Povežite se sa nama

Izdvojeno

PARTIJSKA PAMET U NOVIM DRESOVIMA: Od nafte i vode do lokomotive

Objavljeno prije

na

Diskontinuitet je napravljen – za članstvo u upravnim odborima državnih preduzeća potrebna je nova partijska knjižica. Znanje, stručnost, iskustvo ili da se razumiju u posao za koji su postavljeni i primaju dobre pare, nijesu neophodni

 

U bordovima direktora državnih preduzeća sjede uglavnom partijski kadrovi nove vlasti od kojih su neki veoma mladi i nemaju ni dana staža a često ni veze sadašnjeg sa prethodnim poslovima, utvrdio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Njihovi podaci o imovini pokazuju i da pojedini članovi ovih odbora dobijaju visoke naknade iako se nekad ne sastaju i po više mjeseci. Prednjači predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra iz Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović, koji je u maju primio čak 4.670 eura.

Rađenović je ovo demantovao, kazavši da je riječ o naknadi za dva mjeseca. Za mjesečnu platu od 2.300 eura okrivio je bivši menadžment ovog državnog preduzeća: „Moja naknada poslije imenovanja umanjena je za 500 eura, jer i sam smatram da su naknade koje se dobijaju nepristojno visoke za crnogorske standarde…”

Najavio je da će umanjiti zarade za 30 odsto na nivou čitave kompanije, što će značiti umanjenje i naknada za izvršnog direktora i predsjednika Upravnog odbora za nekih 1.300.

On je prije ovog posla bio direktor DOO Mediteran reklame Budva. Izvršni direktor Morskog dobra je Mladen Mikelj, koji je ranije kao kadar Nove srpske demokratije bio sekretar za investicije Opštine Budva. Mikelja je u junu prošle godine, u vrijeme nasilne promjene vlasti u Budvi, policija prilikom hapšenja bacila na plato ispred zgrade Opštine, a policijski službenik mu je čizmu stavio na vrat.

Iako je nova vlast odlučno najavila da će reference i stručnost biti neophodni za posao, umjesto partijske knjižice, nastavilo se sa starom partitokratskom praksom. Podsjetimo da su Aerodromi Crne Gore od svog osnivanja 2003. godine bili rezervoar za zapošljavanje partija koje su gazdovale ovom državnom firmom – prvo SDP-a, potom SD-a. Na Aerodromima je posao dobila sestra lidera SDP Ranka Krivokapića i supruga predsjednika SD-a Ivana Brajovića, sin bivšeg izvršnog direktora Milovana Đuričkovića (SDP-SD), dok su porodice članova i simpatizera ove dvije stranke imale odlučujuću prednost pri zapošljavanju u toj kompaniji.

Nakon promjene vlasti tradicija se nastavila. Stranke većine su podijelile odgovornost – za predsjednika Upravnog odbora imenovan je Nebojša Đoković iz DF-a, magistar ekonomskih nauka koji je radio isključivo u bankarstvu, dok su članovi borda postali Ognjen Jovović (DF), Boro Todorović (PzP), Branko Vuković (Demokrate) i Eldin Dobardžić (URA). I sin člana Odbora direktora Ognjena Jovovića (DF), Saša Jovović, zasnovao je radni odnos u toj državnoj kompaniji, pisale su Vijesti. A novi bord direktora je promijenio sistematizaciju i uveo novo radno mjesto – zamjenik izvršnog direktora, na koje je postavljen Petar Radulović, sin poslanika Branka Radulovića (PZP).

Da reference i bivše radno iskustvo nijesu presudne potvrđuju brojni primjeri novih imenovanja. U Montenegro bonusu, državnom preduzeću koje se bavi trgovinom naftnim derivatima, za izvršnog direktora Vlada je postavila poslanika DF-a Radoša Zečevića. Ovaj diplomirani pravnik je tokom ’90-ih bio direktor DOO Katedra, od 2010. do 2019. odbornik u SO Podgorica, zatim poslanik u republičkom parlamentu, volonterski je godinama radio kao šef pravne službe u Srpskoj narodnoj stranci, zatim, isto volonterski, kao poredsjednik OO Nove srpske demokratije u Podgorici.

Prema podacima CDT-a za članicu borda direktora kompanije Montenegro bonus postavljena je Ivana Klikovac, koja ima 27 godina, a od dosadašnjeg iskustva ima rad u ljetnjim mjesecima u Duty free shopu na podgoričkom aerodromu i obavljeno stručno osposobljavanje u mikrokreditnoj firmi.

Predsjednica Borda direktora Željezničke infrastrukture Milena Šuković, prethodno je radila kao komercijalista, agent prodaje i brend menadžer u trgovinskim lancima, a član istog borda Stefan Pižurica u nevladinim organizacijama, Građanskom pokretu URA i jednoj podgoričkoj banci, navode iz CDT-a.

Jedini koji je reagovao na ove navode iz vladajuće većine je potpredsjednik URE Goran Đurović. On je priznao da je činjenica da u ovom trenutku imamo pojedince u samim upravljačkim strukturama čija radna biografija ne odgovara poziciji koju pokrivaju. Objasnio je da Crna Gora godinama kuburi sa nedostatkom kvalitetnog kadra i da nemamo prostora kadrirati ljude shodno njihovoj partijskoj pripadnosti, a zanemarivati njihovu stručnost: „Ovo je bila velika mana bivše vlasti jer su slijepo imenovali svoje kadrove, a zanemarivali sve druge koji ne misle ili ne glasaju kao oni. Narod u Crnoj Gori želi da vidi diskontinuitet od takve politike, a to zahtijeva da nova većina pokaže širinu i prihvati sve stručne pojedince ma kako se oni izjašnjavali i glasali“.

Mediji su ranije pisali da je za predsjednicu Odbora direktora Luke Bar izabrana Slađana Perišić (DF) čije je radno iskustvo menadžer prodaje u R. Tursu Budva, savjetnik za naplatu MFI Alter Modus Bar. Na funkciju v.d. izvršnog direktora Društva sa ograničenom odgovornošću Fonda za zaštitu životne sredine izabran je Draško Boljević, direktor prodaje u predstavništvu Podravka Crna Gora, bivši direktor komercijale Mil Pop-a i supervizor u toj kompaniji. U Upravnom odboru Fonda PIO je Miloš Rajković, portparol Socijalističke narodne partije Crne Gore. Ovaj 25-godišnji mladić, osim partijskog, nema drugo radno iskustvo.

Nova vlast je počela i da smjenjuje svoje neposlušne kadrove u upravnim odborima. Tako je Vlada, nedavno, bez obrazloženja, sa mjesta predsjednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova smjenila Marinu Jočić iz DF-a. Smjena je uslijedila nakon što je ona premijera nazvala „lažovom i izdajnikom”. Na njeno mjesto je došao novinar Nebojša Popović, dopisnik Sputnjika, koji je krajem prošle godine dobio specijalno priznanje Udruženja novinara Srbije, zbog izvještavanja o litijama u Crnoj Gori.

Direktorica istog preduzeća je funkcionerka Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević. Do stupanja na direktorsko mjesto bila je odbornica ove stranke u SO Bijelo Polje od jula 2014. pa sve do imenovana na čelo JP Nacionalni parkovi.

Usljed ubrzane raspodjele izbornog plijena, dođe i do čarki između koalicionih partnera. Tako je potpredsjednica DNP-a Maja Vukićević, nakon što je izmijenjen izbor predstavnika državnog kapitala u bordu direktora Barske plovidbe, izrazila partijsko nezadovoljstvo postavljenjima: „Interesantno je da su otpali samo predstavnici DF-a, a da su na njihova mjesta mimo volje ministra i kadrovske komisije Vlade postavljena lica bliska Pravoj Crnoj Gori”, izjavila je Vukićević.

U pojedinim slučajevima Vladi se i ne žuri sa smjenama na čelu državnih preduzeća. Tako je tek prošlog mjeseca prihvaćen predlog Ministarstva kapitalnih investicija i smijenjen tročlani Odbor direktora Monteputa u čijem sastavu su bili kadrovi Vlade Duška MarkovićaNikola Divanović, Zahit Ličina, Nikola Đurović. Divanović, koji je predvodio nasilnu smjenu vlasti u Budvi, bio je na čelu Odbora direktora ove firme koja je u stoodstotnom vlasništvu države i za taj je posao mjesečno primao 2.352 eura. Zamjenio ga je kadar Demokrata Aleksandar Božović.

Većina novih članova upravnih odbora državnih preduzeća, kao i izvršnih direktora, u imovinskom kartonu nije prijavila koliko primaju za novi radni angažman. Prema podacima sa sajta Čija su naša javna preduzeća, Instituta alternative, plate rukovodioca u državnim preduzećima, od kojih su mnogi gubitaši, su po pravilu višestruko veće od prosjeka. Plata izvršnog direktora u ugašenom Montenegroairlinesu bila je 4.445 eura, a predsjednik Odbora direktora je primao 3.176 eura, i u novom avio preduzeću To Montenegro izvršni direktor prima 4.400 eura. Predsjednici i članovi upravnih odbora, za nevelik posao u koji često i nijesu valjano upućeni, primaju fine pare: predsjednica odbora direktora Montenegrobonusa 989 eura,  predsjednik odbora direktora Budvanske rivijere 825, članovi 217, u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu po 670 eura, Željezničkom prevozu 370, Aerodromima preko 1.200 eura, Pošti predsjednik 1.810, članovi UO 367 eura. I tako redom, sve po starom.

 

Raspodjela izbornog plijena

Partijskom podjelom državnih preduzeća najviše je profitirao DF, čiji kadrovi odlučuju o najvažnijim kompanijama. Predsjednik Odbora direktora EPCG je bivši poslanik i funkcioner DF-a Milutin Đukanović, na čelu Odbora direktora CEDIS-a takođe je predstavnik DF-a Rajko Radošević. Odbor direktora Aerodroma predvodi Nebojša Đoković dok je predsjednica upravljačkog tijela Luke Bar Slađana Perišić. Prvi čovjek Odbora direktora kompanije Montecargo je bivši odbornik DF-a u Skupštini Gradske opštine Golubovci Miroslav Brajović. Na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda nalazi se funkcioner DNP-a Zoran Lakušić, dok je predsjednik rukovodnog organa Održavanja željezničkih voznih sredstava član Nove Tripko Draganić. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja je predsjednik Opštinskog odbora Nove Milan Lekić. Za izvršnog direktora Montenegrobonusa izabran je poslanik DF-a Radoš Zečević, dok su čelnici Morskog dobra i Budvanske rivijere kadrovi DF-a iz Budve, Mladen Mikijelj i Jovica Gregović. Direktorica u Nacionalnim parkovima Crne Gore je Jelena Kljajević (DNP). Direktor Uprave za katastar i državnu imovinu je Koča Đurišić (Nova). Čelnik Fonda PIO je član Predsjedništva PzP-a Ranko Aligrudić, dok je za direktora COTEE izabran funkcioner PzP-a Boro Todorović, prije ovog imenovanja Todorović je izabran i u Upravni odbor Aerodroma CG.

Funkcioneri Demokrata Nikola Rovčanin i Vladimir Čađenović su zvršni direktori EPCG i CEDIS-a, funkcioner barskih Demokrata Josip Đurašković je direktor Regionalnog vodovoda, dok je član Glavnog odbora (GO) te partije Dragan Tufegdžić direktor Pošte Crne Gore. Član GO Demokrata i potpredsjednik beranskog odbora partije Goran Folić, direktor je Zavoda za zapošljavanje, a funkcioner i odbornik Demokrata u Pljevljima Dušan Janjušević, predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.

GP URA pripale su funkcije direktora Centra za ekotoksikološka ispitivanja, koju obavlja Vidoje Petričić i Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević, na čijem je čelu Dragica Lompar. Od značajnijih funkcija za ostale stranke za direktora Fonda za zdravstveno osiguranje imenovan je potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić, a funkcioner Ujedinjenje Crne Gore Danilo Jokić za direktora podgoričkog Doma zdravlja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo