Mještani bihorskog sela Savin Bor zatražili su od nadležnih državnih organa da u što kraćem roku donesu odluku da se iznad mjesta Кruščica, u dijelu Pešterske visoravni, otvori granični prelaz prema Srbiji. Oni ocjenjuju da je riječ o korisnoj inicijativi, čija bi realizacija ubrzala razvoju ne samo Bihora, već čitavog sjevera Crne Gore.
Predsjednik Mjesne zajednice Savin Bor Senad Rastoder ističe da je narod u Bihoru, a naročito u ovom selu i okolnim mjestima, prirodno upućen na saradnju s ljudima koji žive u tom dijeli Pešterske visoravni.
,,Nas sa Srbijom razdvaja samo administrativna granica i ništa drugo. Odavde do Tutina udaljenost je ista kao i odavde do Petnjice”, kaže Rastoder i dodaje da se uspostavljanjem državne granice na ovom području lokalno stanovništvo suočilo sa svakakvim problemima, jer im je onemogućen slobodan prolaz na teritoriju Srbije.
,,Zato je potrebno u što kraćem roku otvoriti granični prelaz na Pešterskoj visoravni kako bi se stanovništvu iz pograničnog pojasa omogućilo da iz ekonomskih, rođačkih i susjedskih odnosa nesmetano prelazi granicu”, ističe predsjednik mjesne zajednice Savin Bor.
Rastoder tvrdi da bi otvaranje graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni pozitivno uticalo na izgradnju putne infrastrukture i smanjivanju regionalnih razlika.
,,Činjenica je da se putna mreža na prostoru Bihora nalazi u dosta lošem stanju. To važi i za puteve koji vode prema Pešterskoj visoravni, iako k ovom prostoru gravitira veliki broj stanovnika. Smatram da bi otvaranje graničnog prelaza bilo višestruko korisno, jer bi pokrenulo realizaciju drugih projekata, od izgradnje modernih saobraćajnica, pa sve do investicija koje bi uticale na smanjenje regionalnih razlika”, kaže Rastoder.
Mještani podsjećaju da se Savin Bor prema granici sa Srbijom prostire na dvanaestom kilometru od Petnjice i da je jedno od rijetkih sela na sjeveru Crne Gore koje se može pohvaliti da još uvijek ima jaka pojedinačna poljoprivredna i farmerska gazdinstva, kao u najboljim vremenima.
Iako se radi o planinskom mjestu, smještenom na preko hiljadu i dvjesta metara nadmorske visine, u mjesnoj zajednici Savin Bor živi više od 500 stanovnika.
Da život u ovom kraju nije stao ukazuje i osnovna škola na Savinom Boru koja s područnim odjeljenjima broji više od 120 učenika.
Posebno je zanimljivo to što mještani u svojim štalama i torovima gaje blizu dvije hiljade ovaca i osamsto krava, čime se malo koji planinski kraj Crne Gore može pohvaliti. Stočni fond u drugim djelovima prostranog Bihora u posljednjih nekoliko decenija potpuno je desetkovan.
Mještani navode da je Savin Bor po mnogo čemu specifično mjesto i da na ovom prostoru žive vrijedni domaćini, koji žive od svoga rada. Oni upravo zato smatraju da bi se otvaranjem graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni stvorili još bolji uslovi za život u ovim krajevima. Dok sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona blizu gradu, polako ostaju pusta, to sa Savin Borom nije slučaj. Ovo mjesto udaljeno je od Petnjice oko dvanaest kilometara, i još toliko od Berana.
,,Istina je da ni naše selo nije zaobišlo iseljavanje, ali to nije toliko izraženo kao u nekim drugim sredinama”, kaže predsjednik mjesne zajednice. Rastoder vjeruje da je ovdje narod opstajao kroz vjekove zahvaljujući upornom radu.
,,Ta praksa traje do danas. Na to upućuje i podatak da u Savinom Bori nema kuće koja ne drži bar pet krava, osim ako se ne radi o socijalno ugroženim domaćinstvima. Važno je napomenuti da se naši planinski katuni graniče sa Srbijom, zato bi otvaranje graničnog prelaza prema Tutinu dalo dodatni stimulans mještanima da još više rade jer bi svoje proizvode mogli da plasiraju u Srbiji. Prije svega u fabrikama i na tržištu u Tutinu”, kaže Rastoder.
Za otvarnje graničnog prelaza zalaže se i Zaim Ličina iz susjednog manjeg sela Кruščice, najbližeg Peštereskoj visoravni, navodeći da bi uz odgovarajuće podsticajne mjere usmjerene k potrebama mlađih generacija Savin Bor sa svojom okolinom mogao da postane još privlačnije mjesto za život.
,,Ako se žele zaustaviti migraciona kretanja onda se posebna pažnja mora posvetiti mladim ljudima”, smatra Ličina.
Prema njegovim riječima, potrebno je uspostaviti čvrstu vezu sa studentima i upoznavati ih sa razvojnim potencijalima Petnjice, kako bi se nakon završenih studija vraćali i davali doprinos razvoju sredine u kojoj su rođeni.
,,Isto tako, treba uvesti stimulativne mjere za mlade bračne parove koji izražavaju spremnost da ostanu da žive u svom zavičaju. Ali, najvažnije je za stanovnike ovog područja da se otvori granični prelaz ka Sandžaku, jer je to naša najkraća veza do susjednih gradova”, kaže Ličina.
Mještani tvrde da Savin Bor sa svojom okolinom može da postane i dobra turistička destinacija, kada bi se na pravi način valorizovali njegovi prirodni potencijali.
,,Ovdje je sve ekološki netaknuto. Od hrane do vode i vazduha. Zato ovo područje zaslužuje da se proglasi zaštićenom ekološkom i turističkom zonom”, kažu mještani. To bi, smatraju oni, uz uspostavljanje graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni, otvaranje otkupnih centara i uz instaliranje kapaciteta za proizvodnju zdrave hrane i smještaj turista, donijelo dobrobit čitavom kraju i dodatno uticalo na podizanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja.
Mještani Savin Bora nijesu nerealni. Oni ne zahtijevaju da to bude neki moderni i skupi granični prelaz.
,,Mi želimo da se otvori bilo kakav zvanični prelaz. Manji objekat sa rampom bi bila dovoljna. Mi smo prirodno upućeni na taj kraj do kojeg sada moramo okolo-naokolo, preko Rožaja i državnog prelaza Dračenovac, što je nerealno kada nam je ovdje prečicom sve nadohvat ruke”, priča predsjednik mjesne zajednice.
Stanovnici ovog i susjednih sela, kao i Petnjičke opštine, traže samo kraći put do susjeda na Pešterskoj visoravni. Slučaj bihorskih sela u dijelu prema Pešterskoj visoravni najbolje ilustruje kako su administrativne granice na prostoru bivše Jugoslavije prekinule veze među ljudima, koji su prirodno upućeni jedni na druge.
Tufik SOFTIĆ