Povežite se sa nama

OKO NAS

PET GODINA OD POČETKA GRADNJE NIJE ZAVRŠENA KUĆA VOĆA U ANDRIJEVICI: Poljoprivrednici siti praznih obećanja

Objavljeno prije

na

Kuća voća započeta je 2018, u vrijeme kada je i na lokalnom i na državnom nivou na vlasti bila Demokratska partija socijalista, ali su i svi drugi poslije njih nastavili sa praksom davanja obećanja o brzom završetku

 

Ni skoro pet godina od početka gradnje tog objekta, završetak i stavljanje u funkciju poljoprivredno-industrijskog pogona Kuća voća u Andrijevici  nije  na vidiku.

Kuća voća počela je da se gradi u aprilu 2018. godine i prema prvobitnom planu

kompletni radovi na podizanju poslovnog objekta, koji se finansiraju iz državnog kapitalnog budžeta, trebalo je da budu okončani oktobra 2019. godine.

Prema svemu što se može vidjeti, do sada je odrađen samo dio grubih građevinskih radova, s tim što se u posljednje dvije i po godine izvođač radova, kako pričaju mještani Andrijevice,  nije pojavljivao na gradilištu.

Iz Udruženja voćara Organik iz ovog sjevernog grada ističu da je potpuno neodgovorno što se kasni sa izgradnjom Kuće voća: ,,Do sada su nas svi uvjeravali da je to završena stvar i razvojna i poslovna šansa za sve nas”.

Kuća voća započeta je u vrijeme kada je i na lokalnom i na državnom nivou na vlasti bila Demokratska partija socijalista, ali su i svi drugi poslije njih nastavili sa praksom davanja obećanja o brzom završetku.

Tako je i u predizbornim aktivnostima aktuelne vladajuće strukture u Andrijevici Kuća voća isticana kao projekat koji bivša vlast nije uspjela da realizuje, a oni će, kao, privesti kraju, odnosno završiti.

,,Kad preuzmemo vlast uradićemo sve da Kuću voća što prije stavimo u odgovarajuću funkciju”, poručeno je sa predizbornog skupa koalicije Za budućnost Andrijevice uoči parlamentarnih i lokalnih izbora održanih 30. avgusta 2020. godine. Na tim izborima Demokratska partija socijalista u Andrijevici je pobijeđena, a nove vlasti, SNP, DF i Demokrate kao da su zaboravili na obećano.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović prije godinu dana izjavio je da je prije nastavka radova neophodno definisati šta će to da bude proizvod Kuće voća.

,,Uz uporedne prakse, stručnjaci treba da utvrde, da li će se proizvoditi sokovi, džemovi, slatko, kašice za bebe ili nešto drugo. Takođe, treba da se ustanovi koji tipovi voća treba da budu u opticaju, da li su to jabuka i kruška, ili možda bobičasto voće kao što je kupina, malina i aronija, s obzirom na to da je u cijeloj priči važno obezbijediti neophodnu sirovinu”, kazao je tada Stijović.

Iz lokalne uprave u ovom gradu sada kažu da nije dobro što se kasni sa realizacijom projekta i izražavaju nadu da će se u narednom periodu intenzivirati aktivnosti sa ciljem da Andrijevica konačno dobije planirane kapacitete za potrebe i pospješivanje voćarske proizvodnje.

,,Tačno je da su rokovi za završetak Kuće voća odavno probijeni. Međutim, za to nije kriva lokalna uprava, jer je za realizaciju ovog projekta zadužena Vlada Crne Gore. U startu nije jasno definisano kakva će sve funkcija biti Kuće voća i šta će se u njoj sve raditi, tako da je to u dobroj mjeri omelo da se nastave započeti radovi”, rekao je predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić (SNP).

U dopisu koji je polovinom prošle godine iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoptivrede upućen Opštini Andrijevica navodi se da su za potrebe realizacije projekta ,,Razvoj modela upravljanja i pravnog okvira sa petogodišnjim biznis planom za Kuću voća u Andrijevici” krajem 2020. godine angažovali poslovne konsultante sa zadatkom da se izradi studija tržišta, model upravljanja i predloga petogodišnjeg plana poslovanja. Taj posao je, navodno, sada u toku.

Kuća voća u Andrijevici je započeta, pa će, valjda, nekada biti i završena, a od takozvane Kuće poljoprivrede u Beranama,  projektu koji je, takođe, u predizbornim obećanjima maksimalno eksploatisan, za sada nema ni kamena temeljca.

Kuća poljoprivrede je trebalo da bude, zapravo, izmještena kancelarija resornog ministarstva za sjever države, odnosno za region sjeveroistoka. Ona je, kako je najavljivano, planirana da bude podrška poljoprivrednicima, od administrativnih procedura, do apliciranja i preuzimanja raznih pomoći, kako se zbog toga ne bi moralo svaki čas ići za Podgoricu i gubiti vrijeme i novac.

I lokacija joj je bila određena. Sve je tako lijepo zvučalo u obećanjima pred lokalne izbore koji su u ovom gradu održani u martu ove godine. Reklo bi se i previše lijepo, jer od svega je ostala samo priča i plan.

Nedavno odražani Međunarodni sajam poljoprivrede u Beranama pokazao je, međutim,  da vrijedni domaćini na sjeveru Crne Gore ne čekaju državu, već da je veliki broj njih instalirao proizvodne kapacitete u individualnim domaćinstvima za preradu voća i povrća, kako se ne bi dogodilo da ogromni tržišni viškovi, kao što je to slučaj ove godine, propadaju.

Skoro da nema sjevernog grada u kome nema nekoliko pogona za proizvodnju organskih sokova, kao i svih drugih poljoprivrednih proizvoda. Bilo je zanimljivo vidjeti toliko štandova prepunih svakavih specijaliteta iz domaće radinosti.

Jedan od poljoprivrednika iz beranskog sela Vinicka, Rajko Šćekić, ispričao je Monitoru da je tim poslom počeo da se bavi iz potrebe za preživljavanjem, ali da je vremenom to postala njegova velika opsesija i pravi mali biznis.

,,Sajam je samo prilika da se predstavimo građanima, da im kažemo da postojimo i gdje nas mogu potražiti. Osim u selu, mene stanovnici Berana svakoga dana mogu pronaći na zelenoj pijaci. Na mojoj tezgi je sve iz domaće prehrambene radinosti, od prerađenog povrća i voća, preko domaćih sokova, do domaćih rakija i suhomenstih proizvoda, i sve to isključivo na prirodnoj bazi”, kaže ovaj poljoprivredni proizvođač, i moglo bi se reći, individualni preduzetnik.

On objašnjava da je sada u taj posao uključena čitava porodica, i da je sve poprimilo mnogo veće razmjere, nego što je u početku mislio.

,,Od poljoprivrede i od sela, sasvim sigurno, može dobro da se živi. Samo treba ostati na selu i zavrnuti rukave. Ne čekati socijalu i druge državne pomoći. Sve se to lijepo može i u individulanoj proizvodnji”, priča Šćekić.

Porazno je za državu, ali ohrabrujuće za sjever, da se poljoprevdnici snalaze mnogo bolje nego državna birokratija, kojoj ni pet godina nije dovoljno da završi jedan objekat u Andrijevici. Ili započne drugi u Beranama.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo