Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pijesak kao roba

Objavljeno prije

na

Na svjetskom turističkom tržištu Crna Gora se prepoznaje kao destinacija pješčanih plaža i čistog mora. Uprkos zvaničnim stavovima da je područje morske obale opšte, javno dobro, dostupno svima pod jednakim uslovima, u praksi to izgleda sasvim drugačije. Crnogorske plaže iz sezone u sezonu postaju sve skuplja mjesta za sunčanje i kupanje i sve teže dostupna turistima i građanima Crne Gore. Ulazak na plaže slobodan je za sve ljude i ne može se naplaćivati, kažu propisi, iako se boravak na vrelom pijesku po pravilu uslovljava obaveznom kupovinom preskupih kompleta ležaljki i suncobrana.

Plaže se pretvaraju u poslovne lokacije na kojima se pružaju najraznovrsnije usluge. Od hrane i pića do zabave, soba za odmor sa baldahinima i TV aparatima, specijalnim ložama na drvenim terasama, plažnim barovima i restoranima ispod kojih se pijesak više i ne primjećuje.

Na plažama Crnogorskog primorja od Bojane do Herceg Novog razvija se biznis i okreću milioni eura koje kontroliše JP Morsko dobro, partijsko preduzeće socijaldemokrata.

Djelovi isparcelisane obale ustupaju se na korišćenje fizičkim i pravnim licima najčešće po partijskom (DPSDP) ili ortačkom principu, zakulisnim igrama i namještenim tenderima. Koristi se i pravilo čija je nekretnina u neposrednom zaleđu obale, toga je i plaža. Pripadnici crnogorske ekonomske elite već su zauzeli najatraktivnije dijelove primorja, pokupovali dobro pozicionirane hotele, vile, odmarališta i restorane, sada preuzimaju atraktivne plaže. Prethodne vlasnike, najčešće mještane koji od prihoda sa plaža žive, hladno istjeraju sa posjeda ili se nekako „nagode” oko preuzimanja ugovora o zakupu.

Najljepšim plažama Crnogorskog primorja gazduje zakupac hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatik propertis u ime grčke investicione grupe Restis.

Sva tri kupališta elitnog ljetovališta, Kraljičina i Kraljeva plaža u Miločeru sa plažom Svetog Stefana, ukupne dužine oko 660 metara, imaju status hotelskih plaža koje će prosječnom turisti i mještanima naselja uglavnom biti nedostupne zbog visokih, kraljevskih cijena zakupa ležaljki i suncobrana koje se kreću od 75 eura za komplet na velikoj miločerskoj plaži do 50 eura na Svetom Stefanu.

Kraljičina plaža u Miločeru ima ekskluzivan status, suprotan Zakonu o morskom dobru. Plaža je od 2007. godine izolovana od javnosti i rezervisana isključivo za goste hotela koje od spoljnog svijeta štiti masivna ograda od kovanog gvožđa.

Uticaj Grka proširio se u međuvremenu izvan granica zakupljenog hotelskog kompleksa, ka plažama drugog dijela Svetog Stefana, Budve i Tivta.

Kompanija Mont-Voyage čiji je vlasnik grčki državljanin Petros Statis, jedan od vodećih ljudi u Adriatik propretisu, zakupio je dio gradske plaže na Svetom Stefanu, u dužini od 155 metara, na kojoj uredno raspoređen mobilijar prodaje po cijeni od 30 eura za komplet.

Ista firma iza koje pored bogatog Statisa stoji Predrag Leković iz Podgorice, preuzela je ovoga ljeta gazdovanje hotelskom plažom Ričardova glava ispred hotela Avala.

U pitanju je podzakup od kompanije Bepler i Džejkobson, formalnog vlasnika hotela, čija je firma Club 88 zakupila 80 metara pješčanog žala, uz godišnju nadoknadu od 28.600 hiljada eura.

Ovaj plažni aranžman između Statisa i Beplera ukazuje na tijesne veze pravih vlasnika hotela Avala i zakupaca Svetog Stefana.

Plaža u centru Budve privlači pažnju građana načinom na koji je opremljena, koji je u potpunom neskladu sa mediteranskim ambijentom Starog grada i mora. Dobar dio plaže pokriven je betonom i podom od dasaka pa ograđen visokom ogradom od bambusa. Vrhunac neukusa i kiča predstavlja predvorje ovog neobičnog plažnog objekta.

Na dijelu gradskog trga postavljena je drvena instalacija u afričkom stilu, koja simulira „svečani” ulaz na plažu ukrašen rezbarenim skulpturama, plemenskim maskama, nekakvim kutijama i bambusovim motkama.

U Budvi je sve moguće, lokalne institucije kulture ne reaguju na ove originalne ideje, ne oglašava se ni Morsko dobro ni gradska uprava.

Iza drvene skalamerije plaža opremljena baldahinima sa ležaljkama čiji dnevni najam staje 100 eura, separeima po ugledu na one u diskotekama za koje je neophodna rezervacija, stolovi za 6-18 osoba, veliki plažni bar, dvije TV plazme i kompleti ležaljki za sunčanje po cijeni od 20 eura dnevno. Svega ima osim pijeska.

Prvi komšija Petrosa Statisa na gradskoj plaži u Budvi, njegov je poslovni partner, Dragan Perović, vlasnik hotela Astorija u Starom gradu, koji se domogao svojih 20-ak metara morske obale. Špekulisalo se da je upravo Perović inicirao dolazak Grka na Sveti Stefan, da i sam ima udjela u zakupu svetostefanskih hotela, pored ostalih zajedničkih projekata u Crnoj Gori.

Monte Voyage drži i poznatu tivatsku plažu Oblatno čijih je 150 metara uređeno po sličnom obrascu luksuza novobogataša koji podrazumijeva baldahine, krevete i televizore uz šampanjac na pjeni od mora.

Petros Statis sa partnerima u trci je za dobijanje dodatnih 200 metara gradske plaže na Svetom Stefanu. Na javnom pozivu za prikupljanje ponuda koje je Morsko dobro organizovalo u martu ove godine za dvije lokacije istočne plaže, po početnoj cijeni od 28.000 i 22.000 eura, Mont Voyage je ponudio nevjerovatnih 120 hiljada eura.

Svima je jasno da je data ponuda koja nije ekonomski isplativa i da su neki drugi interesi u pitanju. Trilateralno prebijanje dugovanja između Adriatik propertisa, Opštine Budva i Morskog dobra, vezanog za troškove oko organizacije koncerta popularnog italijanskog pjevača Andrea Bočelija. Tu je i strateško pozicioniranje na obali investitora koji planira gradnju novih kapaciteta u zaleđu.

Iako je tender završen prije dva mjeseca, odluka o izboru najboljeg ponuđača još nije donijeta. A ne zna se ni kada će!

Kako se dogodilo da za 100 metara manje kvalitetnog parčeta obale na Svecu Grci ponude skoro 60 hiljada eura, tačno onoliko koliko plaćaju na ime godišnjeg zakupa za četiri najljepše plaže Crnogorskog primorja, nije lako objasniti.

Na okolnost da zbog enormnih povlastica datih zakupcu Svetog Stefana država trpi znatnu štetu ukazao je mještanin Krsto Rađenović koji je imao uvid u ugovor o zakupu plaža sa Morskim dobrom, po kome nadoknada za korišćenje Kraljičine, Kraljeve i dvije svetostefanske plaže ukupne dužine od 800 metara iznosi samo 60 hiljada eura godišnje.

Ako je i od Grka mnogo je, kao da nemaju dovoljno svojih plaža kod kuće, pa moraju uzeti i ove naše, najbolje.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo