Povežite se sa nama

Izdvojeno

PISA TESTIRANJE UČENIKA: Crveni alarm koji je odavno upaljen

Objavljeno prije

na

PISA testiranje istražuje kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Ovi ciljevi, u suprotnosti su sa onim što naše obrazovanje već decenijama predstavlja

 

Stigli su rezultati PISA testiranja i opet pokazali da nam obrazovanje ne valja. Naši đaci ostvarili su gore rezultate od loših iz 2018, pa su na testu iz matematike na 54. mjestu, čitanja 56. i nauke na 62. mjestu.

PISA test, kojim su obuhvaćeni petnaestogodišnjaci iz 81 države, omogućava međunarodnu uporedivost obrazovnih sistema i postignuća učenika. Iz Crne Gore su učestvovala 5.793 učenika iz 63 škole, 49 srednjih škola gimnazija, mješovitih i stručnih škola, koji su testirani sredinom prošle godine.

Ovo testiranje ima za cilj da istraži kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u stvarnom životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Sami ovi ciljevi, nažalost, su u suprotnosti sa onim što naše obrazovanje već decenijama predstavlja.

Loši smo čak i za region koji je ispod svjetskog prosjeka znanja. Jedino đaci u Sloveniji imaju iznad prosjeka nivo znanja iz matematike i nauke, dok im je nivo čitanja ispod prosjeka. U Hrvatskoj ispod prosjeka je nivo znanja iz matematike, a prosječna su dva druga mjerena indikatora. Ostali su po tri naznačene stavke ispod prosjeka – Srbija, Rumunija, Bugarska, pa Crna Gora. U odnosu na region, gore rezultate imali su učenici iz Sjeverne Makedonije, Albanije i sa Kosova, koje se inače nalazi na samom dnu rang-liste, zajedno sa Kambodžom i Azerbejdžanom.

Prosjek Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čiji je PISA projekat, iz matematike je 472 boda, a u Crnoj Gori je 406, što predstavlja pad u odnosu na 430, što je bio najbolji rezultat 2018.

Iz oblasti čitanja, OECD prosjek je 476, a u Crnoj Gori je 405, što predstavlja takođe pad sa 421, koliko je bilo 2018, odnosno 427, što je bio najbolji rezultat 2015. Iz oblasti nauke, Crna Gora je ispod OECD prosjeka koji je 485, a u Crnoj Gori je 403, što takođe predstavlja slabiji rezultat poredeći sa 415, koliko je iznosio 2018.

Da je ovo crveni alarm za cijelu Crnu Goru, upozorio je nakon objavljenih rezultata predsjednik države Jakov Milatović: ,,To je, prije svega, rezultat nebrige koja je postojala u školstvu. Imam velika očekivanja od ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović, da se uhvati u koštac sa svim nagomilanim problemima”. Ovo je izjavio prilikom obilježavanja Dana OŠ,Oktoih’ u Podgorici. A kako je i  sam primijetio  škola ima skoro dvije hiljade učenika, bez adekvatnog prostora.za toliko njih.

Kada je već pomenuta nova ministarka prosvjete, red je pomenuti i dosadašnje partijske ministre koji su umnogome doprinijeli ovakvim rezultatima: Slavoljub Migo Stijepović, Predrag Bošković, Damir Šehović, zaključno sa Vesnom Bratić, i Miomirom Vojinovićem, čija administracija posla učenicima jasan signal da se prepisivanje isplati.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore Olivera Leković  je skenirala što se sve desilo od prethodnog testiranja 2018: virus korone, onlajn nastava, lažne dojave, urušavanje školskih zgrada u toku nastave, neorganizovan prevoz i grijanje u školama, prepisivanja u toku maturskog i polumaturskog ispita koja je podržalo Ministarstvo prosvjete, nereagovanje tužilaštva i inspekcija, urušavanje ugleda nastavnika, ignorisanje nastavničkih peticija, vršnjačko nasilje i nasilje nad nastavnicima, sve veći deficit nastavnika, hiperprodukcija Luča, političko i rođačko zapošljavanje, zaposleni u Ministarstvu koji i su plasirali neistine, lažne diplome.

Ako tome dodamo neuslovnost naših škola, da se predaje i dalje kao i prije 30 i više godina sa tablom, kredom i sunđerom, te negativna selekcija koja je za katedru dovela najlošije umjesto najboljih, loši rezultati su logična posljedica.

,,Ne bježimo od odgovornosti nastavnika, ali ako u nastavnom procesu imamo nastavnika koji ne zna svoj posao, koji ima nekih problema u komunikaciji sa učenicima ili zdravstvenih problema, koji je ilegalno došao do diplome, koji je zaposlen preko veze bez odgovarajućih kompetencija… ne možemo samo osuditi njega lično već sistem koji je sve to omogućio. Sam učenik ne može biti kriv”, izjavila je Leković.

Stručnjaci odavno upozoravaju da iskustva zemalja, kao što su Japan, Kina, Finska, Estonija, čiji đaci pokazuju izvrsne rezultate na PISA testiranjima pokazuju da te države imaju strategiju, te da  nastavničke fakultete upisuju najbolji. Njihov uspjeh mjeren je sposobnostima đaka čije im je obrazovanje povjereno.

Kod nas najbolji odavno bježe ili razmišljaju o bijegu iz zemlje. A džabe i biti najbolji ako se nema partijska ili neka druga veza. Što se tiče sposobnosti koje nastavnici prenose učenicima, u našim školama postoje odjeljenja u kojima preko 50 odsto učenika ima jedinicu iz predmeta. I niko nije kriv, sem učenika koji moraju kod zahtjevnog nastavnika da nabubaju za dvojku. S druge strane, kao ,,naše” mjerilo znanja imamo poplavu diploma Luča.

Iz Alternative Crne Gore su povodom novog pada nivoa znanja na PISA testu poručili da se ovakvi rezultati dobiju kada djecu znanju uče ponavljači sa lažnim diplomama.,, Ali, ne brinite, biće gore od ovoga. Jer za deset godina, ovi mladi ljudi biće ljekari koji će vas liječiti, sudije koje će nam suditi i policajci koji će nas braniti. Srećno, jer sreća će nam zaista trebati”, poručili su iz Alternative.

Nadležni tvrde da će se stanje promijeniti. Za razliku od prošlih rezultata iz 2018. kada je tadašnja administracija na njih gledala sa optimizmom, sadašnja poručuje da su zabrinuti. Iz Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete najavili su korjenite reforme kojima će, kako su rekli, pokušati da unaprijede stanje.

,,Dogovarali smo da će se pristupiti preispitivanju obrazovnih programa i predmeta. Pokrenuće se inicijativa da se uvede jedna brza mjera sistem učenja NTC, da se jedan broj nastavnika i vaspitača obuče u ovom sistemu, jer očigledno da savremeni sistemi testiranja podrazumijevaju i testiranje inteligencije, tj. dobro snalaženje u infromacijama a ne tzv. bubanje”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović.

NTC sistem učenja, podrazumijeva poboljšanje motornih i kognitivnih funkcija – saznajna, psihičke aktivnosti, opažanja, mišljenja, pamćenja, učenja, sve ono što sadašnjem sistemu nedostaje.

On je najavio reforme koje će, kako je kazao, ići u svim pravcima u oblasti obrazovanja. Da vidimo i to, kao i ko će te reforme sprovoditi.

Testiranje je pokazalo i i ono što je dobro.  Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić rekao je da je Crna Gora u odnosu na OECD prosjek u prednosti kada je u pitanju psihičko blagostanje učenika, da imaju bolju otpornost na stres i poteškoće, bolji su im društveni odnosi, da imaju bolji balans između škole i slobodnog vremena. Možda je to i zbog toga što je naša školska godina najkraća u Evropi. Rezultati su pokazali i da su djevojčice postigle za nijansu bolji rezultat od dječaka u matematici, a značajnije bolji u čitanju i nauci.

Dodatno zabrinjava  podatak da je 52,3 odsto đaka izjavilo da je inteligencija nešto što se kod sebe ne može promijeniti i da smatraju da tu nema prostora za napredak. Naučili od starijih.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo