Povežite se sa nama

Izdvojeno

PLAN VLADE ZA UPRAVU ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE: Vratiti kontrolu u partijske ruke

Objavljeno prije

na

Vlada je naprasno i nenajavljeno riješila da Upravu za inspekcijske poslove vrati pod partijsko okrilje, u sastav ministarstava. Od 321 zaposlenog bez posla bi ostalo najmanje 80, a mnogi inspektori ne bi nastavili sa radom ukoliko bi zavisili od partijske volje

 

Vlada je na telefonskoj sjednici 16. januara naprasno odlučila da postojeći sistem rada Uprave za inspekcijske poslove (UIP) ne valja i da inspekcije treba vratiti pod okrilja ministarstava.

Zabrinutost ovom najavom javno je podijelila direktorica UIP-a Ana Vujošević. Ona je kazala da u decembru, tokom razgovora u Vladi, nije bilo plana o reformi, te da je tada rečeno samo da se UIP mora kadrovski jačati, te da Informaciju o reorganizaciji nisu dobili službenim putem već su je pročitali na sajtu Vlade.

,,Uprava za inspekcijske poslove ima 321 zaposlenog koji su sada zabrinuti za svoju sudbinu i poslove, jer nova Vlada planira reformu ovog državnog organa”, izjavila je Vujošević.

Prema Vladinom dokumentu, biće omogućeno ostvarivanje odgovornosti, kako inspekcije tako i resornog ministra za stanje u ovoj oblasti.

To što se planira da partijski kadrovi budu na čelu inspekcija, koje bi trebalo da su nezavisne, upravo i brine.

,,Inspekcije koje su počele uspješno i nezavisno da rade, što se vidi po većim prihodima koje su donijele državi tokom protekle godine, sada opet hoće da se stave pod političku kontrolu”, kaže za Monitor izvor iz UPI koji je insistirao na anonimnosti. ,,Jedan od glavnih problema u dosadašnjem radu inspektora je što kad se krene u provjeru državnih preduzeća u kojima su partijski kadrovi, telefoni ne prestaju da zvone. Traže se objašnjenja, prijeti se, ucjenjuje, zašto se nazor vrši baš u tom preduzeću. Postigli smo to da se ne obaziremo na ta stalna uznemiravanja. Ako se ostvari naum Vlade i sve se vrati u ministarstva, sa partijski postavljenim ministrima, onda će uticaj na inspektore, od strane partija, biti nesmetan”, naglašava naš sagovornik i dodaje da se najavljenom rješenju, kako kaže, raduju neradnici i kadrovi bivšeg režima.

Iz Instituta alternativa su upozorili da Vlada ne raspolaže ni tačnim brojem zakona, koje je neophodno izmijeniti kako bi se izvršila decentralizacija inspekcija, iako se njihove izmjene zahtijevaju do 15. februara.

,,Ovako krupna odluka donosi se bez prethodne najave u ekspozeu sadašnjeg premijera, a nemoguće je sprovesti uz puno učešće javnosti i zainteresovanih strana, pa i samih inspektora i inspektorki, u roku kraćem od mjesec dana. Takođe, Strategija za reformu javne uprave, koja se primjenjuje, predvidjela je jačanje uloge i kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, kroz unapređenje normativnog okvira, kadrovskih kapaciteta i uvezivanje registara neopodnih za proaktivno djelovanje inspekcijskog nadzora, a ne njeno ukidanje”, poručili su iz IA.

Iz Instituta alternativa su istakli da se Vlada uopšte nije bavila  djelovanjem inspekcija koje već funkcionišu u okviru resornih ministarstava, poput urbanističko-građevinske ili upravne inspekcije. Iz te NVO su kazali da je drugim riječima, Vlada pretpostavila superiornost decentralizovanog modela, a da se uopšte nije bavila efikasnošću djelovanja inspekcija koje već funkcionišu pri resornim ministarstvima.

Sindikalna organizacija zaposlenih UIP je, ove sedmice, uputio pismo Delegaciji EU i pojedinim ambasadama zapadnih zemalja u kojima ih upoznaju sa svojim bojaznima. U pismu, u koje je Monitor imao uvid, upozoravaju da promjene koje Vlada planira podrazumijevaju izmjenu preko 140 zakona, te da su im pojedini izvori iz Vlade potvrdili da se namjerava da se ovaj posao odradi što brže, maltene tajno, donošenjem uredbe kojom bi se izbjegla izmjena zakona.

,,Osim što bi ovakvo postupanje bilo neustavno, jer podzakonski akti ne mogu imati jaču pravnu snagu od zakona. Sigurni smo da ste svjesni da bi bilo koje brzopleto rješenje, bez temeljnog sagledavanja situacije, dovelo do katastrofalnih pravnih posledica u pogledu vršenja inspekcijskih nadzora. Molimo  vas da se hitno kod premijera i ministarstva javne uprave zainteresujete za ovu temu, kako bi spriječili nastanak velikih problema u funkcionisanju inspekcija”, navodi se u pismu sindikata.

Oni naglašavaju i da je Vlada u informaciji iz januara ove godine prepisala informaciju koja datira iz vremena Vlade Duška Markovića, te da su se otada mnoge stvari promijenile. Prije svega ističu značajan napredak po pitanju inspekcijskog nadzora, koji je, kako tvrde, prepoznat u domaćoj javnosti ali i od strane međunarodnih organizacija.

,,Opravdano strahujemo da će se vraćanjem inspekcija pod okvire resornih ministarstava izvršiti politizacija inspekcije. Ministri, državni sekretari i direktori direktorata, kao i sekretari ministarstava se uglavnom biraju po političkoj pripadnosti, a prema organizacionoj strukturi ministarstva bili bi hijerarhijski iznad inspektora. S obzirom na to da su promjene na navedenim funkcijama vrlo česte zbog heterogene političke scene, za očekivati je da bi različiti interesni krugovi pokušali vršiti uticaj na rad inspektora, koji bi na taj način bili dovedeni u veoma nepovoljan položaj”, ističu iz sindikata.

Navode da bi se otvorili i brojni problemi, među njima i taj što jedan dio inspektora u domenu svoje nadležnosti vrši inspekcijske nadzore nad ministarstavima. Po novom modelu inspektori bi kontrolisali ministarstvo u čijem okviru rade i trebali bi da budu objektivni.

,,Imamo slučajeve da su inspektori koji su se zaposlili preko pojedinih partija, članovima tih istih partija pisali kazne. Što je negdje i dokaz samostalnog rada inspekcija. A možete misliti kako bi ih sada dočekali u patrijski premreženim ministarstvima”, govori Monitorov izvor iz inspekcije. On kaže da bi, najavljenom decentralizacijom, najmanje 80 radnika ostalo bez posla, s tim što pojedini inspektori ne bi nastavili sa radom znajući što ih čeka ako se inspekcija vrati u partijske ralje.

 

Prakse u regionu

,,U zemljama okruženja je i dalje na snazi jedinstveni organ, unutar kojeg rade inspekcije”, navela je na konferenciji za štampu direktorica UIP Vujoševićeva. To je ponovio i pomoćnik direktorice Darko Rašović, koji je  naglasio da je u većini zemalja ovaj organ nezavisan te da bi ovom odlukom, resori stekli veću kontrolu nad inspekcijama.

Iz sindikata su u pismu upućenom ambasadama naveli da kao značajno  iskustvo Hrvatske – ,,po kojoj smo najskloniji da se upoređujemo, jer se radi o najsličnijem pravnom i društvenom sistemu. Republika Hrvatska je imala jedinstvani inspekcijski organ, nakon čega je vratila inspekcije u okvire resornih ministarstava, ali je vrlo brzo, uočivši sve nedeostatke tog poteza, inspekcije ponovo okupila u jedinstveni organ – Državni inspektorat, koji sada djeluje kao jedna veoma ozbiljna institucija”

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo