Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Planovi idu na Ustavni sud

Objavljeno prije

na

Koaliciju DPS-SDP, koja ima vlast u najpoznatijoj turističkoj opštini u Crnoj Gori, ništa ne može zaustaviti na zahuktalom putu betoniranja njene atraktivne obale. To se pokazalo i na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta. U toku posljednje tri godine usvojeno je na desetine planskih dokumenata kojima je urbaniziran prostor od Budve preko Bečića, Pržna, Miločera i Svetog Stefana do Petrovca, i okolnih sela Maina i Paštrovića. Bila je to opsežna, dobro koordinirana akcija pretvaranja mediteranskog ambijenta zelenih borovih i dubovih šuma, maslinjaka i voćnjaka u profitabilno građevinsko zemljište. Na red su došle i posljednje očuvane ambijentalne cjeline Crnogorskog primorja – naselje Rijeka Reževića i Perazića Do. Uprkos nezadovoljstvu mještana Reževića, većinom glasova odbornika koalicije DPS-SDP i dijela opozicije usvojeni su predlozi urbanističkih projekata turističkog kompleksa „Branica-Za Rijekom” i „Turističkog naselja Skočiđevojka” i tri Studije lokacija, „Stambeno-turistička zona niske gustine – Rijeka Reževića” i sela „Katun-Gornje selo” i „Katun-Donje selo” o kojima je Monitor pisao u prošlom broju.

Sa dnevnog reda sjednice nenadano je skinut DUP Perazića Do, koji je imao veliki broj prigovora mještana ovog starog vikend naselja pored Petrovca.

PERAZIĆA DO PONOVO: Razlozi odgađanja rasprave o predlogu ovog plana odbornicima nisu saopšteni. U svojim pisanim obraćanjima predsjedniku Opštine Rajku Kuljači i obrađivačima plana mještani su upozoravali na nepoštovanje zakonske procedure i selektivan pristup firme Delprojekt u rješavanju potreba vlasnika kuća i parcela, na divlju gradnju koja se planom legalizuje kao i na niz drugih problema.
Sjednica Skupštine opštine Budva održana 20. oktobra pokazala je da interesi građana nisu istovjetni sa interesima vlasti i neformalnih centara koji diktiraju stepen urbanizacije i od nje izvlače najveće koristi.
Predsjednik Mjesne zajednice Dragan Vuković u ime mještana Reževića ukazao je na niz nezakonitih radnji koje su pratile donošenje urbanističkih projekata turističkog naselja Skočiđevojka i Studije lokacije za Rijeku Reževića.
Obrađivači plana lokacije Skočiđevojka prednost su davali stranim investitorima zanemarujući interese mještana. Urbanizovane su samo dvije eksproprisane parcele u posjedu Vojske, koje je bivša državna zajednica SCG prodala.
Na lokaciji Skočiđevojka površine 65.000 kvadrata, na litici pored mora, planirana je gradnja ogromnog stambeno-turističkog kompleksa Royal Montenegro, koje gradi grupa investitora iz Egipta, Jordana, Maroka i Podgorice, prema planu budvanske firme Delprojekt.

Po riječima Vukovića, radi se o zemljištu koje je predmet restitucije: „Umjesto da Komisija za povraćaj imovine iz Bara u katastarsku evidenciju nosilaca vlasničkih prava postavi teret restitucije, ona do danas to nije uradila. U ime mještana Reževića kažem budućim investitorima, obrađivaču i Opštini – zahvaljujemo se što ste nam ucrtali ovaj kompleks, jer mi ćemo tamo graditi! Iako ga oni sagrade, mi ćemo to u Strazburu dobiti”.

Kada se jedan od mještana, kazao je Vuković, obratio obrađivaču plana bio je šikaniran. Navodno je viši državni interes da na našoj zemlji grade Egipćani. Katastrofa, zaključio je Vuković.
Šta će se na rtu Skočiđevojka graditi odbornicima je pojasnila planerka Jadranka Popović, autorka čuvene izjave da nije mogla stići da u planove tako brzo unese sve ono što Miraks na Zavali izgradi! Sada to isto radi za Egipćane i u planove unosi gotove projekte naselja sa 3.000 kreveta kojim su betonirane desetine hiljada kvadrata paštrovske obale.
FALSIFIKATOM DO GRADNJE: Naziv plana – Zona niske gustine stanovanja – Rijeka Reževića svojevrstan je cinizam. Sve primjedbe građana na plan koji je dobio prolaz kod odbornika, odnose se na spratnost i gustinu naseljenosti, čime se degradira ambijentalna cjelina ovog naselja kamenih kuća.
Mještani ne žele spratove, ali su ih voljom „stručnih”planera dobili!
Dragan Vuković je izvijestio odbornike i javnost Budve da se obrađivač plana Rijeke Reževića poslužio manipulacijama prilikom dobijanja saglasnosti od strane Ministarstva za uređenje prostora. On je rekao da je došlo do nedozvoljenog, naknadnog „pakovanja” Studije.
Na taj način što se Ministarstvu slala jedna verzija dokumenta, pa su na odobrene planove kasnije ubačene nove grafičke slike i prilozi koji ne odgovaraju odobrenoj verziji. Grafički i tekstualni dio predloga Studije lokacije se ne podudaraju na parcelama koje je naveo Vuković.
Falsifikovanje planova u Opštini Budva redovna je pojava. Verzije planova koji se nađu na javnoj raspravi po pravilu se bitno razlikuju od konačnih planskih rješenja. Ekipa koja planove donosi, na svoju ruku dodaje, prepravlja i ucrtava objekte nakon ovjere plana od strane državnih institucija. Jer to niko ne kontroliše.
Nakon ignorisanja svih njihovih primjedbi, mještani Reževića spremaju inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za poništenje netom usvojene Studije lokacije Rijeka Reževići.
Gotovo sve predstavke koje su građani Budve upućivali Ustavnom sudu kao posljednjoj instanci od koje traže spas za ugroženi kvalitet života i zaštitu za svoju imovinu koja je planski degradirana, bile su uredno – odbačene. Pozivanje na kršenje propisa, na nepoštovanje planova višeg reda, naročito Prostornog plana Crne Gore, pred ovim sudom ništa nije vrijedilo. Ogromni su interesi u igri. Možda će Paštrovići imati više uspjeha.
KRITIČARI NEPOŽELJNI: Da budvanska vlast ne trpi kritike pokazao je verbalni incident koji je obilježio četvrtu sjednicu budvanskog parlamenta.
Predsjednik opštine Rajko Kuljača obrušio se na kritičare budvanskog urbanizma, gradonačelnika susjednog Tivta i poznatog književnika Miljenka Jergovića, koji je bio gost ljetošnjeg Trga pjesnika.
Prvo je odbornik Pokreta za promjene Mihailo Backović u diskusiji oko pomenutih planova rekao: „Rezultat svih naših planova je ovakva Budva, koju nazivaju urbanističkim Frankenštajnom! Gradonačelnik susjednog grada depeesovske političke sedimentacije, (riječ je o gradonačelniku Tivta, Draganu Kankarašu) rekao je da neće dozvoliti budvanizaciju njegovog grada…”
Zatim je citirao riječi Jergovića iz opširnijeg intervjua koji je krajem avgusta objavljen u Vijestima u kome komentariše devastiranje Budve.
„ Dok je hrvatska obala primjerno uređena, čista i pokrivena urbanističkim planovima kojih se ljudi uglavnom drže, slika na crnogorskom dijelu obale, pogotovo kada se prođe Boka Kotorska, zastrašujuća je. Recimo, Budva je u samo nekoliko godina potpuno uništena tom divljačkom betonizacijom, izgradnjom apartmana viletina i hotela. To je strašno, jer je nepopravljivo… Kada čovjek koji je doputovao iz Hrvatske ugleda Budvu , a prije toga i stotine onih džambo plakata na kojima se, uglavnom na ruskom jeziku, oglašava rasprodaja zemlje i stambenog prostora, stiče dojam kako tu žive neki ljudi koji ili nisu svjesni toga što čine ili baš jako ne vole svoju zemlju.”

Uslijedila je žustra reakcija gradonačelnika Kuljače: „Uopšte nemam namjeru da se ugledam i da slušam šta pričaju oni koji su mnogo manje napravili za širu društvenu zajednicu, za svoj grad, nego što sam to napravio ja, neki susjedni gradonačelnici koji nisu dva trotoara napravili svom gradu… Volio bih da vidim direktora Grada teatra, pa da ga ja pitam, sa pozicionih redova, da ipak malo bolje gleda kada bira programe u Gradu teatru i koga sve dovodi…”

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo