Povežite se sa nama

OKO NAS

PENZIONERI U BERANAMA: Mjera za siromaštvo

Objavljeno prije

na

Od oko 3500 penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja,  njih čak 2090  je sa najnižom penzijom, što je poražavajući podatak

 

Od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja,  njih čak 2090  je sa najnižom penzijom, što je poražavajući podatak. U državi koja bi da se pridruži Evropskoj uniji, šokantno zvuči i uporedni podatak da bi sa tom penzijom, pri sadašnjim cijenama, prosječan crnogorski penzioner mogao više hrane da kupi u Njemačkoj nego kod nas.

Predsjednica Udruženja penzionera Berane, Milanka Radenović, za Monitor kaže da postoji inicijativa da penzioneri ne prihvate najavljeno novo povećanje penzija.

“Do prošle godine smo u našem udruženju imali 646 penzionera sa najnižom penzijom, a poslije prošlogodišnjeg povećanja minimalne penzije, taj broj je porastao na dvije hiljade i devedeset. Onda imate  veliki broj penzionera sa prosječnom penzijom, a veoma je mala razlika između najniže u prosječne penzije, tako da su penzioneri u Beranama apsolutno nezadovoljni svojim položajem” – kaže je Radenović.

Ona dodaje da većina članova koji su je kontaktirali smatra da ne treba prihvatiti najavljeno povećanje, jer je to opet minimalno u odnosu na inflatorna kretanja.

“Penzioneri su potpuno ugrožena kategorija i zbog godina starosti i zbog bolesti” – dodaje Radenović.

Predsjednica Udruženja penzionera Berane  izražava nezadovoljstvo i zbog toga što još  nije počela gradnja zgrade sa dvanaest stanova za penzionere, iako je to trebalo da bude 2008. godine. Navodi da imaju dokaze da su Fond PIO i nekadašnje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja odavno opredijeli 220.000 eura za izgradnju zgrade za penzionere sa 12 stanova.

“Tadašnje rukovodstvo opštine je očigledno ta sredstva nenamjenski potrošilo dok je lokalno vladala Demokratska partija socijalsita. Brojni naši članovi još uvijek nijesu riješili stambeno pitanje” – ističe Radenović.

Prema njenim riječima, kada god se tadašnje rukovodstvo udruženja interesovalo i postavljalo pitanje pitanje gdje je novac, govorili su im da je tu i da zgrada samo što nije počela da se gradi. Onda su izgubili lokalnu vlast, i novcu se izgubio trag.

Iz ovog udruženje penzionera još jednom su apelovali da im Specijalno tužilaštvo odgovori da li je optužnicom protiv bivših funkcinera Demokaratske partije socijalista iz ovog grada obuhvaćen i predmet koji se tiče „zagubljenog“ novca namijenjenog za izgradnju zgrade za penzionere.

„Mi smo obezbijedili materijal i ustupili sve podatke kako bi krivična prijava koja je podnijeta protiv bivšeg gradonačelnika i drugih funkcionera DPS  bila potkrijepljena dokaznim materijalom i u slučaju novca za zgradu za penzionere“ – kaže Radenović.

Radenović ne može sa sigurnošću reći koliki je broj penzionera u Beranama koji nemaju riješeno stambeno pitanje.

„Ve­ći­na njih suočava se sa teškim eg­zi­sten­ci­jal­nim pro­ble­mi­ma. Sa jedne strane najniže penzije od 296,82 eura za preko dvije hiljade penzionera, a sa druge još i značajan broj penzionera koji se stambeno snalaze ni ja ne znam kako. Otići u penziju kao podstanar, to je žalosno” – konstatuje Radenović.

Predsjednica ovog beranskog udruženja penzionera kaže da je ovih dana imala priliku da u medijima vidi fotografijama dokumentovano kakve su cijene prehrambenih artikala u Njemačkoj, i da prosto nije mogla da vjeruje.

“Zamislite sada kolike su penzije u Njemačkoj, recimo, ili bilo kojoj zapadnoevropskoj državi. Naravno da nismo za upoređivanje ni po čemu sa Njemačkom, ali je neshvatljivo da su cijene kod nas veće nego tamo. Nešto nije u redu” – smatra Radenović.

“Inflatorna kretanja kretanja najviše pogađaju penzionere. Zamislite penzionera koji je podstanar, onda treba da plati račune, i šta mu ostaje za život” – kaže ona. To prema njenim riječima nije život. To je mučenje koje nije zaslužio neko ko je zašao u penzionerske godine.

Istina je i ono što predsjednica beranskih penzionera smatra – penzioneri su u Crnoj Gori i u Beranama mjera za siromaštvo, što ni jedan čovjek nije zaslužio na kraju radnog vijeka.

Crnoj Gori su potrebne korjenite promjene u pogledu brige prema penzionerima, starima i nemoćnima. Malo više empatije, i penzije koje nisu socijalnog karaktera.

                                                                            Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo