Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Partija uzvraća udarac

Objavljeno prije

na

Godina dana je otkako je Pravni fakultet u Podgorici dobio novu upravu i činilo se ušao u mirnije vode, za razliku od vremena kada je dekan bio Ranko Mujović, koje su karakterisale brojne afere i teški incidenti. Posljednjih predizbornih nedjelja ponovo stari vjetrovi na Pravnom. Saradnica u nastavi Slađana Asanović podnijela je protekle nedjelje krivičnu prijavu zbog navodnih prijetnji, vrijeđanja i maltretiranja protiv prodekanke za nastavu Snežane Miladinović i dekana Draga Radulovića. Ranije je saradnica na predmetu Sociologija Lana Burić obavijestila rektora Univerziteta Crne Gore Predraga Miranovića o mobingu koji navodno trpi na Pravnom fakultetu.

Sa fakulteta su uzvratili takođe krivičnim prijavama – dekan i prodekan podnijeli su krivične prijave protiv Vesne Burić, majke bivše saradnice Lane Burić, i Slađane Asanović. Radulović je prijavu protiv Burićeve podnio zbog uvrede, klevete i prijetnje fizičkom likvidacijom upućene njemu i članu njegove porodice, dok je Miladinovićeva prijavila Asanovićevu zbog verbalnog napada.

Iza uprave je stalo i Vijeće Pravnog fakulteta: ,,Vijeće je najoštrije osudilo napade na nastavnika i upravu fakulteta i zaključilo da se ne radi o izolovanim incidentima, već o smišljenom postupanju interesno povezanih pojedinaca”.

Lana Burić i Slađana Asanović, koje su posao dobile za vrijeme Mujovićevog mandata, odlukom Vijeća Pravnog fakulteta ove godine nijesu angažovane za saradnike u nastavi. Vijeće smatra da zbog nezadovoljstva ishodom zakonito sprovedenog postupka izbora saradnika u nastavi, dvije bivše saradnice ne prezaju od najdrastičnijih postupaka.

Na zaključke Vijeća u Vijestima je reagovala Vesna Burić, majka Lane Burić, optužujući dekana Radulovića da daje otkaze mladim i perspektivnim kadrovima, dok je ,,svome sinu omogućio lak put od auto-mehaničara do docenta na istom fakultetu, i to na istom predmetu. Takođe mu je omogućio i dobijanje novog stana, na istom spratu sa takođe novodobijenim očevim stanom”. Burić Radulovića optužuje i za brojne finansijske malverzacije.

Iz uprave Pravnog fakulteta nijesu htjeli da javno komentarišu ove optužbe. Monitoru je u razgovoru sa profesorima rečeno da se radi o unutrašnjem sukobu na fakultetu i da struja koja podržava bivšeg dekana Mujovića, iako je izgubila većinu u Vijeću, poluistinama i zamjenom teza na sve načine pokušava da destabilizuje fakultet.

I dok je Vijeće Pravnog tražilo od Univerziteta da stane u odbranu autonomije i digniteta profesora, iz Rektorata je stigla prijetnja. Javljeno je da je protiv dr Radulovića Upravni odbor Univerziteta pokrenuo postupak, a već sljedeće sedmice moglo bi se desiti da rukovođenje Pravnim fakultetom preuzme rektor dr Predrag Miranović. Razlog – Pravni fakultet je jedina univerzitetska jedinica koja još nije dostavila informacije o finansijama.

Dekan Radulović je najavio da će u propisanom roku dostaviti dokumenta.

Javio se i bivši dekan Mujović. On u Danu tvrdi da su, kada je bio dekan, sva njegova „primanja bila javna, svaki cent je bio izložen javnosti, i ne vidi zašto se ne bi znali prihodi i ostalih zaposlenih”. On navodi da se na Pravnom fakultetu problemi samo gomilaju i da je jedini način za njihovo rješavanje „adekvatna reakcija nadležnih organa UCG”. Zaključuje da ,,ničija nije do zore gorjela”.

Za ovo posljednje Mujoviću treba vjerovati, jer je on jedan od rijetkih DPS-ovaca koji je izgubio funkciju za koju se grčevito borio. Međutim, čudi tvrdnja da je poslovanje fakulteta za njegovog mandata bilo javno, posebno ako se ima u vidu da je nevladin sektor godinama bezuspješno tražio podatke o tome.

Tajna su bili i plate, dok Komisija za utvrđivanje konflikta prošle godine nije objavila podatke da Mujović po raznim osnovama mjesečno prihoduje 6.349 eura, što je ,,približno iznosu primanja koji ostvaruju zajedno Predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine”.

I nakon što je uklonjen s funkcije dekana Mujovića oće para. U junu je objavljeno da mjesečno zarađuje gotovo 4.000 eura, i to za samo jedan predmet na osnovnim studijama, a na specijalističkim studijama i Odsjeku za bezbjednost i kriminalistiku po dva.

Profesori koje je Monitor kontaktirao tvrde da se radi o dvostrukim aršinima i naglašavaju da je Rektorat godinama žmurio na Mujovićeve finansijske malverzacije, a sada za nedjelju dana kašnjenja hoće da uvodi prinudnu upravu.

Podsjećamo da je samo nedjelju dana nakon što je izabran novi dekan Drago Radulović, na fakultet, da ispita poslovanje, stigao prosvjetni inspektor Miomir Anđić. U inspekcijskom nalazu Anđić se bavio gotovo isključivo propustima nove uprave. Nova uprava Pravnog fakulteta optužila je tada Anđića da je ,,selektivno i pristrasno” obavio svoj posao te da je to učinio za račun bivšeg dekana. Radulović je optužio Anđića da je ne samo tolerisao slučajeve u kojima je Mujović kršio zakon, nego da ih je hvalio kao primjere dobrog rada i naglasio da je Anđić mnoge propuste bivše uprave pripisao novoj.

Do zaključaka sličnih Prosvjetnoj inspekciji došlo je i Odjeljenje za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, koje je prošle godine počelo pretkrivični proces protiv tadašnjeg dekana Mujovića. Dekan se teretio da je navodno falsifikovao ocjene i diplome, putne naloge, isplaćivao fiktivne naknade zaposlenima, te za korupciju. Policija nije uspjela da nađe ništa nezakonito.

Brojne inicijative za Mujovićevu smjenu propadale su prvenstveno zbog ćutanja uprave Univerziteta, iako su nepravilnosti u njegovom radu ipak konstatovali i državni organi, poput Državne revizorske institucije, ali i crnogorski sudovi. No i pored očigledne zaštite vrha njegove partije i Univerziteta, zahvaljujući otporu grupe profesora, Mujović je prije godinu dana morao da napusti tu funkciju.

Monitorovi sagovornici tvrde da se, nakon što je na Pravnom fakultetu vraćena korektna atmosfera, ponovo pokušava uvesti arogancija i bahato ponašanje iz Mujovićevog vremena. Treba li podsjećati da su četiri profesorice Pravnog fakulteta 2010. uputile pismo rektoru Univerziteta u kojem su dekana Mujovića optužile za ,,grubo, omalovažavajuće i diskriminatorsko ponašanje”, te da Mujoviću nije bilo strano ni fizičko razračunavanje sa studentima.

Sagovornici Monitora tvrde da nasilje i dvostruki aršini, koji su sve manje pojedinačni a više sistematski, ugrožavaju suštinu fakulteta i profesiju profesora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo