Povežite se sa nama

Izdvojeno

PISA TESTIRANJE UČENIKA: Crveni alarm koji je odavno upaljen

Objavljeno prije

na

PISA testiranje istražuje kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Ovi ciljevi, u suprotnosti su sa onim što naše obrazovanje već decenijama predstavlja

 

Stigli su rezultati PISA testiranja i opet pokazali da nam obrazovanje ne valja. Naši đaci ostvarili su gore rezultate od loših iz 2018, pa su na testu iz matematike na 54. mjestu, čitanja 56. i nauke na 62. mjestu.

PISA test, kojim su obuhvaćeni petnaestogodišnjaci iz 81 države, omogućava međunarodnu uporedivost obrazovnih sistema i postignuća učenika. Iz Crne Gore su učestvovala 5.793 učenika iz 63 škole, 49 srednjih škola gimnazija, mješovitih i stručnih škola, koji su testirani sredinom prošle godine.

Ovo testiranje ima za cilj da istraži kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u stvarnom životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Sami ovi ciljevi, nažalost, su u suprotnosti sa onim što naše obrazovanje već decenijama predstavlja.

Loši smo čak i za region koji je ispod svjetskog prosjeka znanja. Jedino đaci u Sloveniji imaju iznad prosjeka nivo znanja iz matematike i nauke, dok im je nivo čitanja ispod prosjeka. U Hrvatskoj ispod prosjeka je nivo znanja iz matematike, a prosječna su dva druga mjerena indikatora. Ostali su po tri naznačene stavke ispod prosjeka – Srbija, Rumunija, Bugarska, pa Crna Gora. U odnosu na region, gore rezultate imali su učenici iz Sjeverne Makedonije, Albanije i sa Kosova, koje se inače nalazi na samom dnu rang-liste, zajedno sa Kambodžom i Azerbejdžanom.

Prosjek Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čiji je PISA projekat, iz matematike je 472 boda, a u Crnoj Gori je 406, što predstavlja pad u odnosu na 430, što je bio najbolji rezultat 2018.

Iz oblasti čitanja, OECD prosjek je 476, a u Crnoj Gori je 405, što predstavlja takođe pad sa 421, koliko je bilo 2018, odnosno 427, što je bio najbolji rezultat 2015. Iz oblasti nauke, Crna Gora je ispod OECD prosjeka koji je 485, a u Crnoj Gori je 403, što takođe predstavlja slabiji rezultat poredeći sa 415, koliko je iznosio 2018.

Da je ovo crveni alarm za cijelu Crnu Goru, upozorio je nakon objavljenih rezultata predsjednik države Jakov Milatović: ,,To je, prije svega, rezultat nebrige koja je postojala u školstvu. Imam velika očekivanja od ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović, da se uhvati u koštac sa svim nagomilanim problemima”. Ovo je izjavio prilikom obilježavanja Dana OŠ,Oktoih’ u Podgorici. A kako je i  sam primijetio  škola ima skoro dvije hiljade učenika, bez adekvatnog prostora.za toliko njih.

Kada je već pomenuta nova ministarka prosvjete, red je pomenuti i dosadašnje partijske ministre koji su umnogome doprinijeli ovakvim rezultatima: Slavoljub Migo Stijepović, Predrag Bošković, Damir Šehović, zaključno sa Vesnom Bratić, i Miomirom Vojinovićem, čija administracija posla učenicima jasan signal da se prepisivanje isplati.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore Olivera Leković  je skenirala što se sve desilo od prethodnog testiranja 2018: virus korone, onlajn nastava, lažne dojave, urušavanje školskih zgrada u toku nastave, neorganizovan prevoz i grijanje u školama, prepisivanja u toku maturskog i polumaturskog ispita koja je podržalo Ministarstvo prosvjete, nereagovanje tužilaštva i inspekcija, urušavanje ugleda nastavnika, ignorisanje nastavničkih peticija, vršnjačko nasilje i nasilje nad nastavnicima, sve veći deficit nastavnika, hiperprodukcija Luča, političko i rođačko zapošljavanje, zaposleni u Ministarstvu koji i su plasirali neistine, lažne diplome.

Ako tome dodamo neuslovnost naših škola, da se predaje i dalje kao i prije 30 i više godina sa tablom, kredom i sunđerom, te negativna selekcija koja je za katedru dovela najlošije umjesto najboljih, loši rezultati su logična posljedica.

,,Ne bježimo od odgovornosti nastavnika, ali ako u nastavnom procesu imamo nastavnika koji ne zna svoj posao, koji ima nekih problema u komunikaciji sa učenicima ili zdravstvenih problema, koji je ilegalno došao do diplome, koji je zaposlen preko veze bez odgovarajućih kompetencija… ne možemo samo osuditi njega lično već sistem koji je sve to omogućio. Sam učenik ne može biti kriv”, izjavila je Leković.

Stručnjaci odavno upozoravaju da iskustva zemalja, kao što su Japan, Kina, Finska, Estonija, čiji đaci pokazuju izvrsne rezultate na PISA testiranjima pokazuju da te države imaju strategiju, te da  nastavničke fakultete upisuju najbolji. Njihov uspjeh mjeren je sposobnostima đaka čije im je obrazovanje povjereno.

Kod nas najbolji odavno bježe ili razmišljaju o bijegu iz zemlje. A džabe i biti najbolji ako se nema partijska ili neka druga veza. Što se tiče sposobnosti koje nastavnici prenose učenicima, u našim školama postoje odjeljenja u kojima preko 50 odsto učenika ima jedinicu iz predmeta. I niko nije kriv, sem učenika koji moraju kod zahtjevnog nastavnika da nabubaju za dvojku. S druge strane, kao ,,naše” mjerilo znanja imamo poplavu diploma Luča.

Iz Alternative Crne Gore su povodom novog pada nivoa znanja na PISA testu poručili da se ovakvi rezultati dobiju kada djecu znanju uče ponavljači sa lažnim diplomama.,, Ali, ne brinite, biće gore od ovoga. Jer za deset godina, ovi mladi ljudi biće ljekari koji će vas liječiti, sudije koje će nam suditi i policajci koji će nas braniti. Srećno, jer sreća će nam zaista trebati”, poručili su iz Alternative.

Nadležni tvrde da će se stanje promijeniti. Za razliku od prošlih rezultata iz 2018. kada je tadašnja administracija na njih gledala sa optimizmom, sadašnja poručuje da su zabrinuti. Iz Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete najavili su korjenite reforme kojima će, kako su rekli, pokušati da unaprijede stanje.

,,Dogovarali smo da će se pristupiti preispitivanju obrazovnih programa i predmeta. Pokrenuće se inicijativa da se uvede jedna brza mjera sistem učenja NTC, da se jedan broj nastavnika i vaspitača obuče u ovom sistemu, jer očigledno da savremeni sistemi testiranja podrazumijevaju i testiranje inteligencije, tj. dobro snalaženje u infromacijama a ne tzv. bubanje”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović.

NTC sistem učenja, podrazumijeva poboljšanje motornih i kognitivnih funkcija – saznajna, psihičke aktivnosti, opažanja, mišljenja, pamćenja, učenja, sve ono što sadašnjem sistemu nedostaje.

On je najavio reforme koje će, kako je kazao, ići u svim pravcima u oblasti obrazovanja. Da vidimo i to, kao i ko će te reforme sprovoditi.

Testiranje je pokazalo i i ono što je dobro.  Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić rekao je da je Crna Gora u odnosu na OECD prosjek u prednosti kada je u pitanju psihičko blagostanje učenika, da imaju bolju otpornost na stres i poteškoće, bolji su im društveni odnosi, da imaju bolji balans između škole i slobodnog vremena. Možda je to i zbog toga što je naša školska godina najkraća u Evropi. Rezultati su pokazali i da su djevojčice postigle za nijansu bolji rezultat od dječaka u matematici, a značajnije bolji u čitanju i nauci.

Dodatno zabrinjava  podatak da je 52,3 odsto đaka izjavilo da je inteligencija nešto što se kod sebe ne može promijeniti i da smatraju da tu nema prostora za napredak. Naučili od starijih.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo