Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PO ČEMU ĆEMO PAMTITI 2022.: Poskupljenja, hapšenja i vlast odmetnuta od Ustava  

Objavljeno prije

na

U 2022. pale su dvije vlade, povećane su plate ali još više cijene, hapšeni su nekad nedodirljivi čelnici pravosuđa, a političari su se odmetnuli i građanima jasno pokazali da za njih Ustav i zakoni ne važe. U Novu ulazimo sa većom krizom i neizvjesnošću nego kada smo čekali ovu. Samo korone nema

 

Pronalazak pola tone kokaina u magacinima Volija bila je prva velika vijest nakon novogodišnjih praznika. Pošiljka je u Luku Bar uplovila 2. januara, a onda su je policija i tužilaštvo nadgledali, sve dok je u magacinima Volija nijesu našli radnici i prijavili im sumnjivi paket. Odgovrnih nije bilo.

Drugi bijeli prah – brašno, poskupilo je početkom januara, pa su pekari najavili povećanje cijena i do 15 odsto. To je bilo peto poskupljenje u posljednjih pola godine.

Pri kraju januara tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je odluku da uskrati podršku ekspertskoj Vladi i pozvao  poslanike da podrže formiranje njegove manjinske Vlade bez DF-a i DPS-a. Inicijativu za smjenu Vlade podnijeli su lista Crno na bijelo sa većim dijelom opozicije (nekompletan DPS) Iz URA-e su se zaklinjali da ne vraćaju DPS na vlast.

Uslijedili su protesti na ulicama crnogorskih gradova. Branili su Vladu. Još uvijek su vladale antikovid mjere kojima je bilo zabranjeno okupljanje na zatvorenim i otvorenim javnim površinama, ali to nije smetalo pojedinim ministrima iz tadašnje Vlade da u samoodbrani krše mjere koje su sami propisali.

U sjenci politike, ostale su informacije da je tokom 11 mjeseci 2021. Monstat detektovao bijelu kugu u 20 od (tada)24 opštine u Crnoj Gori.  Da aerozagađenje ugrožava zdravlje više od polovine građana ekološke države, te da je 20 doktora nauka i preko 350 magistara bez posla. Za njih po dubini nije bilo mjesta.

Isplata uvećanih zarada obračunatih po programu Evropa sad počela je u februaru. Minimalna plata od januara 2022. godine iznosi 450 umjesto 250 eura.

Prve sedmice februara smijenjena je Vlada Zdravka Krivokapića, a nakon toga i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. Proteste su onda organizovali i Demokrate tražeći vanredne parlamentarne izbore. Mandatar Abazović najavljivao je da će nova Vlada ubrzati EU integracije i borbu protiv kriminala, odblokirati pravosuđe i da ima podršku zapadnih partnera. Podršku DPS-a nije pominjao.

Rat u Ukrajini vratio je Mila Đukanovića u poziciju faktora stabilnosti i zapadnog partnera od povjerenja. U tome mu je pomogla aktuelna vlast  podijeljenim stavovima o ruskoj agresiji i sankcijama protiv nje. Političarima iz svoje orbite pomogao je i mitropolit SPC-a Joanikije tvrdnjom da je „Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina“. U tom trenutku je svaki 15 stanovnik Ukrajine već napustio domovinu.

Saznali smo da iz Slobodne carinske zone u Luci Bar, tokom januara, neko nesmetano krade cigarete, čak 11.000 paketa cigareta bez akcizne marke. Krađa je otkrivena 8. februara i suspendovano je sedam carinika.

Početkom februara SDP i stara garda LS, uz glasove Demokrata i URA-e, formirali su vlast na Cetinju. DPS je nakon 17 godina vladanja u Prijestonici otišao u opoziciju. To je bio nastavak serije izbornih poraza i potvrda nedostatka postizbornog koalicionog potencijala DPS-a.

Milivoje Katnić otišao je u penziju.

Dočekali smo i mart bez nove Vlade. Odlazeća je izbjegavala da se pridruži sankcijama UN i EU prema Rusiji. Đukanović je predstavljao Crnu Goru na samitu NATO-a primajući čestitke na odabiru ,,prave strane istorije”. Krivokapićevoj Vladi bili su sprešniji izbori u Beranama, gdje su premijer i ministri odlazili svako malo.

U martu su izbili požari u kolašinskom kraju. Ponovo, vatrogasci se protiv stihije bore bez adekvatne opreme i pomoći iz vazduha. Slična situacija ponovila se i tokom ljetnjih mjeseci od Boke do sjevera. Nadležni su slijegali ramenima i čekali kišu.

Krajem marta, Tužilački savjet je izabrao dugogodišnjeg sudiju podgoričkog Višeg suda Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca.

Početkom aprila Libertas press objavljuje transkripte razgovora preko SKY aplikacije pristigle iz Europola. Prema njima, sin Vesne Medenice bavio se krijumčarenjem cigareta i trgovao drogom. ,,Moramo početi da grabimo za nas”, piše Medenica policajcu Darku Laloviću. Hvališe se poslovima sa drogom i duvanom, šalje slike sa oružjem, završava poslove kriminalcima, i ističe zaštitu majke – doskorašnje predsjednice Vrhovnog suda. Vesna Medenica i njen sin demantuju navode o kriminalnim aktivnostima.

Drama sa navodnim bombama u školama počela je u aprilu i traje do danas. Prve informacije su glasile da dolaze od ruskih ekstremista. Sad je aktuelan mlađi maloljetnik iz Češke.

U aprilu nas je iznenadila vijest da se Svetozar Marović našao na Crnoj listi američke administracije. Marović se oglasio porukom „Nijesam nedostupan pravdi, nego se liječim od nepravde”. Pokradene milione nije pominjao.

U aprilu je uhapšena dvodecenijska vladarka crnogorskog pravosuđa Vesna Medenica. Na teret joj se stavlja stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj. U oktobru je podignuta optužnica protiv nje i njenog sina. Medenici je krajem novembra ukinut pritvor, a tužilaštvo je podnijelo žalbu na tu odluku.

Nakon dvomjesečnih pregovora, krajem aprila je formirana manjinska 43. Vlada. Umjesto eksperata dobili smo političke lidere i njihove saradnike, a umjesto ,,crkvenih” po dubini DPS kadrove. Saznalo se i da su službenici policije Petar Lazović, sin bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, i Ljubo Milović, članovi kavačkog klana. Libertas je objavio da je Europol još u junu 2021. dostavio transkripte razgovora dvojice policajaca sa vođom klana Radojem Zvicerom, zatim Veljkom Belivukom i drugima kriminalcima… Ali iz tužilaštva nije bilo reakcije, sem što nas je Milivoje Katnić ubjeđivao da je Lazović najbolji crnogorski policajac.

Predsjednik Đukanović raspisao je lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone – dva glasanja svakog vikenda – valjda da je dopune. Vladajuća većina ih je, nezakonito, odložila za oktobar. Da ne remete sezonu.

Nedugo za Medenicom, uhapšen je i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Odveli su ga u Spuž direktno iz kancelarije, osumnjičen je za zloupotrebu položaja i formiranje kriminalne organizacije koja je u stečajnim postupcima stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

U junu je premijer prisustvovao Otvorenom Balkan samitu u Ohridu, kao gost. Tokom cijele godine vodila se polemika oko eventualnog pristupanja Crne Gore tom savezu. Abazović je izjavio da nije čuo nijedan dobar razlog zašto Crna Gora ne bi bila dio te regionalne incijative, a ministar ekonomije Goran Đurović da Vlada još uvijek ne zna koji su benefiti od te inicijative. Građani još manje.

Počekom juna Miomir Mugoša prvostepeno je pred Višim sudom oslobođen. Slučaj Carine. Istog mjeseca oslobađajućom presudom okončana je afera Telekom. Viši sud oslobodio je bivše direktore Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića. Tužilaštvo, u tri mandata, svojski se potrudilo da se izbjegne i udaljena sumnja u učešće porodice Đukanović u ovoj aferi.

Tokom sezone nekadašnji biseri crnogorskog turizma Sveti Stefan i Miločer bili su zatvoreni. U julu proslavili smo jubilej – deset godina od početka pregovaranja o pristupanju EU. Pa smo se i podsjetili da već pet godina nijesmo zatvorili nijedno pregovaračko poglavlje.

Nakon što je premijer Abazović posjetio Beograd i najavio potpisivanje Temeljnog ugovora, a Vlada ga tijesnom većinom usvojila, inicijativu za smjenu njegove Vlade najavio je DPS. ,,Ne plaše se oni Temeljnog ugovora, nego Europola”, odbrusio je premijer.

Trinaestog jula je sa tri godine zakašnjenja  otvorena prva dionica auto-puta, a u Nikšiću je praznik obilježen sukobom patriota srpskog i crnogorskog predznaka, uz intervenciju policije. U suret prazniku uhapšeni su nekadanji članovi Odbora direktora PlantažaVeselin Vukotić, Božo Mihailović, Đorđije Rajković, Sead Šahman, Duško Perović i Anica Hajduković. Nakon hapšenja Vukotića, suvlasnika Đukanovićevog UDG-a, predsjednik države je upozorio da je na ispitu samostalnost tužilaštva i sudstva.

U julu je premijer imenovao za generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija, koji je dva puta osuđivan na zatvorsku kaznu – zbog pokušaja ubistva i nanošenje teške tjelesne povrede. Krajem jula uhapšen je službenik ANB-a Petar Lazović, dok policija traga za policajcem Ljubom Milovićem.

Početkom avgusta, pod velom tajnosti, u Podgorici premijer Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije potpisuju Temeljni ugovor. Iz DPS-a su odmah najavili rušenje, po njima, izdajničke Vlade.

Profesor Milan Popović nije mogao proći za člana Sudskog savjeta.

Ustavni sud je, dok je još imao legitimitet da odlučuje, početkom avgusta presudio da su majske promjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojima su redovni izbori u 14 opština odloženi za 23. oktobar  neustavne. Te izmjene je izglasala nova većina sastavljena od DPS-a, SNP-a, Koalicije Crno na bijelo, SDP-a i manjinskih stranaka.

Nakon 100 dana nove Vlade već se raspravljalo o njenom kraju. Inicijativu za izgasavanje nepovjerenja podnijeli su DPS, SDP, SD i Liberalna partija.

U međuvremenu, na Međunarodni dan siromaštva 9. avgust, podsjetili smo se da čak 140.000 stanovnika Crne Gore živi na rubu ili u siromaštvu.

Iz političkog i drugog blata, 12. avgusta trgnula nas je tragedija na Cetinju. Vuk Borilović je u centru Prijestonice ubio 10 i ranio šest ljudi. Iz lovačke puške nasumično je pucao na komšije, a zatim i na prolaznike. Stradalo je i dvoje djece. Ubica je na kraju ubijen.

U sjenci glasanja za smjenu Vlade izglasani su tzv. zetski zakoni kojima je Zeta dobila status opštine. Za njih su glasali poslanici DPS-a, SDP-a i URA-e. Nakon izglasavanja, poslanici Demikrata i DF-a najavili su Inicijativu za smjenu Vlade, što su i uradili, zbog zebnje da se izglasavanjem statusa opštine Zeti omogućava izborni inženjering pred lokalne izbore u Podgorici.

Nešto prije ponoći 19. oktobra pala je i 43. Vlada.

Vijest o hapšenju nekadašnje izvršne  dikretorice Plantaža Verice Maraš nikoga nije iznenadila.  Ona i ostali osumnjičeni u slučaju Plantaže tokom oktobra pušteni su iz Istražnog zatvora.

Na sjednici na kojoj je izglasan pad njegove Vlade, Abazović je kazao da je smjena pokrenuta jer je zaustavljen šverc cigareta iza kojeg stoji kompanija Bemaks.

Krajem avgusta desio se sajber napad na servere Vlade i državnih institucija. Mjesecima potom bili su nedostupni građanima.

Pobjednici od 30. avgusta 2021. počeli su pregovore za sastav nove Vlade. Mučno i sporo. Nakon maratonskih konsultacija dogovoreno je da mandatar bude Miodrag Lekić. Međutim, predsjednik Đukanović odbio je da prihvati ponudu većine od 41 poslanika uz obrazloženje da ,,nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu”. Osim utiska, Đukanović je naveo da se oni koji su predložili Lekića nijesu odazvali na konsultacije niti dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške. Pat pozicija traje do danas.

Iz političke sapunice trgao nas je nestanak pa pronalazak kamiona punog cigareta, vrijednih blizu milion eura. Cigarete iz kamiona trebale su da budu spaljene u Nikšiću. U SDT-u je saslušan direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević. Nakon saslušanja iz ,,moralnih razloga” podnio je ostavku. A u Vladi su ministar odbrane Raško Konjević i premijer Abazović optuživali jedan drugog za šverc. Premijer je, u oktobru, smijenio ministra Konjevića sa mjesta koordinatora službi bezbjednosti, a onda je smjenjen i direktor ANB-a Savo Kentera.

U predizbornu kampanju za lokalne izbore u 14 opština ušlo se bez Ustavnom suda.

Oktobarski izbori donijeli su gubitak vlasti DPS-a u Podgorici. DPS i partije okupljene oko nje izgubili su i Pljevlja, Kolašin, Žabljak, Danilovgrad. Izbori još nijesu završeni u Šavniku. Veliki uspjeh na izborima ostvarila je Evropa sad, kojoj je u Podgorici pripalo mjesto gradonačelnika. Opomenuti uspjehom nove partije, ostale su usporile sa zahtjevima za vanredne parlamentarne izbore.

Naviknuti na kršenje Ustava i zakona, uz obrazloženje da sve to krši i druga strana, početkom novembra poslanici tzv. stare većine izglasali su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, kako bi se omogućilo formiranje nove 44. Vlade. To je izazvalo masovne proteste kojima se traži poništenje ove odluke, deblokada Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Iako kažu da nisu organizatori, na skupovima pod sloganom Ima nas prisustvuju i govore čelnici DPS-a.

U godini sa malo lijepih vijesti, obradovale su nas rukometašice koje su osvojile treće mjesto na Evropskom prvenstvu. Pokazale su kako se željom i požrtvovanjem može pobijediti i bolje rangirani protivnik, savladavši dvostruke olimpijske prvakinje, rukometašice Francuske.

Početkom decembra SDT je uputio zahjev za skidanje imuniteta poslanicima DPS-a Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, kao i poslanicima SD-a Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću. SDT  ispituje da li su oni kao članovi Vladine Komisije za stambena pitanja zloupotrijebili službeni položaj. To je ona komisija koja je miljenicima vlasti dodjeljivala skoro besplatne stanove i povoljne kredite.

Odjeknula je vijest o hapšenju dugogodišnjeg zamjenika specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Tužilaštvo mu na teret stavlja da je od sredine 2020. postao pripadnik kavačkog klana. Nakon ovog hapšenja oglasio se i Katnić, bivši specijalni tužilac, Čađenovićev šef, kazavši da je na sve spreman.

Pretposljednje sedmice decembra, uhapšen je Rade Milošević, bivši direktor Uprave prihoda i carina. Sumnjiči se za stvaranje kriminalne organizacije.

Godina se završava sa očekivanjem nove Vlade, predsjedničkih, a možda i parlamentarnih izbora. Ono što je izvjesno je novo poskupljenje hljeba. Prijatno i u 2023.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo