarija politička grupacija Albanaca u Crnoj Gori, na ovim izborima nije dobio nijednog odbornika u ulcinjskoj Skupštini iako ima poslanika u crnogorskom parlamentu. Nakon izbora 1990. godine DS je imao čak 22 odbornika. Fijasko su doživjele još neke manje stranke (ukupno je na glasačkom listiću bilo devet lista), koje su naprosto isisane od većih partija. Ove izbore, kako primjećuje Abazović, obilježili su pritisci na birače i na medije. „Prije, kao i na sam dan izbora, korišćena su nedozvoljena sredstva kako bi se dobili glasovi, što znači da smo ponovo pali na ispitu demokratske zrelosti”, smatra ovaj analitičar.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo