Povežite se sa nama

Izdvojeno

PLAN VLADE ZA UPRAVU ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE: Vratiti kontrolu u partijske ruke

Objavljeno prije

na

Vlada je naprasno i nenajavljeno riješila da Upravu za inspekcijske poslove vrati pod partijsko okrilje, u sastav ministarstava. Od 321 zaposlenog bez posla bi ostalo najmanje 80, a mnogi inspektori ne bi nastavili sa radom ukoliko bi zavisili od partijske volje

 

Vlada je na telefonskoj sjednici 16. januara naprasno odlučila da postojeći sistem rada Uprave za inspekcijske poslove (UIP) ne valja i da inspekcije treba vratiti pod okrilja ministarstava.

Zabrinutost ovom najavom javno je podijelila direktorica UIP-a Ana Vujošević. Ona je kazala da u decembru, tokom razgovora u Vladi, nije bilo plana o reformi, te da je tada rečeno samo da se UIP mora kadrovski jačati, te da Informaciju o reorganizaciji nisu dobili službenim putem već su je pročitali na sajtu Vlade.

,,Uprava za inspekcijske poslove ima 321 zaposlenog koji su sada zabrinuti za svoju sudbinu i poslove, jer nova Vlada planira reformu ovog državnog organa”, izjavila je Vujošević.

Prema Vladinom dokumentu, biće omogućeno ostvarivanje odgovornosti, kako inspekcije tako i resornog ministra za stanje u ovoj oblasti.

To što se planira da partijski kadrovi budu na čelu inspekcija, koje bi trebalo da su nezavisne, upravo i brine.

,,Inspekcije koje su počele uspješno i nezavisno da rade, što se vidi po većim prihodima koje su donijele državi tokom protekle godine, sada opet hoće da se stave pod političku kontrolu”, kaže za Monitor izvor iz UPI koji je insistirao na anonimnosti. ,,Jedan od glavnih problema u dosadašnjem radu inspektora je što kad se krene u provjeru državnih preduzeća u kojima su partijski kadrovi, telefoni ne prestaju da zvone. Traže se objašnjenja, prijeti se, ucjenjuje, zašto se nazor vrši baš u tom preduzeću. Postigli smo to da se ne obaziremo na ta stalna uznemiravanja. Ako se ostvari naum Vlade i sve se vrati u ministarstva, sa partijski postavljenim ministrima, onda će uticaj na inspektore, od strane partija, biti nesmetan”, naglašava naš sagovornik i dodaje da se najavljenom rješenju, kako kaže, raduju neradnici i kadrovi bivšeg režima.

Iz Instituta alternativa su upozorili da Vlada ne raspolaže ni tačnim brojem zakona, koje je neophodno izmijeniti kako bi se izvršila decentralizacija inspekcija, iako se njihove izmjene zahtijevaju do 15. februara.

,,Ovako krupna odluka donosi se bez prethodne najave u ekspozeu sadašnjeg premijera, a nemoguće je sprovesti uz puno učešće javnosti i zainteresovanih strana, pa i samih inspektora i inspektorki, u roku kraćem od mjesec dana. Takođe, Strategija za reformu javne uprave, koja se primjenjuje, predvidjela je jačanje uloge i kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, kroz unapređenje normativnog okvira, kadrovskih kapaciteta i uvezivanje registara neopodnih za proaktivno djelovanje inspekcijskog nadzora, a ne njeno ukidanje”, poručili su iz IA.

Iz Instituta alternativa su istakli da se Vlada uopšte nije bavila  djelovanjem inspekcija koje već funkcionišu u okviru resornih ministarstava, poput urbanističko-građevinske ili upravne inspekcije. Iz te NVO su kazali da je drugim riječima, Vlada pretpostavila superiornost decentralizovanog modela, a da se uopšte nije bavila efikasnošću djelovanja inspekcija koje već funkcionišu pri resornim ministarstvima.

Sindikalna organizacija zaposlenih UIP je, ove sedmice, uputio pismo Delegaciji EU i pojedinim ambasadama zapadnih zemalja u kojima ih upoznaju sa svojim bojaznima. U pismu, u koje je Monitor imao uvid, upozoravaju da promjene koje Vlada planira podrazumijevaju izmjenu preko 140 zakona, te da su im pojedini izvori iz Vlade potvrdili da se namjerava da se ovaj posao odradi što brže, maltene tajno, donošenjem uredbe kojom bi se izbjegla izmjena zakona.

,,Osim što bi ovakvo postupanje bilo neustavno, jer podzakonski akti ne mogu imati jaču pravnu snagu od zakona. Sigurni smo da ste svjesni da bi bilo koje brzopleto rješenje, bez temeljnog sagledavanja situacije, dovelo do katastrofalnih pravnih posledica u pogledu vršenja inspekcijskih nadzora. Molimo  vas da se hitno kod premijera i ministarstva javne uprave zainteresujete za ovu temu, kako bi spriječili nastanak velikih problema u funkcionisanju inspekcija”, navodi se u pismu sindikata.

Oni naglašavaju i da je Vlada u informaciji iz januara ove godine prepisala informaciju koja datira iz vremena Vlade Duška Markovića, te da su se otada mnoge stvari promijenile. Prije svega ističu značajan napredak po pitanju inspekcijskog nadzora, koji je, kako tvrde, prepoznat u domaćoj javnosti ali i od strane međunarodnih organizacija.

,,Opravdano strahujemo da će se vraćanjem inspekcija pod okvire resornih ministarstava izvršiti politizacija inspekcije. Ministri, državni sekretari i direktori direktorata, kao i sekretari ministarstava se uglavnom biraju po političkoj pripadnosti, a prema organizacionoj strukturi ministarstva bili bi hijerarhijski iznad inspektora. S obzirom na to da su promjene na navedenim funkcijama vrlo česte zbog heterogene političke scene, za očekivati je da bi različiti interesni krugovi pokušali vršiti uticaj na rad inspektora, koji bi na taj način bili dovedeni u veoma nepovoljan položaj”, ističu iz sindikata.

Navode da bi se otvorili i brojni problemi, među njima i taj što jedan dio inspektora u domenu svoje nadležnosti vrši inspekcijske nadzore nad ministarstavima. Po novom modelu inspektori bi kontrolisali ministarstvo u čijem okviru rade i trebali bi da budu objektivni.

,,Imamo slučajeve da su inspektori koji su se zaposlili preko pojedinih partija, članovima tih istih partija pisali kazne. Što je negdje i dokaz samostalnog rada inspekcija. A možete misliti kako bi ih sada dočekali u patrijski premreženim ministarstvima”, govori Monitorov izvor iz inspekcije. On kaže da bi, najavljenom decentralizacijom, najmanje 80 radnika ostalo bez posla, s tim što pojedini inspektori ne bi nastavili sa radom znajući što ih čeka ako se inspekcija vrati u partijske ralje.

 

Prakse u regionu

,,U zemljama okruženja je i dalje na snazi jedinstveni organ, unutar kojeg rade inspekcije”, navela je na konferenciji za štampu direktorica UIP Vujoševićeva. To je ponovio i pomoćnik direktorice Darko Rašović, koji je  naglasio da je u većini zemalja ovaj organ nezavisan te da bi ovom odlukom, resori stekli veću kontrolu nad inspekcijama.

Iz sindikata su u pismu upućenom ambasadama naveli da kao značajno  iskustvo Hrvatske – ,,po kojoj smo najskloniji da se upoređujemo, jer se radi o najsličnijem pravnom i društvenom sistemu. Republika Hrvatska je imala jedinstvani inspekcijski organ, nakon čega je vratila inspekcije u okvire resornih ministarstava, ali je vrlo brzo, uočivši sve nedeostatke tog poteza, inspekcije ponovo okupila u jedinstveni organ – Državni inspektorat, koji sada djeluje kao jedna veoma ozbiljna institucija”

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo