Nakon što su kandidati za sudije Ustavnog suda izglasani prostom većinom poslanika bivše vladajuće većine, kompromis koji bi doveo do potrebne većine na plenumu nije ni na vidiku. Naš Ustavni sud radi sa troje sudija, od Ustavom propisanih sedam. Sjednica na kojoj će se glasati za sudije održaće se 21. oktobra – dva dana pred izbore

Ustavni sud u Crnoj Gori ima posljednju riječ na ustavnost i zakonitost svih državnih odluka. To je najviša instanca koja štiti pravni poredak. Danas naš Ustavni sud radi sa troje sudija, od Ustavom propisanih sedam.

Nakon što su stekli uslove za penziju početkom 2021. godine, Ustavni sud je ostao bez dvoje sudija – Hamdije Šarkinovića i Mevlide Muratović. Godinu dana je funkcionisao u krnjem sastavu sa pet sudija do penzionisanja sudije Dragoljuba Draškovića početkom ove godine. Od tada najviša sudska instanca radi na ivici kvoruma.

Međutim, 13. septembra je i Miodrag Iličković ispunio uslove za penziju i od tada je Ustavni sud bez kvoruma. Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.

Za izbor sudija Ustavnog suda potrebne su dvije trećine (54) poslanika ili tri petine (49) u drugom krugu glasanja. Trenutna politička situacija govori da je gotovo nemoguće doći i do proste većine u pojedinim pitanjima, kamoli do dvotrećinske.

U tom slučaju, na lokalne izbore u 14 gradova (23. oktobra) ići će se bez Ustavnog suda, koji ima posljednju riječ o (ne)zakonitosti izbornog procesa. Dio pravnika smatra da zbog toga izbori ne bi trebalo da se održe. Sjednica na kojoj će se glasati za sudije održaće se 21. oktobra – dva dana pred izbore.

Skupštinski Ustavni odbor prošle sedmice je predložio, glasovima poslanika bivše skupštinske većine, četiri kandidata za sudije – Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić. Zasad nema nagovještaja da su spremni da ih podrže poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), bez kojih nema izbora kandidata. Njihovi predstavnici na Ustavnom odboru kazali su da je riječ o kandidatima prethodne parlamentarne većine.

Prema informacijama Monitora, između partije Mila Đukanovića i njenih tradicionalnih partnera još nema dogovora kako će se izjasniti na plenumu. Ranije se pregovaralo da se poslanici slože makar oko jednog kandidata kako bi se odblokirala ta institucija. Dogovor je, čini se, propao. Poslanici DPS-a morali bi u ovoj situaciji da biraju najmanje neprihvatljivog od četiri ponuđena kandidata.

U slučaju da svih četvoro predloženih kandidata prođe glasanje u plenumu, Crna Gora bi prvi put imala Ustavni sud bez univerzitetskog profesora i pripadnika manjinskih naroda. To je problematizovao poslanik Liberalne partije Andrija Popović koji nastupa u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista.

,,Zakon o Ustavnom sudu garantuje srazmjernu zastupljenost manjinskih naroda u Ustavnom sudu, a njih, ako se ovaj predlog usvoji, neće u njemu biti”, istakao je.

On je na Ustavnom odboru kazao kako predsjednica tog tijela Simonida Kordić (DF) i predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP) nijesu organizovale dijalog između poslanika kako bi došli do konsenzusa oko kandidata. Iako se očekivalo da će do kraja jula biti izabran jedan od 17 prijavljenih kandidata na prethodna tri konkursa i da će se spriječiti ,,zamrzavanje” institucije, to se nije desilo jer je izostao međustranački kompromis. Nakon toga je, početkom avgusta, raspisan novi oglas za četiri sudije, koji je tek prošle sedmice rezultirao imenima kandidata.

Za četvoro sudija Ustavnog suda su se u posljednjem javnom pozivu kandidovali:  Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder i Jelena Ružičić.

Ilija Vukčević je na glasanju 28. jula dobio podršku samo četvoro poslanika, dok je za izbor Jadranke Novaković glasao samo jedan poslanik u Ustavnom odboru. Vukčević je prethodno bio angažovan kao savjetnik, sada već bivšeg, direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića (URA), dok je kandidatkinja Snežana Armenko bliska rođaka poslanika Predraga Bulatovića (DF).

Deblokada institucija je bila prva tačka prioriteta smijenjene Vlade Dritana Abazovića i većine na osnovu koje je izglasana. To je bio i prioritet i za prethodnu Vladu Zdravka Krivokapića. Evropska komisija deblokadu institucija stavlja kao ključni prioritet. Međutim, deblokade nema bez dijaloga i dogovora.

Većina koja je podržala Abazovića kao premijera zasnovana je na koaliciji sa najbrojnijom strankom u parlamentu – Demokratskom partijom socijalista. Prethodna Vlada opstajala je na podršci drugog najvećeg subjekta u Skupštini – Demokratskom frontu. Dvije godine od promjene vlasti, a otkad znamo da ćemo doći u problem zbog kvoruma Ustavnog suda, dva najveća politička pokreta nijednom nijesu sjela za sto kako bi dogovorili deblokadu institucija. Uvijek su kalkulisali kako doći do većine bez ovih drugih. Iako su pričali suprotno, stvarne namjere za dogovor nikada nije bilo.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović nedavno je kazala da očekuje da će US biti deblokiran, i da će se se do kraja godine postići kompromis i o popunjavanju mjesta u Sudskog savjeta i izboru vrhovnog državnog tužioca, za šta je takođe potrebna dvotrećinska/tropetinska podrška.

,,Pozivam sve parlamentarne političke partije da pokažu odgovornost i posvećenost ostvarenju državnih interesa, te da daju konstruktivan doprinos da na sjednici Skupštine, planiranoj za 21. oktobar, izaberemo predložene kandidate i konačno kompletiramo US”, navela je Đurović. Sudije Ustavnog suda parlament bira na 12 godina.

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša kaže da proglašenje konačnih rezultata lokalnih izbora može predstavljati problem ako Ustavni sud, kao druga instanca za žalbe, ne bude funkcionalan. To se, napominje on, već reflektuje na izborni proces, budući da su pred sudom dvije izborne žalbe o kojima ne može da odlučuje jer nema kvorum.

,,Evidentno je da u ovoj situaciji, kad nemamo funkcionalan Ustavni sud, ne postoji zaokružena zaštita biračkog prava, i to je jedno pitanje koje će svakako opterećivati javnost u budućem periodu, ukoliko sud ne bude mogao da odlučuje s potrebnim brojem sudija… Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da se konačni rezultati izbora utvrđuju u roku od 12 sati od konačnosti odluka koje su donesene po prigovorima, odnosno žalbama. U tom smislu, to može biti jako izazovno, odnosno može postojati problem prilikom utvrđivanja konačnih rezultata”, kazao je on.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa poručila je nedavno da su Crnoj Gori potrebne nezavisne, nepristrasne, efikasne i kompetentne pravosudne institucije da bi napredovala na putu ka EU, i da ne postoji način da se to zaobiđe. Ona je tada rekla da EU poziva sve političke aktere da djeluju iznad partijskih interesa i obezbijede široku podršku za imenovanje članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca, bez daljeg odgađanja.

Deblokada  propuštena u julu

Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da su međunarodni partneri odnos prema ovom pitanju iskazali još u julu. Poslanici pokreta URA i Socijalističke narodne partije tada nijesu dali glas.

„Mi smo u julu propustili šansu kada smo imali priliku da ne dovedemo Ustavni sud u ovu poziciju. Čisto da ne igramo političke igre kako će neko biti manje ili više odgovoran za nebiranje sudija. Vrlo dobro znamo kako se ko ponašao u julu. Kako će se odnositi međunarodni partneri ili kako će oni ili domaća javnost biti zadovoljni, pitanje je za one koji nijesu bili spremni da u julu izaberu sudije“, poručio je Živković.

Tada su se na konkurs prijavili Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Elvis Duraković, Dragana Đuranović, Jovan Kojičić, Zdenka Perović, Branislav Radulović i Momirka Tešić. Radulović je bio najozbiljniji kandidat.

Ivan ČAĐENOVIĆ