Povežite se sa nama

OKO NAS

PEĆINE SPASITELJICE: Strogo čuvana tajna

Objavljeno prije

9 godina

na

mesto-za-vatru

,,Evo mogu ti reći da se zove Mijovica i više ti ništa ne smijem otkriti”, smije se Nikola dok kamenitom stazom idemo ka pećini. Ulaz u pećinu je stvarno dobro ukriven bujnom vegetacijom koja se još zeleni iako je jesen poodmakla. Tek kada se priđe na par koraka od ulaza primijeti se tamni otvor zarastao u kupine i koprive. I onda samo – mrak.

Kroz istoriju narodnog predanja pećine i jame su povezivane sa podzemnim svijetom, nečistim i mračnim silama koje obitavaju u njihovom mraku. Neke do njih ipak su imale drugačiji tretman: nazivali su ih spasiteljicama – u vrijeme ratova, kojih nije falilo na ovim prostorima, one su bile ukrivena mjesta za preživljavanje dok prođe nevolja.

Koliko su ovakve pećine bile važne u životu crnogorskih sela i plemena najbolje govori podatak da ni danas seljani ne daju da se otkrije lokacija većine od njih. U vremenu GPS-a, satelitskog snimanja majčice Zemlje i ostalih blagodeti špijunske civilizacije, oni i dalje tvrdokorno vjeruju da za njihovu pećinu niko ne zna – osim njih samih. I vjeruju da može doći vrijeme kada će ona ponovo da ih primi u svoje tamno okrilje i spasi od ratne ili neke druge napasti.

Jednu od ovih pećina u Katunskoj nahiji posjetili smo sa mlađim naraštajem Katunjana, ali uz obavezno obećanje da nećemo otkriti mjesto u kome se nalazi, niti navesti neki toponim po kome bi se ona mogla pronaći. Nema je ni na onim JNA kartama, sa ponosom ističe naš vodič – Nikola.

,,Najvažnije kod ovakvih pećina, osim naravno da je dobro sakrivena, bilo je da je unutrašnjost suva, ali i da ima vodu za piće. To dvoje je bilo teško pronaći na jednom mjestu zato su ovakve pećine bile jako cijenjene”, objašnjava naš vodič, dok iz drvenog korita starog par stotina godina pijemo neobično hladnu vodu. Korito se nalazi u predvorju pećine, nedaleko od ulaza. U njega voda kaplje sa stropa pećine, kada se potpuno isprazni za nekih sat vremena ono je ponovo puno.

Spuštamo se niz primitivne stube napravljene od račvastog stabla koje je takođe vjerovatno zapamtilo mnoge godine i stižemo u dio pećine koji je služio za stanovanje.

Taj dio je ravan i suv čak i stijene okolo nemaju na sebi uobičajene podzemne vlage tako da je idealan za smještaj. U jednom od uglova ostaci ognjišta, mjesto gdje se ložila vatra za vrijeme davnih zbjegova.

Slaba svjetlost sa ulaza dopire i do ovog dijela, ostatak pećine je u vječnoj tami i nije korišćen, objašnjava Nikola. U ovom dijelu pod svjetlošću lampi izranjaju nevjerovatni ukrasi nastali višemilenijumskom igrom vode i krečnjaka. Ali ljepota se nije mnogo cijenila tada, druge stvari su bile važnije.

,,Najviše su se cijenile pećine sa dva izlaza, ali takvih je malo. Da u jednoj pronađeš sve i vodu i suvotu i drugi izlaz za bjekstvo – to je baš rijetko. Ova je zadnji put korišćena za vrijeme Drugog svjetskog rata i valjda neće nikada više. Ali ko zna, kako nas mudra vlast vodi ne bi me začudilo da se jako brzo i mi nađemo u pećini. Uglavnom, stariji ne daju živi da se zna za nju – kao da će sjutra zatrebati. I moramo im učiniti po volji”, priča naš vodič dok se vraćamo na dnevnu svjetlost.

U povratku do puta pažljivo pamtimo putanju do asfalta, nikad se ne zna kad Mijovica može zatrebati.

PEĆINE U BUDOŠU

Poznate su pećine u planini Budoš kraj Nikšića, kao pećina Ćivorica sa kamenicom pitke vode koja je gasila žeđ crnogorskih komita i legendarnog Radojice Nikčevića. Toliko je Radojica bio dosadio austrijskom okupatoru da je poslala jednog od svojih špijuna da otruje vodu u Ćivorici. I onda je nastala pjesma Otrovana Ćivorica, sa nje pije Radojica. Preživio je Radojica austrijsku otrov, a Ćivorica i danas gasi žeđ, za sada rijetkim planinarima koji znaju da je pronađu u vrletima Budoša. U Budošu se nalazi i takozvana Komitska pećina, jedna od rijetkih koja ima dva ulaza od kojih je jedan uvijek spreman za bjekstvo. Najinteresantnija pećina Budoša je Gubavica, veličanstveni podzemni objakat koji je ime vjerovatno dobio po svojim jedinim stanovnicima, nesrećnicima oboljelim od lepre.

Bato PEROVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

40 minuta

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

52 minute

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

55 minuta

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo