Povežite se sa nama

MONITORING

ŠPIJUNSKA AFERA MORSKO DOBRO: Tarifa političkog pritiska

Objavljeno prije

10 godina

na

rajko-barovic

Direktor JP Morsko dobro Rajko Barović, prihvatio je predlog Specijalnog tužilaštva u Podgorici da uplati u humanitarne svrhe iznos od 7.000 eura u zamjenu za odustajanje od krivičnog gonjena zbog nezakonitog izdavanja plaža u zakup.

Krivičnu prijavu protiv Barovića podnijeli su policijski inspektori Centra bezbijednosti iz Podgorice, zbog zloupotrebe funkcije direktora javnog preduzeća, odnosno vršenja uticaja na tendersku komisiju Morskog dobra, koja je odlučivala o zakupu.

,,Specijalno državno tužilaštvo je u sporazumu sa osumnjičenim primijenilo institut odloženog krivičnog gonjenja, tj. donijelo rješenje kojim se nalaže osumnjičenom da u korist humanitarnih organizacija u roku od tri dana uplati novčani iznos i to – Javnoj ustanovi Dječiji dom Mladost Bijela iznos od 3.000, Javnoj ustanovi Resursni centar za djecu i mlade Podgorica Podgorica iznos od 3.000 i Javnoj ustanovi Dom starih Grabovac Risan iznos od 1.000 eura, u roku od tri dana”, navodi se u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva.

Ova odluka naišla je na burnu reakciju javnosti i pojedinih nevladinih organizacija, zahvaljujući prije svega istaknutoj javnoj funkciji koju Barović pokriva. On je dugogodišnji direktor Vladinog preduzeća koje samostalno upravlja atraktivnim područjem crnogorske obale u dužini od 300 km, koje na moru i kopnu zahvata prostor od 18,50 procenata teritorije Crne Gore, koja predstavlja najatraktivniji i ekonomski najznačajniji resurs u državi.

Iako je glavna djelatnost javnog preduzeća upravljanje morskim dobrom, zaštita i unapređenje korišćenja obalnog pojasa, Morsko dobro se u javnosti prepoznaje kao firma koja gazduje obalom izdajući kilometre pješčanog žala pod zakup. Djelovi plaža sa privremenim objektima na njima, sa izgledima na laku i brzu zaradu tokom turističke sezone, predmet su želja mnogih biznismena, ali i izvor konflikata koji se ponavljaju iz godine u godinu. Česti su bili sukobi zainteresovanih zakupaca oko boljih lokacija, bilo je fizičkih obračuna, pa čak i vatrenih okršaja među rivalima na javnim tenderima, na kojima su cijene zakupa dostizale vrtoglave, nerealne cifre. Kupališta i privremeni objekti duž obale izdaju se uz cjenjkanje kao na pijaci, onome ko da više. Zato vlada uvjerenje da zakup plaža nekima služi za pranje sumnjivo stečenog kapitala. Mnogi povlašćeni crnogorski biznismeni, uticajni političari i njihovi sinovi dobili su svoje parče mora, atraktivne lokacije na obali. Na osvojenim posjedima zakupci uspostavljaju svoja pravila korišćenja i cijenovnike plažnih usluga i mobilijara, razne ograde i zabrane. Zato crnogorske plaže više nisu mjesta odmora i zadovoljstva, već priličnog nezadovoljstva.

Zbog navedenih situacija i sumnji u nezakonito sprovođenje procedure javnih tendera u Morskom dobru, direktor Barović bio je pod mjerama tajnog nadzora tokom 2013. godine. Prisluškivani su njegovi službeni i privatni telefoni po nalogu Specijalnog tužilaštva. Policijski inspektori odnosili su u više navrata poslovnu dokumentaciju iz sjedišta preduzeća u Budvi, u kome navode da im je arhiva ostala gotovo prazna. Na osnovu informacija iz transkripta prisluškivanih razgovora podnijeta je krivična prijava protiv Barovića koji se sumnjiči da je izvršio protivzakonit uticaj na Dragana Markovića, pomoćnika direktora i predsjednika tenderske komisije, oko zakupa dijela plaže sa ugostiteljskim objektom u Čanju. Nakon ovoga je odlukom komisije odabrana ponuda drugorangiranog ponuđača Radoja Šćepanovića , dok ponuda Slavke Lačević iz Bara nije ni razmatrana, jer se protiv nje, navodno, u to vrijeme vodio neki sudski postupak.

Tako je malo parče pješčanog žala u Čanju, pored niza incidenata u zoni morskog dobra, brojnih uzurpacija obale, betoniranja plaža i mora, raspisivanja tendera za povlaštene, planiranja i izgradnje građevinskih kompleksa u zabranjenoj zoni bez adekvatnih reagovanja, direktora Barovića koštalo krivične prijave i troška od par hiljada eura. Aktiviranje ove afere u nedostatku „jačih” dokaza protiv Barovića ukazuje na specifičan vid političkog pritiska od strane DPS-a na kadar SDP-a koji je lojalan Ranku Krivokapiću.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić potvrdio je u izjavi za Dnevne novine „da je bilo negodovanja sa određenih adresa zbog nagodbe sa Barovićem” i pojasnio da se „odloženo krivično gonjenje iz čl. 272 Zakonika o krivičnom postupku može primijeniti za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina i to u slučajevima kada tužilac smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi krivični postupak, ako osumnjičeni prihvati da ispuni obaveze koje mu tužilac odredi”.

U izjavi za Monitor, direktor Barović navodi da je krivična prijava protiv njega odbačena. „Sadržaj prijave je takav da isključuje cjelishodnost vođenja postupka, pa je samim tim jasno da moja službena odgovornost ne podrazumijeva bilo kakvo krivično procesuiranje… Dao sam pristanak na dogovor o plaćanju da bih izbjegao vođenje dugotrajnog sudskog postupka. Kao građanin i savjestan direktor državnog preduzeća koji nikada nije procesurian i koji se ne može pomiriti sa krivičnim gonjenjem, prihvatio sam, da na svoju štetu prekinemo započeti postupak”. Slučaj ne ulazi u kaznenu evidenciju, odnosno nema otvaranja policijskog dosijea za direktora Morskog dobra.

Početkom avgusta Rajku Baroviću ističe direktorski mandat. Riješio je da nakon dva mandata okonča angažman u ovoj profitablilnoj firmi, koja od rentiranja obale prihoduje milione eura, u kojoj zaposleni, većinom članovi SDP-a, imaju visoke i redovne plate, te da u avgustu pospremi svoj pisaći sto. Nije poznato ko je viđen za nasljednika u fotelji prvog čovjeka Morskog dobra.

Pokušali smo dobiti informaciju da li će novi rukovodilac biti ponovo kadar SDP-a ili će doći do izmjena koalicionog dogovora zbog novih odnosa na relaciji SDP-DPS. Postavili smo pitanje u tom smislu lideru SDP-a, Ranku Krivokapiću, sms porukom, jer se na telefonski poziv nije javljao. Odgovor nije stigao.

Slučaj Barović poprima obrise špijunske afere visokg ranga, čije detalje objavljuje Informer. Plasiraju se djelovi navodnih Barovićevih razgovora sa Krivokapićem u kojima njih dvojica licitiraju koliko novca mogu dobiti za neku lokaciju. Zanimljivo je kako je Informer došao do transkripta prisluškivanih razgovora direktora Morskog dobra dok je ministar policije Raško Konjević, član SDP-a. Podaci su mogli stići iz policijskih službi na koje ministar nema uticaja, ili iz tužilaštva. Procijenjeno je, po svemu sudeći, da je red da se otvori neka korupcionaška afera u Budvi u kojoj su umiješani funkcioneri iz redova SDP-a, kako bi se prekinuo monopol zloupotreba istaknutih članova DPS-a.

Barović tvrdi da su navodi Informera netačni. ,,U pitanju je špijuniranje predsjednika parlamenta i zloupotreba službenih podataka koji nose oznaku tajnosti. Kada sam ja od tužilaštva zatražio transkripte tih razgovora na uvid, nisu mi dali”. On smatra da mu je ovakvim tendencioznim pisanjem lična bezbjednost ozbiljno ugrožena, zbog čega je od Specijalnog tužioca zatražio zaštitu za sebe i porodicu.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo