Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Partijsko zapošljavanje

Objavljeno prije

na

U posljednjim danima veoma neuspješne vladavine, opštinska vlast u Ulcinju povukla je još jedan skandalozan potez: raspisala je konkurs za prijem u stalni radni odnos 12 novih radnika. Da se radi o prvorazrednom skandalu govore ne samo činjenice da su opštinska administracija i javna preduzeća čiji je osnivač lokalna samouprava ionako prenatrpane radnicima i što je opštinski budžet godinama u problemima, već što je konkurs faktički otvoren za najbliže srodnike i partijske drugove odlazećih opštinskih čelnika. Lokalni čelnici obavezali su se i početkom ove godine da će poštovati odluku Vlade o smanjenju zapošljenih u javnoj upravi. Prema nezvaničnim podacima, u organima lokalne uprave i u javnim preduzećima u Ulcinju ima oko 500 zapošljenih, od kojih je gotovo trećina višak.

,,U opštinskoj administraciji ima toliko zapošljenih da neki godinama ne dolaze na posao, ali primaju plate, drugi nemaju stolica u kancelariji đe bi sjeđeli, a kamoli da što rade”, navodi se u dopisu koji je ovih dana uputila Ministarstvu finansija i Ministarstvu rada i socijalnog staranja grupa radnika lokalne uprave.

Pozivajući nadležne organe da spriječe ovo ,,nezakonito, partijsko i falimijarno zapošljavanje”, koje planiraju opštinski rukovodioci, oni su posebno ukazali na namjeru da se sedam radnika zaposle u Turističkoj organizaciji iako ona nema ni pravilnik ni sredstva za isplatu zarada radnicima!

Opozicione stranke koje bi od 22. septembra trebalo da preuzmu opštinsku vlast pozvale su nadležne državne organe da ,,urazume odlazeće opštinske funkcionere i spriječe neželjene posljedice”.

,,Najvjerovatnije se radi o ispunjavanju predizbornih obećanja koje nijesu uspjeli da ostvare do sada, odnosno obezbjeđivanju glasačkog kredita za neke naredne izbore”, navode u Novoj demokratskoj snazi FORCA Nazifa Cungua. Ističe se da stvaranjem dodatnih nepotrebnih obaveza i troškova za pretanki opštinski budžet, odlazeći sa vlasti koriste priliku da novoj vlasti i građanima Ulcinja još više zagorčaju život.

Iz FORCE su saopštili da je u tekuću godinu aktuelna vlast ušla sa projektovanim deficitom od preko četiri miliona eura (što je polovina projektovanog budžeta!), sa prenešenim dugovima od 3,75 miliona eura, da su se kreditno zadužili preko 1,5 milion eura, a da se u nekim javnim preduzećima zapošljenima duguje više od deset mjesečnih zarada!

U proteklih pet godina koliko je na vlasti bila koalicija Za Evropski Ulcinj enormno je povećan broj zapošljenih. Tačan broj niko ne zna, ali je sigurno da su u stalni radni odnos u pravilu primani samo članovi Demokratske unije Albanaca, Demokratske partije socijalista ili Partije demokratskog prosperiteta. Iako je stalno bilo problema sa ostvarivanjem planiranog budžeta, prosječna plata u opštini je konstantno rasla i iznosi oko 530 eura. Opštinske službe i institucije su doživljavane kao biro za zapošljavanje, partijska filijala i socijalna ustanova, iako se time ugrožavala elementarna održivost vitalnih sistema unutar lokalne samouprave. O profesionalnosti i efikasnosti činovnika opštine i neophodnosti lokalnih institucija da one zaista budu istinski servis građana niko nije previše brinuo.

Zato će nova opštinska vlast morati da zagrize u tu “kiselu jabuku”. Biće nužno odmah sistematizovati radna mjesta i angažovati neku nezavisnu revizorsku kuću da utvrdi stanje u lokalnom budžetu. Tek će se pokazati i kakvo je stanje u javnim preduzećima čiji je osnivač lokalna samouprava, a koja svih ranijih godina nijesu Skupštini opštine podnosila izvještaje o radu, iako su bila dužne da to učine.

Zapošljavanje je jedan od najizraženijih problema u Ulcinju. U toj opštini danas je broj stalno zapošljenih čak dva puta manji nego prije dvije decenije. Zato je obećanje o radnom mjestu bila jedna od najefektnijih manipulacija u brojnim predizbornim kampanjama. Mnogi su građani povjerovali u bajke dosadašnjih čelnika da će raditi u planiranoj marini ili u nekakvom hotelu nalik na Splendid, koji je trebalo da bude izgrađen u uvali Valdanos. Nema ni marine ni obećanih splendida, a oni koji su varali građane nijesu čak uspjeli da sačuvaju ni svoje funkcije.

Odlazeći gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga je uz Filipa Vukovića u Pljevljima jedini predsjednik opštine koji nije uspio da se izbori za drugi mandat. Svoju funkciju nije odbranio ni predsjednik Skupštine opštine Ljuiđ-Ljubo Škrelja, iako se on još nada da nije završen ,,prelazni rok”. No, šef lokalne filijale Đukanovićevih socijalista će se tek naći na udaru svojih partijskih drugova iz Izvršnog i Opštinskog odbora koji mu otvoreno zamjeraju što u proteklom periodu nije imao više sluha za zapošljavanje članova i simpatizera DPS-a.

Grad propuštenih šansi

Godinama nikakva pripadnost nije bila garancija za zapošljavanje u Ulcinju. Samo onaj ko je bio radiša, ko je bio kvalifikovan i stručan, mogao je naći radno mjesto i biti „iskorišten” u društvenom smislu. I upravo je to guralo grad naprijed. Zato su Ulcinjani ponosno branili svoja komunalna prava. Od početka devedesetih se ingerencije lokalne samouprave sistematski ukidaju, a i ono što je preostalo lokalne uprave nijesu znale da koriste. Vrhunac tog procesa je prepuštanje crnogorskoj vladi da izradi Prostorni plan Ulcinja. Samo je ta činjenica bila dovoljna da odlazeća garnitura odmah bude smijenjena. Upravljanje prostorom je najdjelotvorniji instrument razvoja opštine koji mora ostati u njezinim rukama. Odbijanje da se u Skupštini opštine otvori debata o izdavanju u zakup najvrjednijih resursa opštine takođe govori da je bivša vlast bila dobra samo svojoj centrali u Podgorici, nipošto građanima Ulcinja. Ulcinj je tokom njene vladavine postao grad propuštenih šansi.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo