Povežite se sa nama

Izdvojeno

APELACIONI SUD UKINUO PRESUDU OSUĐENIMA NA 120 GODINA ROBIJE ZBOG SVIREPOG ZLOČINA U IGALU: Ubice policajca opet pred sudom

Objavljeno prije

na

Sudije Apelacionog suda, ukidajući presudu, obrazložile su da je prvostepena presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i prema njihovoj ocjeni u znatnoj mjeri protivrječni

 

Albanskim državljanima – braći Luanu i Lulzimu Hasanaju, kao i njihovoj majci Nuri biće biće suđeno iznova nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom su osuđeni na ukupno 120 godina zatvora zbog ubistva policajca Milutina Lekovića 15. decembra 2019. godine u Igalu.

Sudije Apelacionog suda, ukidajući presudu obrazložile su da je prvostepena presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i prema njihovoj ocjeni u znatnoj mjeri protivrječni.

Oni smatraju da u prvostepenoj presudi nijesu jasno navedeni razlozi vezano za okolnosti pod kojima je došlo do ispaljenja projektila iz pištolja kojim su nanijete smrtonosne povrede policajcu Lekoviću.

„Prvostepeni sud na osnovu rezultata DNK analize uzoraka izuzetih sa predmetnog pištolja, uz ekstremno jaku podršku hipotezi, utvrđuje da je optuženi Luan Hasanaj glavni donor, a oštećeni Leković, uz jaku podršku sporedni donor i to biološkog materijala izuzetog sa obarača, na kojem dijelu pištolja je utvrđeno prisustvo biološkog materijala od minimum tri osobe. U prvostepenoj presudi nijesu dati jasni razlozi da li DNK i sa obarača, kao što je to utvrđeno i sa drugih djelova rebrastog dijela navlake i udarača predmetnog pištolja na kojima je utvrđeno prisustvo biološkog materijala od minimum dvije osobe, takođe može poticati od krvi oštećenog Lekovića“ – navodi se u ukidnom rješenju sudija Apelacionog suda.

Podsjećaju da niko od optuženih niti saslušanih svjedoka, posebno očevidac događaja, policajac Aleksandar Kilibarda, nije naveo da je pokojni Leković bio u bilo kakvom fizičkom kontaktu sa pištoljem iz kojeg je na njega pucano.

Sudije Apelacionog suda obrazložile su i zbog čega im je izreka presude nerazumljiva, protivrječna razlozima odluke, ali i zaključak da prvostepena odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dok su oni koji su dati, tvrde, potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni.

“Bitna povreda krivičnog postupka sastoji se u tome što je sud optuženima za navedena krivična djela prethodno utvrdio pojedinačne kazne zatvora a potom ih osudio na jedinstvene kazne dugotrajnog zatvora u navedenom trajanju. Pri čemu u izreci presude nedostaje odredba člana 36 krivičnog Zakonika Crne Gore, koja u stavu 1 propisuje opšti minimum i maksimum kazne zatvora, dok je u stavu 2 definisan način izricanja ove kazne. Naime, kako označavanje odredaba Krivičnog zakonika koje se primjenjuju, ne znači samo naznačenje onih odredaba Krivičnog zakonika pod koje je podvedena inkriminisana radnja, već i ostalih odredaba koje su pri donošenju presude primijenjene, a koje takođe čine pravnu osnovicu presude, to je izostavljanjem odredbe člana 36 KZ CG, izreka presude nerazumljiva”, piše u odluci sudija Apelacionog suda.

Prema navodima prvostepene presude, tokom sudskog postupka dokazano je da su Hasanaji počinili krivična djela za koja su optuženi.

– Ni jednim dokazom nije oboren iskaz svjedoka oštećenog Aleksandra Kilibarde koji je kritičnog dana patrolirao sa pokojnim Lekovićem– kazala je 24. marta ove godine sutkinja Višeg suda u Podgorici Milena Matović.

Sud je, tvrdila je ona, na osnovu svih provedenih dokaza i iskaza svjedoka utvrdio da su odbrane optuženih kojom su negirali krivicu smišljene na izbjegavanje krivično-pravne odgovornosti.

Prema navodima optužnice, Luan Hasanaj je 15. decembra 2019. godine hicem iz pištolja ,,CZ“ ubio policajca na dužnosti Milutina Lekovića dok se nalazio u policijskom vozilu ,,dačija daster“ u Igalu. Potom je, kako se navodi u optužnici, pištolj uperio u policajca Aleksandra Kilibardu, u namjeri da ga ubije.

Leković i Kilibarda su tog dana, podsjetimo, priveli Luana, Ljuljzima i Nure Hasanaj jer nijesu imali lična dokumenta.

Okrivljeni su odmah nakon ubistva Lekovića i udara vozila u betonsku ogradu pored puta izašli iz automobila i iz gepeka uzeli kesu, nakon čega su pobjegli.

Nakon kraće potrage, bjegunci su uočeni u naselju Sutorina. Luan Hasanaj se tada mašio pištolja i uperio ga prema policajcima koji su ih uočili, da bi potom uz prijetnje pokušao da sa bratom i majkom uđe u policijski kombi ,,reno trafik“ kojim su planirali dalji bijeg.

Bjegunci su uspjeli da uđu u kombi i nastavili da prijete policiji na šta je reagovao jedan od policajaca i iz službenog oružja pucao u pravcu Luana Hasanaja. Ispaljeni hitac pogodio je optuženog u ruku, nakon čega su uhapšeni.

Zbog odluke Apelacionog suda da ukine presudu za ubistvo policajca Lekovića, reagovali su iz Nezavisnog sindikata policije, ističući da je svaki građanin koji je pročitao vijest o njihovoj odluci osjećao šok, nevjericu i ogorčenost.

“Nakon dva ozbiljna i teška napada na policijske službenike u kratkom periodu, koji nisu procesuirani na adekvatan način ,doživljavamo da nam, po ko zna koji put, oni koji su izabrani da dijele pravdu u stvari dijele nepravdu krijući se iza sudske ili tužilačke funkcije. Ovog puta i najdrastičnije do sada. Gospoda sudije Apelacionog suda (ne možemo reći poštovana jer poštovanje mora da se zasluži) ukidanjem presude njegovim surovim ubicama ponovo su ubile policajca Milutina Lekovića i postale saučesnici u ovom gnusnom zločinu – ocijenili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Etika, moral i logika su, kako dodaju, očigledno riječi na koje oni nisu naišli u pravničkim knjigama dok su se školovali.“ Surovo, bezdušno i bezosjećajno donošenje ovakve odluke nepopravljivo negativno djeluje na sve u ovom društvu ,a posebno na porodicu Leković. Da li su se sudije Apelacionog suda pitale kakav i koliki bol nanose porodici Leković ovakvom odlukom? Sigurno da nisu jer da jesu odluka bi bila drugačija. Da li su se sudije Apelacionog suda pitale šta poručuju crnogorskom društvu i crnogorskim građanima ovakvom odlukom? Nama je poruka vrlo jasna i ona glasi: ‘Svako može da vas napadne ili ubije, na pravdu i zaštitu Apelacionog suda ne računajte'” – ističu iz Nezavisnog sindikata policije.

Smatraju da je uzaludna sva priča, trud i rad poštenih, hrabrih i odanih građana i službenika naše države u borbi protiv kriminala kada, kako navode, „svaki nasilnik, narko diler i ubica može da ima jatake u crnogorskom sudstvu i tužilaštvu“.

Oni su uputili molbu Vladi i nadležnim ministrima da se u budućem radu vrlo ozbiljno pozabave sudijama i tužiocima koji, kako su ocijenili, “igraju” na tankoj žici pravde i nepravde, poštenja i kriminala, i koji svojim (ne)radom unazađuju kako bezbjednost policijskih službenika tako i čitavog crnogorskog društva.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo