Brojne donacije i značajna pomoć koju ljudi iz dijaspore upućuju Petnjici s ciljem zaustavljanja iseljavanja lokalnog stanovništva nijesu doprinijele da se na području Bihora smanje migraciona kretanja prema inostranstvu. Država, i dalje, ćuti
Indikativan je bio podatak od prošle sedmice da je na području opštine Petnjica stepen odziva na vakcinaciju među najnižima, ako ne i najniži u Crnoj Gori. Za prosvjetnog radnika Nihada Kršića to je samo još jedan pokazatelj da, zapravo, u tom kraju nema stanovnika.
,,Narod je možda tu u papirima, ali oni su negdje drugo, u Luksemburgu, Švajcarskoj, Njemačkoj. Na crno, ili legalno. Ovdje uglavnom više nisu, a administrativne knjige su suviše stare. Da nije tako, pokazalo bi se da je odziv za vakcinaciju u Petnjici bio jako veliki. Vakcinisali su se oni, ali u inostranstvu”, kaže Kršić.
On priča kako je upravo ovih dana jedna kompletna porodica iz sela Radmanci, nadomak varoši, otišla vani. Najprije je, kaže, pošao suprug sa dva sina, a ubrzo za njim i supruga sa još jednim sinom. I još jedna kuća u Bihoru je ostala zaključana.
Kršić nije optimista u pogledu mogućeg zaustavljanja migracija sa prostora Bihora. Kaže da je Petnjica već danas pusta i da se dijaspora ubrzano vraća poslije ljeta provedenog u rodnom kraju. ,,Još koji dan avgusta, i u Petnjici više neće biti nikoga”, konstatuje, razočarano, naš sagovornik.
Prema njegovim riječima migracije su intenzivne kao i ranije i u tom pogledu se ništa nije promijenilo ni sa statusom opštine koji je ova varoš dobila prije nekoliko godina, ni sa novom vlašću na državnom nivou. ,,Čak mislim da je status opštine možda i negativno uticao. U lokalnoj administraciji uglavnom su zapošljavanja išla partijskom i rodbinskom, odnosno nepotističkom linijom. Mladi ljudi kada to vide, šta im preostaje nego da pakuju kofere i odu”, tvrdi Kršić. ,,Sva strategija zaustavljanja migracija ovdje se svela na koji metar asfalta u dvorištima partijskih aktivista. Niko ništa ne preduzima. Ne treba imati iluzija i očekivati da se migracije potpuno zaustave, jer ih svuda ima, ali u ovom procentu kao što je u Bihoru, mislim da nema nigdje”.
Ni brojne donacije i značajna pomoć koju ljudi iz dijaspore upućuju Petnjici s ciljem zaustavljanja iseljavanja lokalnog stanovništva, nijesu doprinijele da se na području Bihora smanje migraciona kretanja prema inostranstvu. To su konstatovali i predstavnici zavičajnih klubova na nedavno održanoj manifestaciji Dani dijaspore, ističući da u narednom periodu svi zajedno, od lokalne uprave do državnih organa i brojne dijaspore, moraju pomoći kako bi se u Petnjici stvarali uslovi za otvaranje novih radnih mjesta.
,,Danas dvije Petnjice žive u inostranstvu. To je podatak koji opominje i ukazuje da u našem zavičaju treba stvarati bolje uslove za život. Zato je neophodno preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se bar djelimično zaustavila izražena migracija stanovništva, a to se može postići kroz jačanje privrede i otvaranje održivih radnih mjesta”, smatraju predstavnici brojnih udruženja petnjičke dijaspore.
Univerzitetski profesori ponikli na području Petnjice ocjenjuju da Crna Gora treba da donese posebnu uredbu koja bi bar donekle uticala da se zaustave sve izraženije migracije stanovništva iz sjevernog regiona. ,,Sve što se kaže za Petnjicu moglo bi se reći i za mnoge krajeve sjevera Crne Gore. Treba da shvatimo da niko vještački ne može zaustavljati migraciona kretanja. To su prirodni tokovi s kojima se suočavaju i druge sredine. Ti tokovi su izazvani ekonomskim pitanjima. Znači jedini recept za zaustavljanje odliva stanovništva je stvaranje odgovarajućih uslova za život. Za tako nešto je neophodno uvezati brojne činioce, od ljudskih resursa i prirodnih potencijala pa do političke volje same države i želje investitora da ulažu u ove krajeve”, zajednička je ocjena grupe univerzitetskih profesora rođenih na području Bihora.
S takvom konstatacijom saglasan je i Mijaz Ramdedović, prepoznat kao veliki donator koji živi i radi u Njamačkoj. On poručuje da se mora smišljati koncept koji garantuje jačanje domaće proizvodnje i valorizaciju raspoloživih resursa Bihora. ,,Većina ljudi s ovih prostaora koji žive u inostranstvu srcem i dušom su vezani za zavičaj. Svi oni žele da pomognu ljudima u Bihoru, o čemu svjedoče i brojne donacije. Međutim, te donacije nijesu u značajnijoj mjeri doprinijele da se zaustavi iseljavanje lokalnog stanovništva”, kaže Ramdedović, ,,zato se moraju osmišljavati projekti koji će dati šansu za otvaranje novih radnih mjesta i podizanje standarda građana. Ako se to uspije, onda ljudi neće hrliti ka inostranstvu nego će ovdje tražiti svoju egzistenciju. Za tako nešto potreban je veliki angažman svih nas, a prije svega države koja mora da opredjeljuje značajniju pomoć Petnjici”.
Sličnog mišljenja su i okupljeni u Zavičajnom klubu Bihor u Luksemburgu koji svojim ulaganjem žele da podignuti kvalitet života u Petnjici i zaustave iseljavanje stanovništva. ,,Ljudi koji žive u Luksemburgu odlučili su prije nekoliko godina da formiraju Fond za razvoj Petnjice. Sredstva iz tog fonda usmjeravaju se za realizaciju razvojnih projekata. Na taj način se želi podstaći razvoj biznisa, što bi iniciralo otvaranje novih radnih mjesta koja trenutno najviše nedostaju Petnjici. Međutim, po ovom pitanju mora još da se uradi, a prije svega da se stvore dobre pretpostavke da ljudi iz inostranstva ulažu svoj kapital tamo gdje su rođeni”, naglasili su predstavnici Zavičajnog kluba Bihor.
I iz Udruženja bošnjačke dijaspore u Švajcarskoj navode da država mora da preduzme odgovarajuće mjere kako bi se bar djelimično zaustavila migracija stanovništva. ,,Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Tu država mora da odigra glavnu ulogu, na način što će opredjeljivati znatno više sredstava za realizaciju kapitalnih projekata i otvaranje novih radnih mjesta. Svi se moramo potruditi da više autobusa iz inostranstva dolazi u Petnjicu nego što ih odlazi iz Petnjice”, naglašavaju iz tog udruženja.
U Petnjici stanovnika u onom broju kakav se zvanično prikazuje ima još samo u papirima. U starim popisima i administrativnoj evidenciji. Uzalud status opštine. Uzalud novi put do Berana. Novi popis, kada god bude održan, pokazaće stvarno stanje stvari.
Od starijih se još poneko vrati. Djeca odrasla i školovana u inostranstvu, vrlo rijetko. Druga i treća generacija Bihoraca koja u inostranstvu već stasava i zauzima značajna mjesta u administracijama i naučnim institucijama zapadnoevropskih država, po pravilu, nikada.
Tufik SOFTIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice