Stara je istina: prostor se, kao i doživljaji, troši. Zato se u Paštrovićima nekada govorilo da „ko prodaje zemlju, prodaje slobodu”. Nakon lumpovanja u posljednjih 20 godina parama od prodate đedovine, mnogi njihovi nasljednici su toga sada postali svjesni.
Ne samo oni, već veliki broj primoraca. Zato su krenuli u akciju spašavanja ostataka resursa od jedne nove pohare zaogrnute u Vladin Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOB).
Taj plan, kako kaže arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, izlazi iz svih zakonskih okvira i dobrih običaja planiranja prostora. ,,U aktuelni i živući Prostorni plan Crne Gore, koji važi do 2020. godine, i koji je u toj sferi najviši akt poslije Ustava, sada se unosi ‘parče’ novog prostornog plana priobalja, a da se ne uzima u obzir ostatak prostora države, što je neprimjereno planerskoj nauci i zakonima Crne Gore. U organski jedinstvenom prostoru i lako kontrolisanoj maloj državi od 650 hiljada stanovnika planira se bez logičkog i tehnološkog reda”, ocjenio je on.
Na ovom je slučaju postignuto akciono jedinstvo civilnog sektora, stručnjaka raznih profila, opozicionih stranaka… Za PPPNOP aktivno su se zainteresovale Delegacija Evropske unije u Podgorici i predstavnici ambasada najznačajnijih država.
Vlada je bila prinuđena da podigne kočnicu. „U procesu donošenja PPPNOB treba imati restriktivan pristup u planiranju građevinskih područja”, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje vodi čitav ovaj proces.
To znači da, kako tvrde, on mora biti prije svega usklađen sa visokim ekološkim evropskim standardima u ovoj oblasti, na čemu treba dodatno raditi da bi Plan to ispunio.
Indikativno je da je ovo objavljeno samo dan nakon što su se čelnici tog Vladinog resora sastali sa šefom Jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Dirkom Langeom.
On je posjetio Gvozdenovića sa isključivom namjerom da mu još jednom stavi do znanja da Evropska komisija sa velikom pozornošću prati sve što se dešava oko Solane u Ulcinju, pošto je taj prostor, kako je naglasio Lange, važan u evropskim okvirima.
„Trenutno ne postoje prijetnje koje bi eventualno ugrozile zaštitu područja na kom se nalazi ulcinjska Solana”, izjavio je ministar nakon susreta sa zvaničnikom EK.
Ostaje da se vidi što znači to „trenutno”, jer po Nacrtu PPPNOP, na Solani će biti 1.500 kreveta. Još uvijek niko ne zna da li je prostor za gradnju 70 hektara ili samo šest, kako Ministarstvo neuspješno nastoji da ubijedi javnost.
„U pozadini pokušaja brzog donošenja ovog plana su Solana, Buljarica, Luštica i Jaz, kao i da se pod interesom slobodnih velikih zona zemlja oduzme od privatnika, a država zna kako se to radi”, smatra inženjerka iz Herceg Novog Olivera Doklestić.
Ona tvrdi da je na djelu pokušaj centralizacije upravljanja slobodnim prostorom mediteranskog dijela Crne Gore. ,,Ona se dešava u vidu kandže koja iz Podgorice, preko državnih studija lokacije, bukvalno napada prostor i jede ga. Lokacije su bivše vojne kasarne ili su od državnog interesa i tu lokalne uprave nikakve nadležnosti nemaju. U suštini ovog Plana je da će centralna kancelarija biti u Podgorici i da će se odozgo uređivati kako i što će se graditi u Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Lokalne zajednice biće vazali pojedinaca u Podgorici koji će pod imenom Vlade upravljati prostorom – jedinim resursom kojim se još može upravljati u Crnoj Gori”, uvjerena je Doklestićeva.
Sličano je razmišljanje arhitekte Mitrovića, inače, bivšeg direktora Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika. „Nije naivno to što su svi zakoni, oni o morskom dobru, o ribanju, planiranju, izgradnji objekata, prava centralizacija. Zar ne vidite da će za dvije godine da ukinu i opštinske sekretarijate za urbanizam. Ovaj Plan u paketu sa svim promjenama znak je da Vlada hoće da drži ključeve Crne Gore, od Boke od Kotora. A ako iko ima oružja kojim bi se moglo boriti, to su Kotor i Boka, jer biti na UNESCO-voj listi, to je biti u svjetskoj eliti. To vam daje dovoljno argumenata da lupnete pesnicom o sto. U suprotnom, ljudi koji žive ovdje biće ‚ubijeni’ ekonomskim parametrima”, poručio je sa jednog okruglog stola u Kotoru Bobo Mitrović, dok je predstavnik Matice Boke Ivan Starčević rekao da je zbog pomenutih planova ,,domicilno stanovništvo u Boki u strašnoj opasnosti”. Mnogi učesnici javnih rasprava su pitali obrađivače plana da li će on dovesti i do ekskluziviteta u pristupu obali ispred nekih turističkih objekata za period od nekoliko decenija.
Zato su iz MANS-a i Grin Houm-a pozvali Vladu da predloženi plan jednostavno povuče iz procedure, naročito zato što se njime dozvoljava gradnja u područjima koja bi trebalo da budu potencijalno zaštićena.
„Smatramo da umjesto novog građevinskog talasa Crnogorskom primorju treba ozbiljnija strategija revitalizacije, odnosno rekultivacije postojećeg građevinskog fonda kako bi u optimalnoj mjeri bio sačuvan prostor kao veoma ugrožen resurs”, rekao je programski direktor MANS-a Dejan Milovac.
Ratković: Posljednja šansa za turizam
Dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi prof.dr Rade Ratković kaže za Monitor da je PPPNOP „posljednja šansa da se retrogradni procesi na primorju konačno zaustave, otvori proces urbanističke sanacije i razvoja u duhu Master plana razvoja turizma Crne Gore iz 2008. godine i novog razvojnog scenarija za turizam nominiranog kao ‘Konkurencijom do kohezije'”. „Primorje je već četvrt vijeka izloženo snažnoj devastaciji, podržanoj gotovo svim lokalnim urbanističkim planovima. Planovi i pretežan dio investitora, uključujući i inostrane, dali su akcenat na hipertofiranu stambenu izgradnju u, najćešće, ružnim građevinskim mastodontima koji vrijeđaju autohtono građevinsko nasljeđe i prirodnu sredinu. Bez urbanističke sanacije i ukidanja svih DUP-ova i studija lokacije koji dezauvišu strategiju razvoja turizma, te neizbježne redukcije i uklanjanja najdrastičnijh objekata, nije realna realizacija strateških razvojnih opredjeljenja, već je sasvim izvjesno drastično redukovanje turističkog razvoja i opstanka turizma na crnogorskoj obali”, uvjeren je Ratković. Arhitektica-konzervatorka Katarina Nikolić iz Tivta navodi da se umjesto vizije da se uz podršku opština i države prave manji smještajni kapaciteti, kako bi lokalna zajednica profitirala, „nameće pravljenje ad-hoc usluga nekim sumnjivim investitorima za hotele za koje ne znamo ni kome će služiti ni što će stvarno nuditi”.
Mustafa CANKA
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice