Povežite se sa nama

MONITORING

Paralelni svjetovi

Objavljeno prije

na

Naučnici, a naročito naučno fantastični stvaraoci, u Crnoj Gori bi mogli da nađu beskrajnu inspiraciju. Ne samo zbog bogatstva paralelnih svjetova, već i zbog njihovog živopisnog nesklada. Vlast priča kako ovdje raste oaza demokratije, institucije rade kao sat; evropski zvaničnici uglavnom vide uzornu državu, koja bi se, doduše, malo mogla popraviti; običan svijet se bori za vazduh pod naslagama straha, korupcije, nemaštine.

U jakoj konkurenciji, proteklu sedmicu obilježilo je ono što se – nije desilo. Poslanici Demokratskog fronta nijesu otišli u Skupštinu. Ni na premijerski sat, ni na razgovor sa delegacijom Evropskog parlamenta, ni na raspravu o KAP-u. Odoljeli su i spoljnjem pritisku i domaćoj potrebi da se, na primjer, predsjedniku vlade u ,,u brk” kaže šta ima. ,,Đukanović duboko prezire parlament i narod Crne Gore i mi iz Demokratskog fronta više s njim nemamo šta da pričamo”, kazao je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. ,,Đukanović ne zaslužuje naša pitanja jer se u odgovorima ruga realnosti i zdravom razumu”, rekao je Goran Danilović, funkcioner Nove. Predsjednik vlade Crne Gore Milo Đukanović u potpunosti je opravdao njihove ocjene.

Na pitanja o Snimku Đukanović je kazao da bi sve što je govorio na sjednici izbornog savjeta DPS-a, ponovio i danas, ne samo u partiji, nego i u parlamentu i na svakom sudu. ,,Učinili su nam uslugu, iako im to nije bila namjera, oni koji su omogućili da posvećenost partije koju vodim najvažnijim društvenim problemima bude tako medijski prezentovana, da je danas i najmanje zainteresovanom za politička zbivanja jasno zašto je DPS na vlasti”. Snimak je, smatra premijer, obično lansiranje afera, u najgorem slučaju, verbalni delikt. ,,I pravosudni organi trebaju sve da ispitaju, ja ih pozivam odavde da to urade. Treba utvrditi da li je bilo i jedne zloupotrebe, ako jeste, neko treba da odgovara”. Ako nije, očekuje izvinjenje.

Đukanović savršeno zna da zapošljavanje jedne osobe, da bi se dobila četiri glasa, kao ni dijeljenje pomoći ,,prije svih, našim članovima”, nije posvećenost, nego diskriminacija. Isto kao što njegov premijerski sat ne služi da bi se dobili odgovori na poslanička pitanja nego da bi se demonstrirala bezobzirnost.

DPS-ovoj vojsci poslije samo ostaje da papagajski ponavlja smjernice. ,,Naše sjednice su transparentne. Spremni smo za parlamentarnu istragu i sve istrage koje iz ovog slučaja proizilaze”, izdeklamovao je Obrad Stanišić. Slučaj je iskonstruisan, kaže, i pita se: kako da pojedini poslanici vrate povjerenje u crnogorske institucije kada Crnu Goru ne doživljavaju kao svoju državu. Da bi bio dobar vojnik, depeesovac mora poistovjećivati vlast sa državom i ne smije primijetiti da institucije, da bi bile poštovane, moraju da postoje i da rade ono što im je posao.

Nakon premijera, Skupština je ugostila i evropske parlamentarce.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, preporučio je Tužilaštvu da ispita aferu Snimak. Ukazali su da je neophodno vratiti povjerenje građana u državne institucije i da država učini sve kako bi odgovorila na pitanja koja su postavljenja izbijanjem afere Snimak. ,,U Brisel idemo zadovoljni, jer ste nas razumjeli i shvatili ste našu poruku. Sada vam, ‘samo’ preostaje da dogovoreno primijenite u praksi. Vjerujemo da će Crna Gora u potpunosti odgovoriti zadatku i da će unaprijediti svoju dobru reputaciju”, kazao je Eduard Kukan, predsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom. Još je poručio: ,,Politički dijalog sa svima treba da bude i jeste rješenje. Bojkot nije prihvatljiv”.

Djelovanje u okviru institucija jednoglasna je poruka međunarodnih zvaničnika otkad je odjeknuo Snimak. Naši su čelnici davno pristali da Snimak bude razmotren u parlamentu. Pa su se pogađali hoće li biti parlamentarna istraga ili će formirati anketni odbor. Pa su razmatrali koga treba saslušati. Pa je knjiga spala na suprugu poslanika DPS-a Zorana Jelića, koja je, sticajem okolnosti, direktorica Zavoda za zapošljavanje. Pa se sve pretvorilo u farsu.

Sad će ispočetka. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić ocijenio je da je Tužilaštvo ranije prebrzo reklo da u Snimku nema elemenata za ispitivanje. ,,Ne mislim da se u tako kratkom roku može ispitati tako složeno činjenično stanje”.

Razne se stvari mogu zvati institucijama. Imena nekad ne znače mnogo. Može se na kokošinjcu napisati ,,štala”, problem nastaje kad tamo krenete da pomuzete kravu. Otprilike.

Na pitanje da li bi učestvovao u pisanju leks specijalisa, kojim bi bili poništeni rezultati predsjedničkih izbora, Krivokapić je ponovio da bi taj zakon bio presedan, jer bi ukinuo smjenjivost vlasti jer bi svaka parlamentarna većina poništavala izbore na kojima izgubi.

Ponavljanje priče o ukidanju smjenjivosti vlasti pokazuje da su tanke opozicione nade da bi SDP mogao otkazati poslušnost DPS-u. Prije će biti da mali koalicioni partner sitno veze odstupnicu. Valjaće jednom.

Oglasio se Jelko Kacin, poslanik Evropskog parlamenta, drugačiji no obično. Poručio je da bi Srbija mogla prije Crne Gore otvoriti poglavlja 23 i 24. ,,U Srbiji su rezultati očigledni, a javna podrška borbi protiv korupcije je sve veća i veća”. Ovo treba shvatiti ozbiljno. Srbija ima ono što mi nemamo – smjenjivost vlasti. A i vlast joj je, evo, djelo Brisela i onih istih međunarodnih snaga koje su u svoje vrijeme projektovale i proizvele Đukanovića. Za sve je u regionu dobro što se Nikolić preokrenuo, ako se iskreno preokrenuo. Dobro je što će ovdašnji režim prestati da kao mjernu jedinicu koristi Beograd. Samo, grdno će platiti Srbija ako nekritički bude slijedila svoje nove Evropejce.

Primjer ima. Moralno-politički podobni Đukanović je Crnu Goru provukao kroz sve etape organizovanog kriminala i korupcije uključujući i onu najtežu: stanje kad interesi vrhovnog gospodara i familije postaju zakonom ovjerena vrhovna volja.

U posljednjem primjeru, doduše, stvar nije regulisana zakonom, već skupštinskim zaključcima. Socijalistička narodna partija obezbijedila je DPS-u većinu potrebnu za nastavak ostvarivanja interesa Olega Deripaske i sa njim povezanih lica. Dan kasnije, povodom Prvog maja, SNP je konstatovao da je ,,rasprava koja je u petak održana u Skupštini pokazala da se SNP, kao partija socijalne pravde, istinski bori za prava svih radnika”. Samo još da stanu pred ogledalce koje će im reći ko u toj bajci plaća struju.

,,Kad god mi krenemo da izađemo iz vlade, zaglavimo se na vratima sa onima koji bi da uđu”, samo upola u šali, objašnjava izvor Monitora iz SDP-a. Ako je vjerovati najavama ministra pravde Duška Markovića, ,,projektna saradnja”, SNP-a sa DPS-om nije gotova. Objašnjavajući Pobjedi kako usvajanje ustavnih promjena očekuje do kraja jula, Marković je precizirao: ,,SNP je, ne samo u Crnoj Gori već i u Briselu, saopštila da je spremna da participira na planu ustavnih promjena. Ostaje da se iskrenost njihovih stavova i čvrstina političke riječi testiraju i u parlamentu”. Vladajuća koalicija, stranke manjina i SNP imaju 54 poslanika. Dvije trećine – knap.

Ustavne promjene, objasnio je ministar pravde, neophodne su da bi bila otklonjena ,,svaka mogućnost političkog uticaja na pravosuđe u cjelini”. Istovremeno je otkrio kako smatra da je Snimak tek ,,dijalog, razgovor na jednom zatvorenom partijskom sastanku”. Mora se zabilježiti: ,,To što su pojedinci govorili nije sastavni dio zaključaka. Nema partijskog sastanka na kojem možete kontrolisati diskusije članova partijskih organa, jer svako od njih ima pravo da slobodno iznosi svoje mišljenje na osnovu svog političkog uvjerenja i političkog kapaciteta. Političke posljedice, pa i pravne, mogu proisteći samo iz odluka organa partije, a ne riječi pojedinca… Ključno je da državni organi i institucije ne krše zakon”. Nekoliko mjeseci je trebalo ministru da smisli ovakvo tumačenje Snimka. Jednog dana će mu, valjda, neko došapnuti i šta je udruženi zločinački poduhvat.

Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković potvrdio je u međuvremenu da se vodi pretkrivični postupak u vezi sa aferom Snimak. ,,Taj predmet je i dalje otvoren i u fazi je prikupljanja preliminarnih informacija kako bi se provjerile indicije o eventualno počinjenim krivičnim djelima protiv izborne volje, a prevashodno protiv prava na rad. Utvrđivaće se i da li ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja”.

Dok čeka da mu se jave oštećeni, tužilac bi mogao da propita nadležne u podgoričkom DPS-u na koji su način ostvarili one impresivne rezultate kojima su se lani hvalili u partijskom izvještaju o zapošljavanju i socijalnoj politici. Sličnih početaka ima na sve strane – od nikšićke pošte do ministra prosvjete koji, posvjedočili su partijski drugovi, partiji uvijek izađu u susret. Problem je u tome što svaki takav početak vodi onome do koga ni ovaj, ni bilo koji tužilac izabran voljom DPS-ove većine, ne želi da dođe. Tu je kraj institucijama u Crnoj Gori.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo